Grad Dubrovnik uknjižio je ili će to uskoro učiniti, nakon okončane procedure, dvadeset nerazvrstanih cesta koje su sukladno Zakonu o cestama njegovo neotuđivo vlasništvo.
No koliko ih tek treba proći proceduru uknjižbe, odnosno upisa Grada Dubrovnika kao vlasnika nismo uspjeli doznati iako je svima već jako dobro znano kako ih je takvih popriličan broj. Rekao je to i sam gradonačelnik Mato Franković.
I dok Grad Dubrovnik tek izrađuje registar nerazvrstanih cesta te provodi procese uknjižbe, neki privatni vlasnici, poput primjera iz Primorske ulice, o čemu je DuList ranije pisao, dijelove nerazvrstane ceste, koji se u zemljišnim knjigama vode kao njihovo vlasništvo, prodaju susjedima. Jer, smatraju kako svoj posjed mogu prodati kome žele.
No, takvo stanje bilo je zapravo do trenutka dok nerazvrstane ceste nisu proglašene javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, u našem slučaju Grada Dubrovnika.
Grad izrađuje registar
Stoga nas je zanimalo koliko na području Grada Dubrovnika uopće ima nerazvrstanih cesta te koliko ih je od ukupnog broja u zemljišnim knjigama upisano kao vlasništvo Grada.
— Registar nerazvrstanih cesta je u izradi. Naime, stupanjem na snagu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu jedinice lokalne samouprave dužne su izraditi registar do kraja 2019. godine, a što će Grad Dubrovnik i učiniti – odgovor je Grada Dubrovnika. Svakako treba spomenuti kako se u Planu održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Dubrovnika u 2017. godini, a kojega je usvojilo Gradsko vijeće, nalazi podatak o 250 kilometara cesta. Isto se navodi i u Reviziji održavanja nerazvrstanih cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije iz 2013. godine.
Stanje prije pet godina
— Prema podacima kojima raspolaže grad, duljina nerazvrstanih cesta u naseljima na području grada Dubrovnika je 250 kilometara, međutim jedinstvena baza podataka o nerazvrstanim cestama nije potpuna i cjelovita. Grad nema podatke koliko je nerazvrstanih cesta upisano u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo grada. Za većinu cesta nisu riješeni imovinsko pravni odnosi, a stvarno stanje nerazvrstanih cesta nije istovjetno katastarskim česticama navedenim u katastarskom planu te upis u zemljišne knjige nije moguć bez prethodne geodetske izmjere izvedenog stanja cesta, izrade geodetskog elaborata i ucrtavanja stvarnog stanja u katastarskom planu, što je prema obrazloženju odgovornih osoba dugotrajan posao, koji osim stručnih osoba zahtijeva i značajna financijska sredstva – podaci su iz spomenute Revizije. Uz to, Odlukom o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste, u gradsku nadležnost je prešlo skoro 50 kilometara cesta koje su tada postale nerazvrstane.
Plan i dinamika
Prema sadašnjem stanju, od nerazvrstanih cesta na području Grada Dubrovnika, uknjižene su i u postupku uknjižbe su ceste oko povijesne jezgre – Zagrebačka, Petra Krešimira IV i Frana Supila, potom ulica Branitelja Dubrovnika te Vukovarska, dr. Ante Starčevića, Nikole Tesle i Andrije Hebranga. Tu su još i ulica Pera Bakića, uz Jadransku magistralu (Od Lozice do Sustjepana), Iva Dulčića, Vlatka Mačeka, Ante Šercera, Janjinska, Fra Filipa Grabovca, Ulica od Komolca pa do pročistača (Ogarići), Marina Kneževića (Mokošica), Vatroslava Lisinskog, Volantina ulica i Kardinala Stepinca. Na pitanje postoji zacrtan plan dinamike uknjižbe cesta, iz gradske uprave navode kako su prioriteti najurbanija područja grada te ceste na kojima je u tijeku izvođenje komunalnih radova. A sve naravno ovisi i o proračunskim sredstvima.
— Plan uknjižbe ceste je utvrđen na način da se najprije provodi uknjižba cesta na najurbanijim područjima Grada Dubrovnika te onih cesta na kojima je u tijeku izvođenje različitih komunalnih radova ili prometnica na kojima su radovi planirani. Što se tiče plana i dinamike, bitnu ulogu igraju proračunska sredstva. Za ovu namjenu u 2018. godini planirano je i potrošeno oko 400 tisuća kuna, dok za 2019. godinu planiramo iznos od milijun kuna – ističu iz gradske uprave. Ove poslove vodi Upravni odjel za promet.
— Sukladno ustrojstvu gradske uprave, poslovi uknjižbe cesta u nadležnosti su UO za promet, a njima se bave djelatnici odjela u skladu sa svojim opisom posla – ističe se u odgovoru gradske uprave Mata Frankovića.
‘Od 1945. uknjižen samo Vojnović’
Primjer iz Primorske ulice s početka ovog teksta nije jedini u Dubrovniku, sjetimo se samo blokiranja radova na pročistaču vode u Komolcu zbog Leona Šprlje, koji se poziva na vlasništvo u dijelu zemljišta kojim se prometuje do pročistača. I opet je riječ o nerazvrstanoj cesti. Nerazvrstane ceste nekoliko su puta bile i na ‘tapeti’ pojedinih gradskih vijećnika, posebice DDS-ovca Pera Vićana koji je dvije godine zaredom tražio izradu katastra nerazvrstanih cesta na širem gradskom području naglasivši da Grad treba uknjižiti ceste i isplatiti vlasnike. Svemu tome dodajmo i situaciju iz 2016. godine s bivšim gradonačelnikom kojemu je građevinska inspekcija obustavila radove u Zagrebačkoj ulici.
— Zagrebačka ulica je ista ulica kao i deseci tisuća u kojima su izvođeni radovi u Republici Hrvatskoj i kakvi se izvode u 99 posto slučajeva. Napravi se projektna dokumentacija i prijavi se gradilište. Na isti način je rađen kružni tok u Gružu, Hrvatske ceste su na isti način radile predio Kantafig i na isti način je HEP postavljao infrastrukturu u ulici Petra Krešimira IV. ili pak u ulici dr. Ante Starčevića – govorio je tada Vlahušić te dodao kako je jedini razlog zašto se za rekonstrukciju Zagrebačke ulice nije ishodovala građevinska dozvola jer su ‘ceste u Republici Hrvatskoj u privatnom vlasništvu građana’.
– Tek je prošle godine usvojen zakon po kojem ceste u javnoj upotrebi trebaju prijeći u vlasništvo jedinica lokalne samouprave – rekao je bivši dubrovački gradonačelnik prije dvije godine te dodao kako je jedina ulica koja je uknjižena na Grad Dubrovnik od 1945. godine ulica Iva Vojnovića.