Projekt HABI je inicijativa malog opsega koja ima za cilj poboljšati ekološke i kulturne aspekte prekograničnog područja, s posebnim naglaskom na NATURA 2000 ekološku mrežu Europske Unije. Ova mreža obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova, a temelji se na Direktivi o pticama i Direktivi o staništima, koje čine osnovu zaštite prirode u EU. U okviru projekta Interreg HABI, glavni partner je Commune di Conversano (Italija), dok ostali partneri uključuju Commune di Mola di Bari (Italija), Dubrovačku razvojnu agenciju DURA i Javnu ustanovu Rezervat Lokrum.
Kroz strategije, radionice i kampanje podizanja svijesti projekt nastoji uspostaviti ravnotežu između ljudskog i prirodnog okruženja. U predviđenim aktivnostima aktivno će sudjelovati različiti dionici, uključujući javnost, mlade, mala i srednja poduzeća i lokalne vlasti. Ciljevi projekta obuhvaćaju očuvanje biološke raznolikosti, obrazovanje, istraživanje i održivi turizam, čime se u konačnici poboljšava lokalna kvaliteta života. Projekt je započeo već prošle godine, 1. kolovoza, a traje do kraja ove godine, odnosno 31. prosinca. Budžet projekta iznosi 226 602 tisuća eura. Jedan od važnih partnera takožer je i Javna ustanova Rezervat Lokrum u Dubrovniku.
U okviru projekta Interreg HABI, Italy–Croatia – Awareness Raising, Training, and Scientific Research Activities on Species and Habitats of Community Interest (Interreg Italy – Croatia), Javna ustanova Rezervat Lokrum u suradnji s udrugom Sunce, provela je istraživanje potencijalnih pritisaka na morska staništa i vrste otoka Lokruma. Cilj ovog istraživanja je unaprijediti bazu podataka i znanje o glavnim prijetnjama i pritiscima na morska staništa i vrste Lokruma te uspostaviti odgovarajuće sustave praćenja. Kopneni dio otoka Lokruma zaštićen je u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije, no cijeli otok zajedno s okolnim morskim pojasom od 150 metara od obale dio je područja ekološke mreže HR4000017 Lokrum.
U okviru terenskog istraživanja podmorja otoka Lokruma, provedenog uz korištenje autonomne ronilačke opreme od 25. do 28. lipnja, udruga Sunce je, uz utvrđivanje trenutnog stanja ciljanih stanišnih tipova, provela i identifikaciju pritisaka unutar morskog dijela područja ekološke mreže HR4000017 Lokrum. Tijekom istraživanja, identificirana su dva prioritetna pritiska: morski otpad i sidrenje.
Morski otpad
Morski otpad predstavlja jedan od najvećih ekoloških izazova našeg vremena, ozbiljno ugrožavajući morski život i zdravlje ekosustava. Otpad u moru, koji se sastoji od plastike, metala, stakla i drugih materijala, negativno utječe na morsku biološku raznolikost te uzrokuje značajnu štetu staništima i vrstama. Kao takav, identificiran je kao jedan od prioritetnih pritisaka u morskom okolišu otoka Lokruma. Važno je napomenuti da Javna ustanova Rezervat Lokrum redovito provodi akcije čišćenja u području rezervata, najmanje jednom godišnje. Redovito se provode i akcije čišćenja podmorja. Uklonjen je sav otpad s morskog dna tijekom tih akcija te se kroz razne aktivnosti prati ponovno nakupljanje otpada, a u planu je kontinuirano organiziranje akcija čišćenja podmorja prema potrebama.
Sidrenje
Sidrenje predstavlja drugi značajan pritisak na morski ekosustav otoka Lokruma. Ovaj pritisak proizlazi iz aktivnosti rekreacijskih plovila koji se sidre u osjetljivim područjima. Sidra spuštena na morsko dno uzrokuju oštećenja staništa, poput morskih livada posidonije koje su ujedno i pri osjetljivim područjima. Sidra spuštena na morsko dno uzrokuju fizička prioritetno stanište područja ekološke mreže HR4000017 Lokrum, a koje su ključne za biološku raznolikost. Periodični pritisak uzrokovan sidrima svih vrsta i veličina brodova nepovoljno utječu na sve tipove staništa pa tako i na livade posidonije. Osim izravnih oštećenja, sidrenje može uzrokovati sekundarne učinke poput zamućenja vode i podizanja sedimenta, što negativno utječe na lokalne vrste i staništa. Na području ekološke mreže HR4000017 Lokrum, najveći broj sidrenja odvija se u uvali Portoč, dok se manji broj brodica sidri u Uvali pod bor i Uvali Skalica. Pojedinačna sidrenja također se bilježe na istočnom dijelu otoka Lokruma, u blizini uvale Boćine te rta Bijele seke. Uglavnom se radi o manjim brodicama, duljine između 6 i 9 metara, koje koristi lokalno stanovništvo za poludnevne i cjelodnevne posjete. Na tom području također se zadržavaju jedrilice (charter) do 20 metara duljine, koje ostaju usidrene nekoliko dana.
Nepromišljeno sidrenje može također dovesti do uvođenja invazivnih vrsta, koje se pridržavaju za plovila i prenose u nove ekosustave. Posebno su ugrožena područja gdje se sidra često spuštaju na istim točkama, što kumulativno povećava štetu na morskom dnu.
Ribolov
Ribolov predstavlja značajan pritisak na očuvanje morskih područja, obuhvaćajući gospodarski ribolov, uključujući mali obalni ribolov, sportsko-rekreacijski ribolov te nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov. Korištenje neadekvatnih i neselektivnih ribolovnih alata, kao što su stajaće mreže, mreže potegače i okružujuće mreže, te destruktivnih ribolovnih tehnika, izravno ugrožava riblje vrste i druge morske organizme te oštećuje ili uništava ključna staništa, uključujući livade posidonije i koraljne grebene. Prijetnju morskom ekosustavu također stvaraju i izgubljeni ribolovni alati, zaostali na morskom dnu (eng. ghost gear) koji nastavljaju neselektivno loviti i zapetljavati morske vrste. Nadalje, nezakoniti ribolov često je prisutan unutar zaštićenih područja, na dijelovima gdje nije dopušten. Također, intenzivni ribolov prisutan je i uz same granice zaštićenih područja. Prisutnost takvog ribolova može povećati ukupni pritisak na riblje populacije i druge morske organizme te dovesti do smanjenja brojnosti istih unutar zaštićenih područja.
Ipak, na području ekološke mreže HR4000017 Lokrum ne odvija se komercijalni ribolov; već je prisutan sportsko-rekreacijski ribolov s dozvolama koji uključuje nekolicinu ribara koji prakticiraju ribolov na dah ili postavljaju ribolovne mreže. Stoga je praćenje nezakonitog športsko-rekreacijskog ribolova u zaštićenim područjima poput otoka Lokrum ključno je za dugoročno očuvanje staništa i vrsta. Neposredni nadzor provode glavni čuvari prirode i čuvari prirode javne ustanove.
Invazivne strane vrste
Invazivne strane vrste predstavljaju značajan pritisak na morski ekosustav, uzrokujući smanjenje bioraznolikosti, promjene u strukturi staništa i ekološke poremećaje s potencijalnim ekonomskim posljedicama. Praćenje stanja morskog ekosustava i kontinuirana analiza podataka ključni su za pravovremenu identifikaciju i kontrolu širenja invazivnih stranih vrsta, čime se
osigurava očuvanje biološke raznolikosti i zaštita prirodnih resursa otoka Lokruma. Iako tijekom ovog istraživanja nije zabilježen značajan pritisak invazivnih stranih vrsta na području ekološke mreže HR4000017 Lokrum, dosad je zabilježena pojava invazivne alge Caulerpa taxifolia.
Praćenje stanja livada vrste Posidonia oceanica na području otoka Lokruma
U sklopu već spomenutog projekta provelo se praćenje stanja livada morske cvjetnice i endema Sredozemlja Posidonia oceanica prema protokolu koji udruga Sunce koristi i u drugim zaštićenim područjima uz hrvatsku obalu, tijekom skoro 15 godina. Naime, ova cvjetnica tvori široke livade u sublitoralu, od površine mora do 25 – 40 m dubine te predstavlja ključni ekosustav u Sredozemlju, s vrlo visokom raznolikosti vrsta. Ovogodišnje praćenje stanja livada vrste P. oceanica na području ekološke mreže HR4000017 Lokrum prvo je takvo praćenje stanja livada u podmorju otoka Lokruma. S obzirom na to, nije moguće definirati vremenske trendove te je potrebno nastaviti sa praćenjem u budućnosti. Trenutni rezultati upućuju na relativno dobro stanje lokrumskih livada.
Grebeni
Također se provelo i istraživanje infralitoralnih grebena u okviru Interreg Italy-Croatia HABI projekta na Natura 2000 području Lokrum HR4000017 u suradnji s udrugom Sunce. Glavni cilj provedenih aktivnosti bio je procijeniti trenutno stanje plitkih infralitoralnih zajednica. Prikupljeni podaci trebali bi postaviti osnovu za buduće praćenje stanja.
Kroz istraživanja i analize, projekt je identificirao ključne pritiske na morski ekosustav, uključujući morski otpad, sidrenje, ribolov i invazivne vrste, što ukazuje na potrebu za aktivnim mjerama zaštite i održivog upravljanja. Aktivnosti čišćenja, praćenja i edukacije provodit će se s ciljem podizanja svijesti lokalne zajednice i osiguravanja dugoročnog očuvanja prirodnih resursa. Održavanje zdravog ekosustava otoka Lokruma ne samo da doprinosi zaštiti ugroženih vrsta, već i poboljšava kvalitetu života lokalnog stanovništva, što ukazuje na sinergiju između prirodne i kulturne održivosti.