Pogođen sam nabojem energije koju prikazujete. Govorimo s emocijama, a trebamo govoriti bez energije – rekao je jedan od izrađivača studije prof. dr. sc. Branimir Hackenberger na javnoj raspravi u Studiji utjecaja na okoliš projekta HE Ombla.
Jagoda Munić iz Zelene akcije navela je kako se u Studiji spominje jako puno riječi ‘možda’, što ju ne čudi zbog kompleksnosti teme.
– Štitite HEP-ov projekt, kako bi HEP mogao potopiti Omblu – istakla je Munić.
Teo Trostmann podsjetio je na tvrdnju profesora Ognjena Bonačija, koji je isticao kako betonska zavjesa nije dobro rješenje. Drugi razlog je količina električne energije koja bi se dobila, potom ekonomski i hidrološki i hidroakumulacijski. Pitao je tko će odgovarati za bušenje većeg broja kanala između Trebišnjice i Omble, zbog čega se muti voda.
– Tko garantira u slučaju da stvari pođu krivu? – pitao je Trostmann.
Marin Pavlović iz gradskog kotara Komolac šokiran je riječima stručnjaka kako nije istraživan glavni kanal.
– Lagali ste da vršite monitoring izvora na svim područjima u sva godišnja doba. A u studiju tvrdite da će te se obvezati dovesti kroz te izvore vodu. Lagali ste da nema klizišta, a tu je najveće klizište u Dalmaciji. Lažete da je rizik od potresa na području Dubrovnika vrlo nizak, a seizmološka mjerenja ukazuju svaki dan zabilježi 10 potresa na toj mikrolokaciji. Prešutili ste da se gradnje vrši na rasjedu tektonskih ploča. Lažete da je projekt isplativ, pa ne želite pokazati studiju isplativosti koju tražimo godinama. Lažete da radite transparentno po arhuškoj konvenciji. Lažete da je HE Ombla siguran projekt, a stručnjaci dokazuju da je opasan. Lažete da je biospeološki prihvatljiv projekt – rekao je Pavlović.
Krešimir Bolanča, voditelj projekta HE Ombla, istaknuo je kako je HEP još 1995. godine naručio elaborat o stabilnosti klizišta na području Mokošice.
– Sve nestabilnosti javljaju se standardno, i sa i bez elektrane, i lokalnog su karaktera. Na tom području imate i naselje, koje klizi sa i bez Omble. Svi objekti u HE dimenzionirani su na seizmičko opeterećenje. S tog aspekta HE Ombla je sigurna – rekao je Bolanča. Dr. sc. Renato Buljan iz Geološkog instituta dodao je kako je izračun o 10 stupnjeva Richtera uvršten u studiju.
Ljubica Matović iz udruge Spasimo Omblu i njezine stanovnike pitala je kako to nije pronađena čovječja ribica tijekom istraživanja, na što joj je dr. Antonić odgovorio kako čovječja ribica nije bila uključena u Studiju.
– Preuzeli smo rezultate kako drugima nije pošlo za rukom pronaći ih – dodao je Antonić.
Stijepo Rudenjak upozorio je na tektonske poremećaje, odnosno potrese u talijanskoj Aquilli, a i na Veliku trešnju te moguće posljedice koje bi gradnja u tom smislu mogla proizvesti.
– Kad će nas prestati terorizirati korporacijski majmuni? – pitao je na kraju svog govora Rudenjak. Emil Polović rekao je da ima rješenje za sve probleme koje muče HEP. Svjetlana Jelavić Dean rekla je kako je nezdrava pojava da investitori plaćaju studije.
– Kako se radi izmjena županijskog Prostornog plana treba sve ove primjedbe dostaviti županijskom Zavodu za prostorno planiranje, kako bi se čulo mišljenje građana – istakla je Jelavić Dean.
– Nikad nismo pogodovali investitoru. Nezavisna smo tvrtka niz godina – odgovorio joj je Antonić.
Marko Mišo Mujan iz Udruge branitelja Dubrovnika oštro se usprotivio gradnji hidroelektrane.
– Tko god da ste i koga predstavljate, nemojte zaboraviti da je ovaj projekt odbačen u EBRD-u. Zbog toga su neki u HEP-u ostali i bez posla. Izgradnjom HE Ombla cijena struje porast će sa 80 na 100 lipa, a mi imamo posljedicu da je priroda nepovratno uništena. Sve se to radi na naš račun, a u korist investitora u golf na Srđu. Mi branitelji stat ćemo uz svoje sugrađane – rekao je Mujan, a Petar Mišo Mihočević je pročitao dva pisma podrške iz Ploča, Neretve, a i Europarlamentarca ORaH-a Davora Škrleca.
Katarina Matović smatra kako je studija ‘obična bajka’ i ‘scenarij za znanstveno-fantastični film’.
– Čime garantirate da će nam životi biti zaštićeni i da nam se ništa neće dogoditi za vrijeme trajanja hidroelektrane? – pitala je Matović te dodala zašto HEP ne želi koristiti drugi agregat u Platu.
Odgovoreno joj je kako HEP ‘intenzivno pregovara’ u vezi drugog agregata u Platu, budući da je u tom projektu više država partnera.
Rado Radić iz Rijeke dubrovačke iznio je mišljenje kako bi HE Ombla trebala opskrbiti Dubrovnik strujom ’tisuću godina’, ali je sasut povicima negodovanja iz publike.
Karstolog dr. Ivo Lučić rekao je kako Studija izgleda kao ‘popis želja što bi se trebalo dogoditi’. Pitao je kako se u Studiji vrednovao ekoton kao stanište, najveći generator biodiverziteta u okolišu.
– Prisiljeni smo govoriti o jednom dijelu problema, a ne vidimo cijeli problem. Hini se da se gleda što kako živi i hoće li Ombla biti uništena. S Omblom se ništa na jadranskoj obali ne može usporediti. Raznolikost staništa dopušta bićima da se diverzificiraju – istaknuo je Lučić, dodavši kako se u Studijama promatra mehanicistički.