‘Krivonoga babo’ i ‘preblahjana plavušo’ uz još hrpu poruka koje je Severina uputila dvjema ženama koje je smatrala, i dalje smatra, odgovornima za počinjenu nepravdu njenom djetetu i njoj, doveli su je ponovno pred sud. A sudi joj se za kazneno djelo ‘nametljivo ponašanje’. Jedno je kad ja na svom Facebook profilu iznesem svoj osobni stav, odnosno dojam, što si uzimam za pravo. Međutim kada ovako javno pišem, i prema načelima pravne i novinarske struke, koliko god mi se nekad zaista nije lako suzdržati, izašla bih izvan okvira etičkih kodeksa. Stoga neću o Severini! Konkretno. Mada ću vam vjerujem pripomoći razjasniti neke stvari temeljem čega ćete moći ili donijeti ili pak izmijeniti mišljenje u vezi Severininog i brojnih drugih sličnih slučajeva. Kad kažem da neću o Severini mislim na ulaženje u razloge o kojima sam, kao i vi, čitala iz medija. Je li ‘krivonoga baba’ zaista dopustila zlostavljanje djeteta u školi kao i je li ‘preblajhana plavuša’ zaista šurovala s nekim moćnicima i zlouporabila ovlasti kako bi dijete pripalo ocu – to ja znati ne mogu. Ali nemam problem, niti kršim ijedan etički kodeks kada prokomentiram ono što sa sigurnošču znamo. A sa sigurnošću znamo da je majka u ovom slučaju čekala punih 20 mjeseci presudu žalbenog suda.
Načelo žurnosti
Da je naše sudstvo jedan vlak sporovoz to i ptice na granama pjevaju. A iz svih europskih institucija, kao i iz nadležnih tijela Ujedinjenih naroda, stalno nas na to upozoravaju. Ne samo na sporost rješavanja predmeta, već i uopće kršenje prava na pošteno suđenje. Čemu ću se, kako sam već i bila najavila, jednom prilikom posebno posvetiti. Sada ću se zadržati na kršenju tog prava u aspektu obiteljsko-pravnih odnosa. Naime, jedno od temeljnih načela našeg obiteljskog prava je ‘Načelo žurnosti u rješavanju obiteljsko-pravnih stvari u vezi s djetetom’. Žurnost? Gotovo dvije godine, preciznije 20 mjeseci, trajanja sudskog postupka temeljem žalbe? 20 mjeseci dijete bez majke, majka bez djeteta? Načelo žurnosti bez sumnje prekršeno! Posljedično, jasno, prekršeno je i još jedno od temeljnih obiteljsko pravnih načela, a to je ‘Načelo prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djeteta’. Opravdava li navedeno ‘nametljivo ponašanje’ – kao što rekoh takav si osobni stav uzimam za pravo iznijeti tamo gdje ne nastupam ni kao pravnik znanstvenik ni kao novinar već kao, neću reći ni ‘majka’, nego roditelj. Da ne bi bilo zabune da sam od onih što zastupaju tezu ‘daj dite materi!’ Ne! Majka i otac bi i po međunarodnom i domaćem pravu, pa tako i mom osobnom mišljenju, trebali imati ista prava u odnosu na skrbništvo nad dijetom. I još važnije, jer dijete je ipak iznad svih, dijete ima pravo na oboje. Uz jedno veliko ‘ali’…
Otuđenje
Pojam ‘otuđenja’ djeteta od strane jednog roditelja u odnosu na drugog postao je vrlo popularan. Neću o njemu puno jer bi to bilo zalaženje u sferu drugih struka i znanstvenih polja, a od toga zazirem. ‘Trovanja’ djeteta protiv drugog roditelja, onemogućavanja susreta i slično, itekako ima. I ono ne užasno nego razorno djeluje na psihu djeteta, ovo citiram psihologe… Međutim činjenica je i da nadležni u našim institucijama često ne znaju raspoznati zlostavljanje, strah, brigu…, pa onda zlostavljana žena biva ‘optužena’ za ‘otuđenje’. Ili obratno, muškarac. O tome koliko je zlostavljanje u obitelji problem u našem društvu pisala sam prošli put, doduše kritizirajući način na koji ga vladajući smjeraju rješavati – izmjenama zakona, a problem je u praksi. Treba li biti ekspert za makar zapitati se je li netko tko javno prizna da vlastito dijete prvih godina života nije posjećivao ‘jer u toj fazi dijete ne treba oca nego majku’, kolokvijalnim rječnikom, sav svoj?! Treba li bit stručnjak za se zabrinuti se za mentalno stanje nekog tko podnese na desetine kaznenih prijava, ne samo protiv majke svog djeteta, već i svih njenih bliskih ljudi? Imali smo ih javno na uvid i uvjerili se o kakvim je nebulozama uglavnom bila riječ. Mislim da bi većina razvedenih roditelja odgusta se za vikend posvetili malo sebi, podružili, zabavili… Uvjerena sam da je manji broj onih koji koriste zajedničko dijete kao sredstvo osvete bivšem partneru, a veći broj onih koji imaju određene nerijetko institucijama čak teško dokazive razloge zašto se bore… Otvorilo mi je dušu mnogo ljudi, naročito nakon što sam objavila knjigu ‘Vodič kroz razvod braka’. Naslušala sam se svega, zaista. Od toga da tata konzumira narkotike i majka mu zbog toga ne želi ‘dati’ dijete, a pred nadležnim ustanovama joj se recitiraju zakonske odredbe o pravu djeteta na oba roditelja i upozorava na sankcije zbog ‘otuđenja’ koje provodi. Do toga da mama toliko mlati dijete i toliko ružno o ocu govori da on više ne zna što će. A sud presudi da se ‘dite da materi’. Da ne nabrajam dalje… Uočila sam i ja, kao laik vrlo jasno ponegdje i, ja bih ga nazvala, osvetničko otuđenje. U svakom slučaju mišljenja sam da su korjenite promjene u sustavu, od pravosudnog nadalje, nužne. Kao i intenzivnija suradnja i interdisciplinarni pristup problematici na svim razinama. Uz naglasak na individualni pristup svakom konkretnom slučaju i sagledavanju konteksta što nam je također jedna od najvećih opaski od strane europskih institucija – formalistički pristup i primjena pozitivnog prava. Za sada ovoliko, ali svakako nastavljam s ovom vrlo važnom temom već u idućem broju. Jer koliko primjećujem nije baš najjasnije što sve podrazumijeva roditeljska skrb, a o pravima djece da ne govorim. Od plavog telefona pa nadalje… Da, djeca imaju prava, ali o svojim dužnostima, odgovornostima najčešće pojma nemaju. Da, ima roditelja koji zlostavljaju djecu, ali bome i sve više ‘djece’ koja zlostavljaju roditelje uvjerena da im se ne može stati na kraj.
KAZNENO DJELO ‘NAMETLJIVO PONAŠANJE’
Uhođenje i zastrašivanje, predviđena kazna zatvora!
Vjerujem da većina nije, do optužbe protiv Severine, uopće znala za postojanje protupravnog djela ‘nametljivo ponašanje’. Pa da razjasnimo što uopće predstavlja to kazneno djelo. Počinio ga je, naime, onaj tko ustrajno ili dulje vremena prati ili uhodi drugu osobu ili s njom uspostavi ili nastoji uspostaviti neželjeni kontakt ili je na drugi način zastrašuje i time kod nje izazove tjeskobu ili strah za njezinu sigurnost ili sigurnost joj bliskih osoba. Predviđena je zatvorska kazna do jedne godine. Progoni se po prijedlogu, a ne po službenoj dužnosti.
Foto Severina/Instagram