Dan prije tematske sjednice Županijske skupštine na kojoj vijećnici Srđ je Grad uz potporu ostalih oporbenih vijećnika traže novo trasiranje za Lučino razdolje održana je konferencija za medije na kojoj su županijski vijećnik Marko Giljača, saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić, predsjednik Općinskog vijeća Dubrovačkog primorja Vlaho Mozara i karstolog Ivo Lučić iznijeli razloge zbog kojih traže novo trasiranje.
-Novo trasiranje potrebno je jer, unatoč rezultatima brojnih dosadašnjih hidrogeoloških trasiranja koja se rade još od 1950. – ih kontinuirano više od pola stoljeća i koji su rađeni na tijeku Trebišnjice, bez ikakve dvojbe potvrđuju da podzemni tokovi povezuju Trebišnjicu s Malostonskim zaljevom i uvalama Dubrovačkog primorja. Županija, Županijska skupština i svi koji se zalažu za Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje se pozivaju na jedno jedino istraživanje koje je napravljeno 2013. i koje nije pokazalo ništa, već samo to da traseri nisu izišli nikud. Zbog činjenice da se uopće ne uvažavaju sva ta prethodna istraživanja, kao jedan od puteva kojim možemo dobiti priliku da napravimo kvalitetan sustav za gospodarenje otpadom, moramo provesti trasiranje kako bi to bio ključ koji će to omogućiti da se okrenemo drugim pristupima i tehnologijama – rekao je uvodno Giljača.
Naglasio je kako je još 2007. i 2008. dokazano da podzemne vode prolaze ispod Lučinog razdolja i da je ‘izabrana katastrofalna lokacija koja potencijalno može zagaditi i područje sliva Neretve, s Malostonskim zaljevom’.
-Nadam se da ćemo sutra konačno imati priliku ne zaustaviti taj projekt, već ga jednostavno usmjeriti u novom, kvalitetnom smjeru. Mi imamo priliku sutra izglasati trasiranje i pokrenuti u pravom smjeru sustav gospodarenja otpadom na području naše županije. Argumenti koje nam iznose i kojima nas uvjeravaju da Centar za gospodarenje otpadom nema alternative, zapravo su dimna zavjesa kojom se pokušava zakloniti ono što se dosada radilo, odnosno, nije radilo, već 12 godina. Činjenica je da smo na krškom području i da ne možemo imati isto rješenje kao lokacije koje se nalaze sjeverno u Hrvatskoj. Krš to ne dopušta. Mi bismo sada trebali raditi trasiranje da bismo dokazali da spužva pije vodu – istaknuo je Giljača.
Karstolog dr. Ivo Lučić istaknuo je kako je bio sudionikom rasprava o Lučinom razdolju od samog početka.
-Kada je bila odluka da se Centar za gospodarenje otpadom locira na području Majkova gdje je prvo trasiranje pokazalo da se radi o drugoj zoni sanitarne zaštite. Cijelo naše područje nema uvjeta za ovakav Centar. Lučino razdolje je jedno od lokaliteta koje je najgora lokacija za Centar. Sve što je rađeno u tom smjeru planiranja Lučinog razdolja je nasilje. Svaki stručnjak koji pogleda geomorfologiju Lučinog razdolja naprtosto mora odustati od te ideje. Međutim, ovdje riječ ne vodi struka nego voluntaristički kriteriji koje vodi određena grupa unutar vlasti. I ovo trasiranje, ako bude dopušteno, može imati smisla samo ako potvrdi onu pristunost veze između Lučina razdolja i priobalnih dijelova – rekao je Lučić.
Marko Giljača se nadovezao istaknuvši kako je su dobili dokumente dokumente koji pokazuju da povjerenstvo pri Ministarstvu za zaštitu okoliša o Centru za gospodarenje otpadom nikada nije donijelo zaključak svoga rada i da nikada nije završilo svoj posao, što je bio uvjet za pokretanje Centra za gospodarenje otpadom.
-2013. nakon što je napravljeno sporno trasiranje, mišljenje su dale jedino Hrvatske vode te su rekli da istraživanje nije ništa pokazalo. Vrlo su se stidljivo složili s lokacijom Centra za gospodarenje otpadom. Nakon toga je to upućeno Ministarstvu te je trebala biti održana sjednica Povjerenstva. Međutim, Povjerenstvo se nikada nije sastalo niti donijelo odluku, a Ministarstvo i županijske vlasti nastavile su s projektom samo na osnovi mišljenja Hrvatskih voda koje čak nisu bile ni u sastavu tog povjerenstva – naglasio je Giljača.
Predsjednik Općinskog vijeća Dubrovačkog primorja Vlaho Mozara rekao je kako Općinsko vijeće Dubrovačkog primorja izražava i službeno zabrinutost zbog studija i dosadašnjih izvedbi budućeg Centra za gospodarenje otpadom.
-Tražimo novo trasiranje kao prvi korak ka održivom i zdravo razumnom gospodarenju otpadom. Pozivam sve članove Županijske skupštine da na tematskoj sjednici ne glasaju po nalogu, već isključivo srcem i zdravim razumom – poručio je Mozara.
Predsjednica saborskog obora za okoliš i ekologiju Sandra Benčić rekla je da se svaka zajednica mora pobrinuti za svoj otpad.
-U slučaju Lučinog razdolja situacija je vrlo specifična jer se radi o krškom području na koje je već jednom pokazano da je vrlo lako moguće da otpadne procjedne vode mogu otići u podzemne tokove i završiti, primjerice, u Malostonskom zaljevu. Imati takav rizik pa čak i da je vrlo malen, efekti tog rizika su ogromni. Kada imate takav rizik, morate poduzeti sve da bi utvdili u kojim slučajevima se to može dogoditi i treba li mijenjati lokaciju ili tehnologiju. Ako bi došlo do onečišćenja, ne bismo mogli kroz nekoliko generacija Malostonski zaljev vratiti u postojeće stanje, minimalno 70 do 100 godina – rekla je Benčić.
Karstolog Ivo Lučić zaključio je kako na krškom području ne postoji druga mogućnost nego da voda doista prodre u podzemlje.
-Svaka kap vode koja padne na Dubrovačko primorje završi u podzemlju, nema drugog načina. Da postoji drugi način imali bismo u Primorju jezero. Godišnje na području primorja padne toliko kiše da bi se moglo stvorit jezero kao Vransko na Cresu. Gdje je to jezero? U podzmelju – naglasio je Lučić.