Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku predstavio je u petak navečer u klaustru Franjevačkog samostana Male braće knjigu Ivana Boškovića „Vrijeme, ljudi, dogođaji I-II“. O knjizi su govorili autorova kći i urednica knjige Kate Bošković, akademik Luko Paljetak, Franica Vidović i Sanja Žaja Vrbica.
Knjiga predstavlja dva sveska Boškovićevih obljetničkih zapisa, razgovora i osvrta objavljenih 2007. i 2012. godine u obiteljskoj Nakladi Bošković.
Urednica izdanja Kate Bošković uvodno je naglasila kako je autor cijeli svoj životni vijek posvetio proučavanju dubrovačke i splitske kulturne baštine s naglaskom na književnost, glazbenu, kazališnu i likovnu umjetnost.
– Riječ 'dogođaj' u naslovu nije tiskarska pogreška već jedna od mnogih neuobičajenih riječi koje je moj otac u životu upotrebljavao. Članci objavljeni u ovom dvoknjižju pokrivaju vremensko razdoblje od 1956. do 2001. godine, a neki od članaka su prvi put objavljeni. Svi su doneseni onako kako ih je autor napisao – rekla je Bošković.
– Objavivši ovo dvoknjižje izdali smo gotovo sve što je on sam za života pripremio i što je planirao objaviti, a zbog angažiranosti u raznim kulturnim ustanovama uvijek je odgađao zacrtani plan. Dvoknjižje predstavlja svjedočanstvo vremena u kojem je živio i radio i nadam se da će biti doprinos budućim istraživačima hrvatske kulturne baštine – istaknula je Bošković.
Akademik Luko Paljetak izjavio je kako se dvoknjižje naslanja na prethodno objavljena tri Boškovićeva sveska iz 2003. i 2004. godine „Literaria, Musicalia et Teatralia“. Paljetak je naveo i neke istaknutije Boškovićeve razgovore, poput onog s Nikolom Šopom, Josipom Kosorom i Ahmedom Muradbegovićem.
Paljetak je posebno istaknuo Boškovićevo zanimanje za folklor, ali i njegov stav o dubrovačkoj književnosti, ne kao o posebnoj cjelini, već kao „plodnom ogranku hrvatske književnosti“.
– U ovoj knjizi autor se otkriva kao zauzet katolički intelektualac, kroničar, kritičar, književni znanstvenik, muzikolog i likovni kritičar, zainteresiran za sve pojave u kulturnom životu svog vremena. Ovo njegovo, s ova dva sveska upotpunjeno petoknjižje važna je literatura za sve koji će se baviti kulturnim životom Dubrovnika u drugoj polovici 20. stoljeća i nešto kasnije. Moralo bi biti sastavni dio biblioteke svake istinski kulturne dubrovačke kuće – zaključio je Paljetak.
Franica Vidović osvrnula se na Boškovićev doprinos proučavanju hrvatske glazbe, glazbenih događaja i skladatelja, posebno spomenuvši Boškovićev osvrt na smrt Jakova Gotovca te razgovor s Borisom Papandopulom. Bošković je, rekla je Vidović, posebnu pozornost posvetio dubrovačkim skladateljima Zdenku Šapru, Nikši Njiriću i Mariu Nardelliju.
– Ivan Bošković bio je kozmopolit koji nastanjuje posebni duhovni univerzum. Hvala našem sugrađaninu na iscrpnoj i nesebičnoj ostavštini – zaključila je Vidović.
Sanja Žaja Vrbica predstavila je Boškovićeve likovne kritike i osvrte.
– Njegove likovne kritike odražavaju poznavanje prilika u Dubrovniku, ali i šire. Odlikuje se iznimnim senzibilitetom za razumijevanje umjetničkih dosega djela. Posebna je vrijednost što su to kritike iz pera vrlo mladog pisca, kritički najaktivnijeg od svoje 20. do 31. godine – rekla je Žaja Vrbica, istaknuvši Boškovićeve susrete sa slikarom Markom Rašicom.
– Svojim entuzijazmom i predanim proučavanjem likovnih aktivnosti Bošković je zabilježio i sačuvao niz dragocijenih podataka od zaborava, pružio nam uvid u početke stvaralaštva tada još nepoznatih naših umjetnika te budućim istraživačima omogućio neposredan uvid u to vrijeme, ostvarujući značajan opus likovnih kritika, upisujući se među rijetke pratitelje umjetničkih prilika u Dubrovniku 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća. Ove knjige su vrijedan doprinos proučavanju naše baštine i hrvatske kulture čemu je autor tijekom čitavog djelovanja težio – zaključila je Žaja Vrbica.
Promociju je svojom izvedbom uveličao glazbeni umjetnik Maroje Brčić.