Koji su glavni razlozi Vašeg kandidiranja za župana Dubrovačko-neretvanske županije?
Ne želim biti pasivni promatrač događanja u Županiji s velikim potencijalom i kvalitetnim ljudima. Naša Županija zaslužuje puno bolje i više što se može ostvariti pravilnim te racionalnim korištenjem njenih potencijala. Sa svojim timom ću pokrenuti projekte kojima ćemo promijeniti stvari na bolje. Slušat ćemo želje i potrebe građana jer ovo mora biti županija za život.
Stvara se dojam da cijelu kampanju temeljite na kritiziranju župana Nikole Dobroslavića, a ne na programu. Koji su Vaši programski ciljevi?
Od početka kampanje komunicirao sam neke dijelove svog programa, a prošli tjedan sam cijeli program predstavio građanima koji je svim zainteresiranima dostupan na mojoj internetskoj stranici. Brojne su tu mjere kojima želimo pomoći građanima izravno ili kroz mjere poticanja gospodarstva, poljoprivrede, načina upravljanja županijom. Moj program nosi naziv: Županija za život. To je ujedno i moja vizija županije u jednoj rečenici. Želim približiti županiju ljudima i stvoriti Županijsku upravu u kojoj župan sluša glas svakog stanovnika. Ne mogu dopustiti da ostanemo županija u kojoj se peticije predaju na protokol kod tajnice. Bit ćemo Županija ponosna na sportske, gospodarske, obrazovne i znanstvene uspjehe svojih građana, ali isto tako i Županija koja se ponosi svojom kulturom, baštinom i turizmom. Takvu županiju želim stvarati. Županija kojoj je u središtu svaki čovjek, umirovljenik i branitelj, zaposlenik, učenik, student, roditelj, obrtnik i poduzetnik, ali i oni koji su zatvorili svoje objekte i one koji su ostali bez posla. Županija koja se razvija ravnomjerno, koja ne pravi razliku između najmanje općine i najvećeg grada. Cijeli svoj život imam afirmativan pristup svemu što radim, vjerujem u tim ljudi oko sebe, a ostvareni rezultati to najbolje potvrđuju. Nažalost, trenutni župan dao je svim kandidatima dovoljno materijala za opravdanu kritiku. Svi moramo tražiti odgovore na pitanja zašto gotovo ništa nije učinjeno u ovih 12 godina, a obećavalo se iznova na svakim izborima. Moj suparnik ponovno ulazi u utrku s istim obećanjima i traži podršku i priliku da ponovno ne učini ono što nije ni do sada.
Mlade u Županiji želite zadržati kroz program ‘Ostani tu’. Što nudite ciljanoj skupini?
Svjedoci smo iseljavanja mladog, radno sposobnog stanovništva iz mnogih dijelova naše županije. Dovoljno je provesti se otocima ili općinama doline Neretve i vidjeti koliko je neobrađenog zemljišta, neka sela u Primorju su nam gotovo prazna. Cilj programa ‘Ostani tu!’ je stvoriti osnovne uvjete za ostanak, ali i doseljavanje novih mladih obitelji koje namjeravaju trajno živjeti u rubnim, ruralnim, slabije naseljenim područjima županije. Bespovratni poticaji bi se odnosili na kupnju građevinskog zemljišta, kuće ili stana za stanovanje, korištenje sredstava za izgradnju kuće na postojećem zemljištu, za dovršetak započete gradnje kuće, adaptaciju neuseljene kuće za stanovanje kao i za adaptaciju neuseljenog stana za stanovanje te bespovratna sredstva koja bi se dodjeljivala u iznosu od 60 do 180 tisuća kuna.
U županiji se kao jedan od većih problema ističe dug Opće bolnice Dubrovnik prema veledrogerijama, ali ona ima i još nekih problema kao što je pitanje kadra. Kako je ‘staviti na noge’? Koje još probleme uviđate na području zdravstva i na koji način biste ih riješili?
Kad postanem župan najprije ću zatražiti detaljne izvještaje kako je nastao toliki dug i zašto tako raste. Podsjetio bih vas da je 2009. župan Dobroslavić problematizirao tadašnji dug bolnice od 80 milijuna kuna. Upravo je županija bila ta koja je tražila pomoć Vlade Zorana Milanovića, nakon što je dug prešao 100 milijuna kuna pa je sad uistinu čudno da se ne poduzima ništa kad je dug čak tri puta veći i kad u pitanje dolazi i sama opskrba lijekovima. Dug nije jedini problem bolnice. Kao što navodite, problem je i s kadrom, veliki broj liječnika u idućem razdoblju će otići u mirovinu, mladi liječnici i medicinske sestre odlaze u privatni sektor ili odlaze iz države. Svjedočili smo brojnim dvojbenim situacijama pa i tužbama liječnika zbog neisplaćenih plaća. Problema je puno, ali najprije treba analizirati situaciju te u najhitnijem roku krenuti u sustavno rješavanje. No ovdje želim istaknuti da niti jedan od ovih problema ne umanjuje golemo zalaganje i napore svih zaposlenika bolnice koji svakodnevno skrbe o zaštiti zdravlja naših sugrađana. Jedan od mojih ciljeva poboljšati zdravstvenu zaštitu jačanjem djelatnosti dnevnih bolnica. Također, osigurat ćemo bolju dostupnost primarne zdravstvene zaštite u svim dijelovima županije te ćemo poticati preventivne aktivnosti imajući na umu njene višestruke prednosti, a to su unaprjeđenje kvalitete života i smanjenje medicinskih troškova.
Koje je Vaše viđenje projekta Centra za gospodarenje otpadom i kako biste Vi pristupili njegovom stvaranju? Biste li ga uopće smjestili u Lučino razdolje?
Od samog početka ističem Centar za gospodarenje otpadom kao zaista izniman problem. Ova županijska vlasti u 12 godina nije realizirala projekt CGO, a svoje su prethodnike prozivali jer to isto nisu napravili u 3 godine. Ozbiljne dvojbe izazivaju prozivke oko lažnog trasiranja i potencijalne ugroze Malostonskog zaljeva i školjkarstva u njemu. Očito su rizici veliki, a nepoznanice brojne – ne smijemo ugroziti okoliš i zdravlje ljudi. Ovaj projekt može uzrokovati katastrofalnu štetu stoga se svi ovi navodi moraju temeljito provjeriti. Istovremeno moramo hitno riješiti zbrinjavanje otpada.
Rekli ste jednom prilikom kako nakon loše prošle sezone nemamo pravo na pogreške. Koje pogreške biste istaknuli? Što biste Vi promijenili i uveli, a da turistička sezona u ovom razdoblju koronavirusa možda bude bolja?
Nije primjetna nikakva koordinacija između vlasti, turističkih zajednica, agencija, hotelijera… Puno je tu soliranja, a ono nas neće odvesti nikamo. Ovo je trenutak kada trebamo iskoristiti sve kapacitete, sve znanje pa i financijske mogućnosti. Naša konkurencija ne sjedi skrštenih ruku i već su se obratili ključnim tržištima s kudikamo izdašnijim ponudama i optimističnijim najavama, od same zdravstvene sigurnosti u njihovim destinacijama do potpore prije svega zračnim prijevoznicima koji su najteže pogođeni ovom krizom. Mi smo prvenstveno avio destinacija i o tome ovisi uspjeh sezone pred nama. Zanimljivo je da svi stanovnici naše županije plaćaju po svakoj utrošenoj litri goriva 20 lipa za Hrvatske željeznice i 20 lipa za Hrvatske autoceste. Ovo je jedina hrvatska regija koja niti ima željeznicu niti se njeni građani mogu služiti autocestom ako izuzmemo nešto malo takve infrastrukture na samom početku naše županije i to na njenom neretvanskom dijelu. Dugogodišnjim uplaćivanjem i podupiranjem tih državnih tvrtki naši su sugrađani zaslužili da im država to vrati svojevrsnom financijskom injekcijom koju bismo mogli iskoristiti za potporu zračnome prometu, o kojemu ovisimo. S druge strane, nedavno smo bili svjedoci potpunog fijaska svih relevantnih čimbenika u kreiranju i donošenju COVID protokola za dolaske turista pa su nam neke od najvećih brodarskih kompanija otkazale dolaske. Uistinu mi je nejasno zašto se to nije odradilo na vrijeme i tko je točno zakazao. Ukazao sam na visoku cijenu PCR testova u županiji koja je najviša u državi i zbog koje je došlo do otkazivanja turističkih dolazaka. Nakon moje prozivke županija je odlučila sniziti cijenu testiranja, koja je i dalje visoka, posebno u usporedbi s cijenama u susjednoj Splitsko-dalmatinskoj županiji. Sve županijske službe moraju propitkivati kako sve mogu pomoći, a ne odmoći oporavku turizma.
Ako osvojite povjerenje građana i postanete županom, koliko će na Vaše djelovanje utjecati iskustvo rada u Zračnoj luci Dubrovnik? No, smatrate li kako na građane i na njihov izbor mogu utjecati medijski napisi o navodnim nepravilnostima tijekom rekonstrukcije Zračne luke Dubrovnik?
Jasno od prvog dana ističem da je moje menadžersko iskustvo koje sam stjecao u Zračnoj luci temelj budućeg vođenja županije. Napravit ćemo potpuni zaokret iz političkog u menadžerski način upravljanja. Svaki upravni odjel, ustanova i tvrtka u (su)vlasništvu na početku svog mandata morat će donijeti Plan i program rada i djelovanja te Plan i program razvoja s jasno zacrtanim kratkoročnim i dugoročnim ciljevima. Odgovornost u provedbi tih planova ležat će na meni kao županu. Navodna šteta za Zračnu luku je tek plaćeni medijski pamflet kojim me se pokušalo diskreditirati u kampanji za župana. Da nije tako, u ove tri godine reagirale bi sve državne institucije koje su itekako imale mehanizme nadzora nad ovim 2,6 milijardi kuna vrijednim projektom. Zašto ni MUP, ni USKOK, ni SOA, Inspektorat ni DORH nisu reagirali? Zato što tu nema ničeg nezakonitog! Predstavnik Županije cijelo je vrijeme sjedio u Nadzornom odboru Zračne luke, sudjelovao u njegovom radu, čitao sve izvještaje Uprave, postavljao pitanja, sudjelovao u raspravama i na sve druge načine pratio projekt. Županija je bila informirana o svim detaljima te nikada nisu imali prigovora, kao ni SAFU kao regulator projekta. I tako tri godine od završetka projekta. A onda kad sam se kandidirao za župana, projekt koji su svi hvalili odjednom ne valja. Ja sam ekonomist i upotrebljavam stručni izraz koji se koristi u ovom slučaju – korekcija. Dakle, radi se o tome da netko korekciju u projektu ove veličine pokušava nazvati štetom za Zračnu luku, što otkriva ili apsolutno nepoznavanje materije ili zlu namjeru. Valjda su računali s tim da većina ljudi ne zna ništa o EU projektima pa bi ova podvala mogla naići na plodno tlo. No, bila je to tek neuspješna podvala.
Izbori 2021.