Sutkinja Kate Brajković 16. listopada preuzela je novu dužnost predsjednice Županijskog suda u Dubrovniku. Brajković iza sebe ima dugogodišnje iskustvo rada na sudu te je jako dobro upoznata s njegovim unutrašnjim praksama. Za ovaj broj DuLista Brajković je otkrila svoje prioritete pri vođenju suda, Nisam pozvana sama ocjenjivati svoj rad, ali sam se uvijek trudila da taj poziv obavljam u skladu s načelima sudačke etike kada će konačno doći do dugonajavljivane obnove zgrade suda, ali i kako nedostatak prostora utječe na raspoloživost sudačkog i administrativnog kadra.
Preuzeli ste dužnost predsjednice Županijskog suda sredinom listopada. Kakvu ste situaciju zatekli na Županijskom sudu?
S obzirom da sam sutkinja ovog suda od 1. ožujka 2017. i da sam radila u građanskoj referadi sve to vrijeme, upoznata sam sa stanjem u onom dijelu koji se tiče strukture i broja predmeta, dosadašnjeg plana rada, rezultata rada suda, odnosno svega onoga što se tiče samog rada sudaca. Što se tiče rada sudske uprave ni taj dio mi nije potpuna novost budući da sam obnašala dužnost predsjednice Općinskog suda u Dubrovniku, tako da sam i s tim poslovima od ranije upoznata. Mogu reći da kolege savjesno i odgovorno obavljaju svoj poziv, da su međuljudski odnosi na visokoj razini, a naravno da ima prostora za napredak, polazeći od sebe same.
Bili ste jedina kandidatkinja za predsjednicu Županijskog suda. Kako ste se odlučili kandidirati za ovu odgovornu poziciju?
U odnosu na svoje kolege na ovom sudu, najmlađa sam i po godinama staža i po godinama života. S obzirom na to, odlučila sam se kandidirati nakon što su se ostale kolege izjasnile da se ne žele prijaviti na navedeni oglas. Naime, o tome smo, kao kolege, prethodno razgovarali i izbor je pao na mene, a u odluci mi je pomoglo i to što sam već ranije obnašala dužnost predsjednice Općinskog suda.
Kako je tekao Vaš dosadašnji profesionalni put do pozicije predsjednice Županijskog suda?
Nakon upisanog pravnog fakulteta 1989. na Sveučilištu Zagrebu gdje sam diplomirala 1994., iste godine sam se zaposlila kao vježbenik na Općinskom sudu u Dubrovniku. Pravosudni ispit sam položila 1996., a 1997. imenovana sam za sutkinju Općinskog suda u Dubrovniku. Za predsjednicu općinskog suda imenovana sam 2013. te nakon četverogodišenjeg mandata imenovana za sutkinju Županijskog suda u Dubrovniku 2017.
Bili ste, među ostalim, i predsjednicom Općinskog suda. Kolike su razlike između Vašeg prijašnjeg i sadašnjeg radnog mjesta?
Prerano je da bih vam iz osobnog iskustva odgovorila na to pitanje. Dužnosti i ovlaštenja predsjednika sudova propisani su Zakonom o sudovima i Sudskim poslovnikom. Predsjednik suda osim poslova sudske uprave i obavlja i sudačku dužnost, a po svojoj funkciji je ‘primus inter pares’ ili prvi među jednakim, u odnosu na svoje kolege. U prvom redu to su poslovi nadzora nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u sudu, ponajprije praćenje učinkovitosti u rješavanju predmeta, tako da se radi godišnji plan rješavanja predmeta, koji se prati kroz mjesečna, kvartalna, polugodišnja i godišnja izvješća. Predsjednik suda odgovara i na predstavke i požurnice stranaka. Svakako je razlika u tome što u ovlasti predsjednika županijskog suda spada i nadzor nad radom nižih sudova na području svoje nadležnosti, što se u konkretnom slučaju odnosi na Općinski sud Dubrovnik i Metković, u pravilu jednom godišnje.
Kakvim biste opisali posao sutkinje, štoviše predsjednice suda? Koliko Vam posao utječe i na privatni život?
Često se kaže da suci i izvan posla moraju biti svjesni svoje pozicije i vladati se u skladu s njome. Od početka sam ušla u sustav pravosuđa i u njemu ostala i uvijek bila svjesna činjenice da sudački poziv nosi sa sobom veliku odgovornost. Nisam pozvana sama ocjenjivati svoj rad, ali sam se uvijek trudila da taj poziv obavljam u skladu s načelima sudačke etike. Ta načela pretpostavljaju i određena ograničenja, prvenstveno u aktivnostima izvan radnog vremena, ali i u ponašanju, što se naravno reflektira i na članove obitelji. Ono što meni kao sucu smeta je percepcija javnosti da je cjelokupno pravosuđe korumpirano i nestručno, budući da javnost takav zaključak donosi gledajući kroz prizmu možebitno jedne sudske odluke ili jednog suca koji ju je donio. U sudskom postupku je uvijek jedna strana nezadovoljna odlukom jer imamo dvije suprostavljene strane, a javnost sebi daje za pravo ocjenjivati zakonitost sudske odluke, ne poznavajući niti materijanopravne niti procesno-pravne odredbe, a niti činjenično stanje predmeta.
Koji će biti glavni naglasci, izazovi, ali i prioriteti Vašeg vođenja suda?
S obzirom na uredno funkcioniranje ovog suda do sada, ne mogu govoriti o nekim velikim izazovima. Ono što je potrebno jest realizirati akcijski plan Ministarstva pravosuđa za poboljšanje učinkovitosti rada sudova. Ovaj Plan, kao i sve reforme, provode se u interesu građana i stranaka, u svrhu poboljšanja učinkovitosti rada sudova, odnosno manjeg vremena čekanja na rješavanje predmeta. Cilj je povećanje broja riješenih predmeta na mjesečnoj razini, rješavanje predmeta starijih od sedam godina i rješavanje kaznenih predmeta kojima prijeti zastara.
Gdje sve vidite prostor za poboljšanja kako bi se olakšao rad suda ili učinio još efikasnijim?
Ovaj sud već duže vrijeme radi s jednim sucem manje od onog broja propisanog Pravilnikom o unutarnjem redu, što svakako utječe na ukupne rezultate rada suda. Osim toga, prostor kojim raspolažemo nas ograničava u zapošljavanju većeg broja savjetnika, vježbenika, kao i administrativnog osoblja, što bi svakako povećalo učinkovitost rada.
Koji tip predmeta Vama osobno predstavlja najveći izazov?
Budući da sam cijelo vrijeme radila na građanskim predmetima, s tog aspekta ne mogu govoriti predstavljaju li mi izazov stvarnopravni ili obveznopravni predmeti. Neovisno o vrsti predmeta, izazov predstavlja predmet koji ne možete riješti, kako se kaže ‘na prvu’. Činjenično stanje utvrđeno u spisu predmeta nekada ne možete podvesti pod materijalno-pravni propis, jer ni zakonski propisi nisu uvijek dovoljno precizni. Takav predmet s kolegama vijećate, ne jedan put, već više puta dok ne nađete rješenje, odnosno donesete zakonitu odluku.
Koliko je aktivnih predmeta u ovom trenutku na Županijskom sudu i u kakvu nas to poziciju stavlja u odnosu na ostatak zemlje?
Broj aktivnih predmeta je oko 1700 građanskih i kaznenih predmeta, što predstavlja prosjek od 140 predmeta po sucu. To opet čini broj koji približno odgovara drugim sudovima naše veličine odnosno broja sudaca.
Raspolažete li s dovoljno kadra?
Znamo da je sud često bio u potrazi za daktilografima i administrativnim djelatnicima. U tijeku je natječaj za suca kaznenog odjela, zbog odlaska kolegice u mirovinu, a što se tiče administrativnog osoblja, imamo onoliko zaposlenih, koliko nam to prostorni uvjeti dozvoljavaju. Naime, ne samo ovaj sud, već sva pravosudna tijela u zgradi, imaju nedostatak prostora, što predstavlja ograničavajuću okolnost prilikom zapošljavanja.
Zgrada suda već dulje vrijeme čeka na obnovu. U kojoj je fazi projekt, kada bi se mogao očekivati početak njegove realizacije i kako će biti organiziran rad suda tijekom radova?
Budući da se radi o projektu Ministarstva pravosuđa, ono što mi je poznato je da se radi o projektu nadogradnje postojeće zgrade, u vidu još jedne etaže, kojim bi se konačno riješio nedostatak prostora svih pravosudnih tijela u zgradi, od općinskog i županijskog suda, općinskog i državnog odvjetništva, kao i zatvora. Ishođena je građevinska dozvola, koja je postala pravomoćna u prosincu 2020., a prema Sporazumu o sufinanciranju radova, Ministarstvo pravosuđa i uprave bi trebalo sudjelovati s 55 posto sredstava, 10 posto Dubrovačko-neretvanska županija i 35 posto Grad Dubrovnik. Ministar pravosuđa je u kolovozu ove godine održao radni sastanak vezano za aktivnosti u realizaciji navedenog projekta s gradonačelnikom i županom. Nadam se da će u što kraćem roku započeti radovi na realizaciji tog projekta, budući da se o njegovoj nužnosti govori već dugi niz godina. Što se tiče rada suda u vrijeme obavljanja radova, tu ne bi trebao nastati nikakav problem, jer radi o nadogradnji, a ne o samoj obnovi unutrašnjosti zgrade.
Čime se rado bavite u slobodno vrijeme kako biste se opustili od odgovorne i zahtjevne funkcije koju obnašate?
Živim u Konavlima, u kojima sam od rođenja, a koje daju puno mogućnosti odmora i relaksacije, naravno onoliko koliko to dopuštaju ostale obiteljske obaveze.
Iz tiskanog izdanja od 3. studenog 2021.