Četiri obnovljene i redizajnirane klupe odnedavno krase vanjski prostor Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku.
Riječ je o hvalevrijednom projektu ‘3R’ (‘Recycle, Renew, Reuse’/’Reciklirajmo, obnovimo i ponovno koristimo’) u koji je bilo uključeno troje nastavnika s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, prof. dr. sc. Ivana Pavlić, izv. prof. dr. sc. Ana Portolan i Marino Stanković, mag. oec. sa studentima prve godine diplomskog i treće godine preddiplomskog studija smjera Turizam te dvije nastavnice s Odjela za umjetnost i restauraciju doc. dr. art. Iris Lobaš Kukavičić i doc. dr. sc. Margarita Bego sa svojim studentima. Rezultati ovog projekta su višestruki. Osim što su se studenti upoznali s procesom restauriranja drva, osvijestili su svoju ulogu u društvu i u zaštiti okoliša, razvili su svijest o potrebi i svrsi razvrstavanja otpada te su se detaljnije upoznali s konceptima kao što su solidarnost, aktivizam i volonturizam.
— Svjedoci smo da su već duže vrijeme mediji postali ‘arena’ u kojoj se, u stvari, uopće ne bori, nego se društvena odgovornost, kao lopta prebacuje s jedne strane na drugu stranu terena, i tako u nedogled. Ono što se može uočiti da nitko ne prihvaća odgovornost i rijetko tko je spreman ‘zavrnuti rukave’ i učiniti nešto konkretno. Sa studentima Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, smjera Turizma, Sveučilišta u Dubrovniku, često u okviru kolegija koji se bave razvojem turizma komentiramo aktualno stanje u turizmu. Moram priznati da su dosta kritični, ali i s druge strane, što je jako važno, imaju ideja i jako su kreativni. Učimo ih teorijskim spoznajama, ali naglasak sve više stavljamo na primjenu stečenog znanja u praksi i stvaranju svijesti da su oni ti koji sutra neće ‘prebacivati loptu na drugu stranu terena’, nego će biti oni koji će krenuti od sebe, racionalno razmišljati, pokrenuti se i preuzeti odgovornost. Jedino takav pristup pomaže u kreiranju novih proizvoda, stvaranju dodanih vrijednosti kako za turiste tako i za lokalnu zajednicu, racionalnijem korištenju raspoloživih resursa i adekvatnijem turističkom planiranju. Društveno odgovorno ponašanje, osvješćivanje moralnih normi, transparentno i održivo djelovanje, poštivanje lokalne zajednice te kontroliran i planski razvoj jedina je opcija za adekvatan razvoj turizma. Upravo iz ovoga razloga pojavila se ideja za jedan skroman studentski projekt na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju. U dvorištu Odjela je bilo devet derutnih klupa – istaknula je Pavlić. Odlučili su ih – obnoviti.
Prava prilika
Sama ideja o projektu, dakle, krenula je sa smjera Turizam Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju na kojem se izvodi kolegij Održivi turizam.
— U okviru tog kolegija studente se upoznaje s ulogom i važnosti održivog razvoja, posebno njegovog okolišnog aspekta jer je turizam jedan od najvećih eksploatatora prirodnih resursa. Na vanjskom prostoru Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju nalazilo se devet drvenih klupa koje su bile u iznimno lošem i derutnom stanju. Sve ovo vrijeme se čekalo da ih netko obnovi ili da se kupe nove. S obzirom da to nije mala investicija i ne tako nužna, stalno se odgađala. Ovo je bila prava prilika da studente potaknemo da se organiziraju, da se pokrenu i da na pravom primjeru nauče što je društveno odgovorno ponašanje uz minimalnu investiciju. I tako riječ po riječ krenule su ideje. S obzirom na to kako smo integrirano Sveučilište, povezali smo se s kolegicama s Odjela za umjetnost i restauraciju, razmijenili ideje, konzultirali studente jesu li zainteresirani, potom u suradnji sa studentima prijavili projekt na natječaj Studentskog zbora i krenuli. Dio sredstava osiguralo nam je Sveučilište, a dio Studentski zbor. Projekt smo nazvali ‘3R’ (‘Recycle, Renew/Repair and Reuse’), a osim redizajniranja klupa, na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju obojan je jedan dio vanjske ograde te su nabavljene kutije za razvrstavanje otpada unutar i izvan zgrade (papir, plastika, staklo, metal i miješani otpad) – naglasila je Portolan. Sam proces od početka do kraja, kako kaže, bio je iznimno složen i kompleksan i uz intenzivan rad i predanost studenata, u razdoblju od početka travnja do sredine svibnja uspjeli su realizirati obnovu četiri klupe koje će se postaviti na vanjskom dijelu Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju.
‘Nama je to bio izazov’
Kao što smo i naveli, u projektu su sudjelovale i dvije nastavnice s Odjela za umjetnost i restauraciju doc. dr. art. Iris Lobaš Kukavičić i doc. dr. sc. Margarita Bego sa svojim studentima.
— Na poziv kolegica s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Iris i ja smo se s veseljem odazvale i podržale ideju da se već postojeće klupe redizajniraju, koristeći drvo s otpada. Kao što znate drvo nije otpad, ono se može više puta koristiti, što je od velikog značaja ako gledamo u kontekstu zaštite okoliša, pravilnim gospodarenjem šuma i samim tim zaštiti života na zemlji. Da ne idemo sad u priče koliko je to važno za održivost života na Zemlji, drvo kao materijal je pogodan za recikliranje i ponovno oblikovanje. Materijal za klupe smo našli na zgarištu kućice u masliniku, vlasnik nam je ponudio drvo koje je bilo u dosta lošem stanju. No, nama je to bio izazov te smo se primili posla čišćenja, koji je dosta zahtjevan i spor. Već samim procesom čišćenja vidjela sam kod studenata zadovoljstvo, kad bi ugledali da od materijala koji bi bio bačen i prepušten daljnjem propadanju, nastaju novi komadi i oblici drvnih elemenata. Nakon detaljnog čišćenja, blanjanja, brušenja, zapunili smo sve pukotine i oštećenja koja nam nisu bila ‘zanimljiva’ za finalni izgled klupa, dok smo nagorjele dijelove očistili i ostavili u zatečenom stanju. Očišćene i pripremljene drvene elemente smo potom krojili u zamišljene oblike – priča nam Bego. Drvo je, navodi dalje, jedan od materijala koji se najviše reciklira. Recikliranje drva ima brojne prednosti, a osim toga, to je jedan od najjednostavnijih postupaka recikliranja koji se provodi jer je to fizički proces u koji nije potrebno unositi kemijske materijale koji bi podrazumijevali kontaminaciju okoliša.
— Recikliranje se temelji na kružnoj ekonomiji i održivom razvoju te stoga, svima koji se bave stvaranjem, oblikovanjem i dizajniranjem pruža mogućnost da se razvijaju kako bi smanjili svoj negativni utjecaj na okruženje, birajući ekološki prihvatljive materijale, procese i tehnologiju. Ormari, komode, police, stolovi, stolice, fotelje, kreveti, vrata, prozori, gdje to sve završava? Osim starog namještaja i građevne stolarije koje odbacuju građani, veliki izvor ovog otpada su i hoteli, koji prilikom renoviranja mijenjaju cjelokupni interijer. Navedeni predmeti od drva u Hrvatskoj najčešće završe na odlagalištima. Za početak, država bi trebala uopće ‘osvijestiti’ problem gospodarenja otpadnim namještajem i ostalim proizvodima od masivnog drva, prikupiti podatke o količinama i načinu na koji se isti trenutno ‘zbrinjava’ u Hrvatskoj. Takva analiza bi sigurno dovela do zaključka da je riječ o otpadu koji bi se trebao proglasiti posebnom kategorijom otpada i za koji bi se trebao donijeti regulatorni okvir koji bi imao za cilj organizirani sustav oporabe starog namještaja. Sigurna sam da ćemo opet pisati neke slične tekstove, jer se mislimo i dalje baviti ovom problematikom koja uvijek ima kao rezultat unikatne proizvode ručno proizvedene na opće veselje naših studenata, zaposlenika i svih ostalih koji shvaćaju koliki je trud uložen u ovakve projekte – ističe. Lobaš Kukavičić nadalje govori kako nakon poziva kolegica s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, nije bilo razmišljanja jer su se već počele stvarati razne kreativne ideje i mogućnosti redizajna dotrajalih klupa.
— Pridružili su nam se zainteresirani studenti i zapravo otkrili veliku kreativnost u sebi za koju možda neki od njih nisu ni znali da posjeduju. Otkrivali smo velike mogućnosti recikliranja i preoblikovanja drvnih elemenata koji su u kombinaciji s pomno biranim bojama i porukama počeli dobivati zaista zanimljive vizure. Zbog obujma posla i naših obveza u nastavi i drugim projektima, odlučili smo da ćemo u ovoj akademskoj godini realizirati četiri klupe. Na jesen krećemo u realizaciju drugog dijela projekta s ostatkom oštećenih klupa kada će nam se pridružiti i veći broj nastavnika i studenata. Veseli nas nastavak suradnje jer su se studenti i nastavnici povezali što je jedan od najvrijednijih rezultata ovog projekta i što nam otvara mogućnosti daljnje suradnje i možda puno većih projekata koji će svakako ići u smjeru kružnog gospodarstva i zaštite okoliša. Uz obrazovni segment, Sveučilište u Dubrovniku želi poticati studente na društveno odgovorno ponašanje i usmjeriti ih na aktivnosti od iznimne važnosti za društvo u cjelini – kazala je Lobaš Kukavičić.
Uz nastavak projekta 3R, na jesen kreću s još jednom zanimljivom inicijativom u korištenju otpada iz mora i akvakulture.
— Riječ je o novom kolegiju ‘Ekologija u umjetničkom oblikovanju’ koji će se baviti istraživanjem kreativnih mogućnosti upotrebe materijala dobivenih obradom ljuštura kamenica i mušula, kao i plastike i automobilskih guma kojih je, nažalost, jako puno u našem podmorju. Kolegij je nastao u suradnji Odjela za umjetnost i restauraciju i Odjela za akvakulturu, ali budući da je horizontalan moći će ga pohađati zainteresirani studenti sa svih diplomskih studija Sveučilišta u Dubrovniku. Zanimljivost je i to što će u sklopu kolegija koristiti i reciklirati papir, ali i pripremati prirodne pigmente boja. Zaista se veselimo novoj akademskoj godini, novim suradnjama, idejama i projektima – zaključila je.