Sasvim je realno očekivati osnivanje Udruge Euro, ukoliko se stvari u Hrvatskoj ne počnu rješavati – konstatirao je prof.dr.sc. Ivan Lovrinović, savjetnik Udruge Franak.
Naime, nakon što je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić upozorio da bi rate kredita u eurima u budućnosti mogle rasti, u Hrvatskoj se otvorilo pitanje hoće li se građanima sa stambenim kreditima u eurima dogoditi slučaj ‘švicarca’.
Vujčić je, podsjetimo, ukazao na riskantnost vezivanja kredita uz euribor ili libor – kamatne stope prema kojima banke posuđuju novac drugim bankama.
– S obzirom na razine na kojima su danas euribor i libor, možemo s puno većom izvjesnošću nego ranije očekivati rast tih kamatnih stopa u budućnosti, što bi moglo dovesti do bitno većeg rasta rata kredita nego što ljudi očekuju – izjavio je Vujčić. Treba spomenuti i podatak kako je nešto više od trećine stambenih kredita u Hrvatskoj vezano uz euribor ili libor.
Veća je opasnost od valutnog rizika
Tim povodom profesora Lovrinovića upitali smo je li guvernerova najava realna.
– Kamatne stope euribor i libor su na povijesno najnižim razinama, te je relano očekivati, i tu je guverner u pravu, da će te kamatne stope rasti. Hoće li one snažnije rasti ili ne to će ovisiti o situaciji na tržištu. Međutim, promjena kamatne stope nije toliko velika opasnost. Zašto? Ako imate kredit koji je vezan uz euro, i ako je devizni tečaj stabilan, onda promjena kamatne stope s 2 na 4 posto jest trošak, ali prihvatljiv. Po mom je mišljenju daleko opasniji valutni rizik. Hipotetski, ako kuna depresira, odnosno oslabi 20 posto, vama će glavnica automatski porasti za 20 posto pa vam i niža kamatna stopa ide na novu glavnicu i to je daleko veći problem – ističe Ivan Lovrinović, naglasivši kako guverner sad šalje upozorenja za koja ljudi već znaju da će se aktivirati.
– Oni su propustili onemogućiti bankama da uopće odobravaju kredite vezane uz franak i euro. Da su to učinili, mi danas ne bismo raspravljali ni o franku, ni o euru, ni o kamatnim stopama jer bi svi krediti bili u kunama. Devizne kredite treba odobravati, primjerice poduzećima koja se bave uvozom, budući da takva poduzeća kredite i vraćaju u devizama jer imaju novčani tok u devizama. Međutim, građanima, koji nemaju primanja i mirovine u nekoj stranoj valuti, trebalo je potpuno onemogućiti vezivanje uz bilo koju valutu osim uz kunu. Tu je HNB kao regulator potpuno promašio i za to snosi ogromnu odgovornost – mišljenja je profesor Lovrinović.
Kuna je na umjetnoj razini
Na pitanje najavljuje li se na taj način eventualna destabilizacija kune odgovara:
– Ne može kuna biti zdrava u teško bolesnom gospodarstvu. To je kao kad imate jabuku, izvana crvenu i milina ju je gledati, a kad je prerežete iznutra je trula. Otprilike takav je slučaj s hrvatskom kunom. Ona se dvadeset godina drži na umjetnoj razini. Ako se ovakva situacija još jedno vrijeme produži, sasvim se realano moramo bojati promjene deviznog tečaja jer imamo visok vanjski dug, ekonomija je u padu, ponuda deviza će se smanjivati, a potražnja deviza za plaćanje u inozemstvu povećavati. To je ekonomski zakon i tada mora doći do deprecijacijskih pritisaka, znači slabljenja kune. Ne treba nikoga plašiti. Trenutno situacija nije tako kritična, ali mi smo na to već davno upozoravali. O tome se danas mora vrlo ozbiljno razgovarati – smatra Ivan Lovrinović.
Na pitanje znači li to da građani, koji imaju stambene kredite u eurima danas, sutra ili za pet godina mogu očekivati slučaj ‘švicarca’ ističe:
– Ja sam već prije godinu dana upozorio da ako se stvari ne budu rješavale na vrijeme da je sasvim realno očekivati osnivanje Udruge euro.
Koja je onda alternativa? Krediti u kunama? Odobrava li takve kredite ijedna banka?
– Nudi ih Hrvatska poštanska banka. Međutim, banke moraju zatražiti i prisiliti HNB da njima konačno počne odobravati kredite u kunama kako bi one dalje mogle odobravati kredite u kunama. Naš deformirani monetarni sustav je praktički prisilio i banke dobrim dijelom da se ovako ponašaju. Ogromna je tu odgovornost Hrvatske narodne banke – rekao je Lovrinović.
Lovrinović, naime, smatra kako Hrvatska ima fiktivni, lažni monetarni suverenitet, jer ne emitira slobodno svoj novac. Da bi Hrvatska narodna banka emitirala 7,5 kuna, ona prethodno mora osigurati jedan euro.
– Ako je gospodarstvo zaradilo jedan euro ili je netko uzeo kredit u iznosu jedan euro, HNB tada, kupujući te devize može proizvesti protuvrijednost u domaćem novcu. Suverenoj zemlji, pak, ne trebaju prethodno devize za stvaranje svog novca. Kada je 1994. godine u Hrvatskoj uvedena kuna, mi smo formalno dobili svoj novac, ali stavljeni su teški uvjeti njegovog stvaranja.
U Hrvatskoj se novac ne stvara primarno zbog potreba gospodarstva. Mi imamo jednu vrstu neokolonijalnog monetarnog sustava koji je proizveden prvi put na Mauricijusu prilikom Engleske dominacije svijetom u 17.,18. stoljeću, ali taj sustav danas funkcionira u Hrvatskoj. Zato ne možemo govoriti o monetarnoj suverenosti, naša HNB nema slobodu i zbog toga nije prava središnja banka pa je nazivam najvećom hrvatskom mjenjačnicom. To determinira sve drugo u Hrvatskoj – objasnio je Lovrinović.
‘Vlada ruši monetarni suverenitet’
– Zašto je došlo do valutne klauzule i ovog problema? Zato što je koncept u Hrvatskoj bio brza euroizacija monetarnog sustava, mi smo je nazvali Strategija Rohatinski – Vujčić. Oni su propovijedali brzu euroizaciju kako bi se što prije ušlo u eurozonu, odnosno kako bi se što prije uveo euro. Međutim, 2007. nastupila je kriza eurozone, u Hrvatskoj i produžena kriza, te je ova strategija propala. No, kao posljedica toga čitava je zemlja ostala izložena valutnom riziku, i sad se očekuje da rizik u cijelosti preuzme sektor stanovništva i gospodarstva, a to je nemoguće – rekao je Lovrinović, dodavši kako je nedopustivo da se krediti odobravaju u ovoj ili onoj valuti pored vlastitog novca. Šokantna je i činjenica, naglasio je, što Hrvatska narodna banka ne odobrava kredite bankama, koje bi tim novcem dalje poduzećima odobravale kredite u kunama.
– Ovo je deformacija monetarnog sustava koji se u Hrvatskoj mora promijeniti – rekao je Lovrinović poručivši hrvatskoj Vladi da se prestane zaduživati uz valutnu klauzulu čime izravno ruši monetarni suverenitet.
– Monetarna ovisnost ruši nam gospodarstvo – zaključio je Lovrinović.
O ‘ŠVICARCU’
Krediti su tihe ubojice obitelji u Hrvatskoj
Građani zaduženi u švicarskim francima spas trejau tražiti u konverziji kredita u kune, istaknuo je Lovrinović. Upitan kad se može očekivati početak rješavnja problema ‘švicarca’ ističe:
– Problem se razvlači. Nema političke volje, a primjetan je i snažan utjecaj banaka na sve pa tako i na ovaj proces. S druge strane, ne funkcioniraju najviše instance sudbene vlasti jer su i Vrhovni i Ustavni sud dosad morali riješiti ovaj problem. Politika ovaj slučaj želi koristiti u predizborne svrhe zamrzavanjem tečaja franka. Misle da je to dovoljno, ali to je samo da možete jedno vrijeme mirnije spavati. Međutim tečajne razlike za ovo vrijeme se gomilaju i banke će ih tražiti. Ni SDP ni HDZ neće riješiti ovaj problem. Hrvatskoj treba nova Vlada s novim, odlučnim ljudima. Ljudi više ne mogu izdržati, ne mogu čekati. Ovi krediti, ovo dužničko ropstvo je postalo tihi ubojica pojedinaca i obitelji u Hrvatskoj. Ovo je socijalni, ekonomski i politički problem koji se mora riješiti. Ovo je postalo neizdrživo – zaključio je Lovrinović.