Sukladno izmjeni Zakona o strateškom planiranju, svaki čelnik lokalne samouprave je dužan napraviti provedbeni program jedinice lokalne samouprave 120 dana od dana izbora. To je nova obveza za koju još uvijek čekamo da nam daju naputke i smjernice, ali uglavnom, u njega će ući svi projekti koji su započeti i koji se planiraju u idućem četverogodišnjem razdoblju – iznosi za DuList načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić kojem je izmjenom spomenutog zakona porasla i odgovornost. Naime, temeljem njega, kako je već i rečeno na prvom ovogodišnjem sastanku župana dubrovačko-neretvanskog Nikole Dobroslavića s gradonačelnicima i načelnicima lokalnih samouprava s područja županije, ako koji od planiranih projekata izostave uvrstiti u navedeni provedbeni program, isti neće biti u mogućnosti realizirati.
— Najbitnije je za našu općinu izdvojiti izgradnju vodoopskrbnih sustava. Dakle, od vodovodne mreže za naselje Doli i Smokvina, tako i za lisačko-čepikućku valu koja obuhvaća osam naselja s Mravinjcom i Trnovom. Zatim, nastavak vodovoda iz Majkova prema naseljima Grbljava, Prljevići, Rajkovići, Kunje Ljuti pa u daljnjim fazama u naselju Ratac. Slijedi, završetak vodocrpilišta u Imotici, cjevovoda u Topolom koji će u funkciju staviti novi vodoizvor na prostoru zapadnog Primorja – objašnjava Knežić. Što se pak tiče cestovne mreže i nju je, ističe, vrlo bitno nastaviti graditi. Planirana je obilaznica sela Mravinjca preko Miholja Krsta pa prema Čepikućama. Također, cesta od Štedrice do Bistirine, ulazne ceste u Podimoči i Točioniku…
Realizacija kroz četiri godine
— Pa onda s Hrvatskim cestama prolazak državne ceste kroz Dole, spoj ceste Čepikuće – Lisac – Rudine s kružnim tokom na Rudinama, rekonstrukcija Jadranske magistrale od Slanog do Trstenog, rekonstrukcija od Slanog prema Zaton Dolima… Radit će se i infrastrukturni zahvati na uspostavljanju širokopojasnog Interneta u svim naseljima što smo sa Župom dubrovačkom, Gradom Dubrovnikom i Općinom Konavle kandidirali na fondove EU. Kandidirat ćemo projekt javne rasvjete koju ćemo prebaciti na štednu – navodi Knežić i dodaje kako će se uključiti i oni manji projekti kao što je Spomen-soba Domovinskog rata, otvaranje novog vrtića te vatrogasnog doma, nabavka brodice za lokalno komunalno društvo, uređenje plaža… Razdoblje u kojem se realizacija očekuje je četiri godine, no:
— Mnogi od tih projekata bit će financirani sredstvima Europske unije pa je teško reći hoće li biti doista tako. Ne možete uvijek dati precizne rokove, ali pokušat ćemo ih složiti u okvir kako zakon nalaže – dodao je načelnik Općine Dubrovačko primorje. Koordinacija sa županijom, jasno, neće izostati te će se programske smjernice integrirati u njihov plan. Hoće li, međutim, biti od jednakog prioriteta na svim razinama, ostaje za vidjeti, govori Knežić koji oporavak općine od gospodarske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa očekuje tijekom sljedeće godine. U Općini Župa Dubrovačka o čijim smo projektima, a koji će se naći u njihovom provedbenom planu, upitali načelnika Silvija Nardellija iz Uprave su nam odgovorili podužom listom koja predviđa sljedeće:
Prvu fazu sustava odvodnje otpadnih voda naselja Čibača i poslovne zone Čibača koja je u tijeku, Aglomeraciju Župe dubrovačke, dogradnju osnovne škole, izgradnju groblja Dubac, potom dječjeg vrtića, reciklažnog dvorišta, rekonstrukciju i izgradnju luke Srebreno, Športski rekreativni centar Čibača te kulturno – informativni centar. Svi navedeni projekti, naglasili su, planiraju se u započeti, odnosno provesti od 2021. do 2025. godine, naravno ovisno o financijskim mogućnostima. Također, nužno je podvući kako će se svi realizirati sredstvima iz novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021./2027. općine, Mehanizma za oporavak i otpornost, proračuna Dubrovačko-neretvanske županije te općinskog proračuna.
Kad smo kod rekonstrukcije i dogradnje Osnovne škole Župa dubrovačka i sportske dvorane u naselju Kupari na lokaciji Mljekara, zanimljivo je podsjetiti kako je kupljeno potrebno zemljište za ovu fazu. Izrađen je Urbanistički plan uređenja ‘Školski centar’, a u tijeku je postupak ishođenja lokacijske dozvole. U planu Dubrovačko-neretvanske županije i Općine Župa dubrovačka za 2021. je i zajedničko financiranje nastavka izrade projektne dokumentacije, tj. Glavnog projekta i ishođenje Građevinske dozvole kako bi imali osigurane preduvjete za korištenje najavljenih sredstava Fonda za oporavak i otpornost. Dječji vrtić u Kuparima, pak, usklađen je s projektom rekonstrukcije i širenja rijeke Tarante. Cilj je, kako nam pišu iz Općine, podizanje predškolskog standarda – produljeni boravak, otvaranje novih skupina, rad popodnevnih skupina, rad subotom, osiguravanje stručnog tima koji podrazumijeva logopeda, psihologa, defektologa, pedagoga, medicinsku sestru te potrebnog broja odgojiteljica i dodatnog osoblja.
Prioritet gospodarska zona
Izgradnja škole i to one u Cavtatu ključna je stavka provedbenog programa Općine Konavle, poručuje nam načelnik Božo Lasić. Već su, kaže, s resornim ministarstvom dogovorili da će se ono financirati njihovim novcima, jer oni kao jedinica lokalne samouprave s takvim iznosom ne raspolažu. Ovome nadodaje i dječji vrtić te cavtatsku rivu koju će vjerojatno financirati sama županija.
— Imamo namjeru izgraditi boćarsku dvoranu u Dubravci, a prioritet nam je aktiviranje gospodarske zone koju smo dobili. Ovih dana ćemo tražiti iskaz interesa kako bi se javile pojedine tvrtke. Već neke jesu, ali o njima ne bih za sad želio konkretnije govoriti. Cilj nam je da to ne bude isključivo zona gdje bi radili prodajni centri, nego da se odvija proizvodnja, tako da nismo ovisni samo o turizmu. Interes su pokazale pojedine klinike i tvornica manjih zrakoplova u mješovitom hrvatskom, talijanskom i kanadskom vlasništvu. Ipak se radi o površini od 21 hektar. Moja filozofija je, a s obzirom na to da predmetni Nacionalni plan oporavka i razvoja ima vrijednost preko šest milijardi eura za 2021. i 2022. godinu za komponente od gospodarstva do preko pravosuđa do tržišta rada, da bi svaka općina trebala napraviti svoj plan – mišljenja je.
— Kad bi to uradili, putem županije, forsirali bi dobiti ta sredstva. Svaka općina bi trebala napraviti analizu stanja i utvrditi sve potencijale i planove oporavka na temelju kojih se treba izraditi županijski, a kojim će se omogućiti implementiranje nacionalnog plana. Po meni je krucijalno da se on ne koristi samo za škole, vrtiće i nogometna igrališta, treba nam proizvodnja. Naše nade koje polažemo u gospodarsku zonu su objektivne. Ona je vrlo blizu Zračne luke Dubrovnik i graničnog prijelaza s Crnom Gorom što joj daje ogromnu prednost prilikom transporta. Temeljem iskaza interesa potpisat ćemo ugovor s tvrtkama kojim će one jamčiti da će nešto ondje raditi jer ne možemo dozvoliti da se oni sutra povuku – objašnjava Lasić.
Prvi korak im je čvrsto jamstvo. Priprema je za ovaj pothvat trajala godinama, a trenutno se radi na izmjeni UPU-a Zračne luke Dubrovnik. U suradnji s Hrvatskim cestama i ZLD rješavaju ulaz u zonu. Obveza općine je, napominje, riješiti, cijelu prometnu i komunalnu infrastrukturu prije nego otpočne bilo kakva vrsta izgradnje. Postojanje ovakve zone otvorilo bi mogućnost za nova zaposlenja. U njoj bi radno mjesto pronašle osobe od IT stručnjaka do zdravstvenog osoblja i to ne samo iz Konavala već čitave županije te države uopće. Jedinice lokalne samouprave ne mogu živjeti sami od sebe, tumači. Suradnja je nužna pa tako i zajednička prijava s Gradom Dubrovnikom na natječaje o čemu je Gradsko i Općinsko vijeće donijelo odluku.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 28. srpnja 2021.
