U sklopu cjelogodišnjeg programa posvećenog obilježavanju 30. obljetnice srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku, općeg napada na dubrovačko područje, razaranja i uspješne herojske obrane Grada, Muzej Domovinskog rata Dubrovnik značajno je obogatio svoj fundus zahvaljujući donaciji velikog slikara Dimitrija Popovića.
Darovanjem Muzeju pet svojih radova iz poznatog ratnog ciklusa nadahnutog potresnim snimcima Mira Kernera i drugih istaknutih dubrovačkih fotografa, ovaj renomirani hrvatski i crnogorski umjetnik iznova je pokazao svoju dugotrajnu i duboku povezanost s Gradom.
– Donacija, koju smo najavili na Dan dubrovačkih branitelja 6. prosinca 2017. godine, do sada nije mogla biti ostvarena zbog teškog stanja prostora u tvrđavi Imperijal i izostanka njene prijeko potrebne obnove od strane dosadašnjeg koncesionara tvrtke Razvoj golf. Omogućile su je, za sve nas povijesne odluke Grada Dubrovnika o osnivanju prvog Muzeja Domovinskog rata u Hrvatskoj, a potom i povratka Gradu tvrđave Imperijal. Na taj način osiguran je skori početak obnove ovog svehrvatskog simbola herojstva i pobjede, ali i daljnji razvoj djelatnosti Muzeja koji je predviđen za temeljnog korisnika njenog poviješću i emocijama prebogatog prostora – poručila je ravanateljica Varina Jurica Turk.
– Smatram da je ova institucija pravo mjesto koja svojom muzejskom građom svjedoči o tim teškim danima obrane zemlje, o hrvatskom ratnom raspeću od Vukovara do Dubrovnika. Također, o snazi zemlje da se odupre agresiji i sačuva ono najsvetije – zlatnu slobodu, za ono za što su Dubrovnik i njegova Libertas poseban primjer. Moj dar Muzeju Domovinskog rata na Srđu je dar koji na fotografsko-slikarski način čuva sjećanje na jedno tragično vrijeme, na stradanje ljudi i grada, također osuda agresora i upozorenje da se više nikad tako nešto ne smije ponoviti – rekao je za DuList Popović o donaciji te objasnio kako su uopće nastale.
– Povod za slikarske intervencije na fotografijama stradalog Dubrovnika bili su upravo stravični prizori razaranja grada koji je uz ono što je najteže, a to su bile ljudske žrtve, pretrpio toliko uništenja kulturnih dobara. Prosinac 1991. i siječanj 1992. ćemo dugo pamtiti. Između uzbuna u Zagrebu, gledajući televizijske dnevnike s dokumentarnim snimkama dubrovačke jezgre, jedne sam noći jednostavno, nekim unutarnjim nagonom, osjetio potrebu da likovnim intervencijama, dakle na slikarski način svjedočim to strašno stradanje grada. Kako sam prosvjede protiv agresije na Hrvatsku, i posebno na Dubrovnik u kojem sam uvijek rado dolazio, pisao u Vjesniku i Večernjem listu te govorio na radiju i televiziji osuđujući to neshvatljivo barbarstvo JNA i crnogorskih rezervista, potreba za likovnim izražavanjem učinila mi se posebno važnom. Te noći na stolu sam imao fotografiju iz neke publikacije slavne kule Minčete. Na kamenoj strukturi neosvojivih bedema grada ukomponirao sam jedno kameno lice nijemog krika koji preko stamenosti zidine izražava užas ratnog zbivanja. Posebno mi je drago da sam tu fotografiju, taj prvi rad, sačuvao i da ću ga pokloniti Muzeju Domovinskog rata. Razmišljajući o tom ratnom dubrovačkom paklu, a kako se bavim sakralnim temama, intervenirao sam na seriji fotografija pokojnog fotografa Mira Kernera. Te sam potresne prizore stradalog grada povezao s Kristovim silaskom u pakao, aktualizirajući biblijski inferno s ratnim paklom koji je proživljavao jedan od najljepših gradova na svijetu te da će nakon patnji i žrtve doživjeti dolazak spasenja, odnosno pobjede. Ni u najsmjelijem scenariju kakvog filma ne bi se moglo zamisliti da bi Stradun onako izgledao – razorene zgrade u paljevini i dimu. Dvije oslikane fotografije Mira Kernera pojavljuju se na displeju u Memorijalnoj sobi branitelja u palači Sponza – iznio je autor.
Svečano predstavljanje javnosti ove iznimne donacije, uz sudjelovanje autora Dimitrija Popovića održat će se 16. lipnja 2021. godine u 11 sati u tvrđavi Imperijal. Nazočit će joj i istaknuti dubrovački kulturni djelatnik Andrija Seifried, kojemu ovim putem zahvaljuju na pomoći i angažiranju u njenoj uspješnoj realizaciji. Za ovu prigodu, radovi namijenjeni budućem stalnom muzejskom postavu, biti će privremeno izloženi u Muzeju i dostupni posjetiteljima do 21. lipnja 2021. godine.
Foto: Ilustracija