Došao nam je i blagdan Svih Svetih te Dušni dan. U doba materijalizma i ponašanja koje smo “pokupili” od Zapadnog svijeta, željela bih vam kroz današnju kolumnu pokazati koliko poštujem i držim do tradicije.
Uoči blagdana Svih Svetih i Dušnog dana, redovito obilazimo grobove naših najmilijih koji više nisu s nama. Neki to rade možda samo jednom godišnje, baš u ovo vrijeme, a neki, poput mene gotovo svakog tjedna pođu posjetiti svoje pokojnike. Amerikanizirani Halloween, odnosno, maskiranje u zombije, frankeštajne i ostala “strašna” bića ne slavim niti mi je to privlačno. No, apsolutno nemam ništa protiv onih koji žive za taj dan i pomno smišljaju koji će alter ego biti bar na jednu večer. Inače, nisam tip od maškaravanja, čak ni u doba karnevala i maškarate. No, u doba globalizacije i “uvoznih” običaja ne smijemo zaboraviti na tradiciju. To je ono što ostaje iza nas ako je pazimo i držimo do nje.
Favete, bobići
Fave dei morti, favette, bobići su različiti nazivi za isti slatki kolač, odnosno keksić kojim su naši stari obilježavali ovo vrijeme u spomen na naše pokojnike. Ovo je dubrovačko – dalmatinski kolač a razlog tome je što svoje porijeklo vuče iz Venecije, t. j., doba Mletačke Republike. Trgovačke veze između Mletačke i Dubrovačke Republike ostavile su traga i na gastronomiji, što se vidi i na nekim drugim dubrovačkim jelima. Ova slastica simbolizira bob a njegovu simboliku poznavali su još i stari Egipćani. Oni su bob koristili u pogrebnim ritualima vjerujući da duše pokojnika žive na poljima boba a kasnije, u kršćanskom svijetu, na Dušni dan su ga jeli redovnici da bi lakše izdržali bdijenje. U Dubrovačkoj republici pa sve do vremena dok su postojale pastičerije u Gradu, favette su se kupovale i darivale dragoj čeljadi za sreću i dug život.
Vrijedno truda
Mislim da već znate koliko volim slušati priče od svoje mame i starih Dubrovčana pa sam tako i došla na ideju da današnja ričeta bude upravo ova. Svakodnevno prolazim pokraj mjesta na križanju Ulice od puča i Ulice Miha Pracata a oni stariji će se sjetiti da je tu bila pastičerija gospara Šikića te sam se potrudila pronaći približnu ričetu jer, navodno, gospar Šikić nije nikome otkrio svoju. Mama mi je pričala da su se favette prodavale iz tuljaca i to uglavnom po deset deka jer su bile skupe a i jako slatke. Gospar Šikić ih je radio samo i isključivo u ovo vrijeme a njima kao djeci su nadraže bile one s čokolatom. Jer, favette dolaze u tri boje, bijeloj, rozoj i kafenoj. Bijela simbolizira rođenje, roza život a kafena smrt. Baza je uvijek ista – mjenduli, jaja i cukar. Ričeta zahtjeva dosta vremena, ali vjerujte mi, vrijedna je truda. Spravite ovo jelo s puno ljubavi i uspomena sjećajući se vaših najdražih koji fizički nisu s vama, jer, bar ja tako mislim, duhom uvijek jesu.
Sastojci:
25 deka mjendula
½ kila štaub cukara
2 manja jaja
15 ml rakije
Kap rozulina (ako ga imate)
Ožica kakaa ili čokolate u prahu
Kap paste ili arome od vanilije
4 deka mljevenih beškotina
Par kapi roze boje za kolače
Cukar za valjanje tijesta
Ričeta (za otprilike 120 favetta):
Mjendule blanširajte u kipućoj vodi, procijedite i ogulite držeći ih za vrh i pritisnite da vam izađu čisti, bijeli mjenduli bez kore. Stavite ih na papir za pečenje i osušite 10 minuta u peči na 150 stupnjeva. Promiješajte ih jednom. Pazite da budu raspoređeni u jednom sloju. Izvadite i pustite da se prohlade. Ne gasite peć. Nakon toga ih izmiksajte u multipraktiku da dobijete teksturu grubljeg brašna od mjendula.
Beškotine izmiksajte u multipraktiku, dodajte im brašno od mijendula, cukar, rakiju, vaniliju rozulin i razmućena jaja. Dobro izmiksajte dok ne dobijete teksturu tijesta. Tijesto raspodijelite na tri jednaka dijela i stavite u zdjelice.
U jedan dio tijesta ne dodavate ništa. Uzmite drugi dio tijesta, stavite ga u multipraktik te dodajte par kapi roze boje za kolače da dobijete rozo tijesto. Isti postupak ponovite i s trećim dijelom tijesta samo mu pritom dodajte kakao da dobijete kafeno tijesto.
Na roštijeru stavite papir za pečenje. Uzmite prvo bijelo tijesto. Odrežite komad i od njega napravite kobasicu promjera dva centa. Uvaljajte kobasicu u cukar koji ste posuli po radnoj površini i kidajte ih tupom stranom noža na manje kockice. Svaku kockicu oblikujte u kuglicu te stavite na roštijeru tako da se kuglice ne dodiruju jer će se prilikom pečenja malo raširiti. Ponavljajte postupak dok ne potrošite svo tijesto. Favette se zapravo suše a ne peku. Neka se suše na 150 stupnjeva 10 do 13 minuta. Stalno ih gledajte. Kad se malo napušu i malo raspuknu gotove su. Izvadite ih skupa s papirom na čistu plohu da se hlade ne dirajući ih prstima. Povucite ih s papirom. Isti postupak ponovite i s rozim i kafenim tijestom.
Servirajte ih u zdjelicu ili stavite u celofan i zavežite fjokom i poklonite dragoj osobi.
MALI SAVJETI I DODATNE TAJNE:
Ako se ne želite mučiti s blanširanjem i čišćenjem mjendula, kupite u butizi već očišćene mjendule ili brašno od istih. Favettama rozulin dava posebnu aromu, stoga ako imate domaći ili ga možete nabaviti, svakako to napravite, nećete požaliti! Kod ovog recepta je najvažnije i najzeznutije pečenje. Nije svaka peć ista, stoga, prvo za probu stavite par komada na pečenje da vidite koliko će vam vremena trebati. Ne otvarajte peć dok su favette unutra a kad ih izvadite ne dirajte ih prstima već pustite da se na čistoj plohi hlade i to na sobnoj temperaturi. Gledajte ih dok se peku, oko će najbolje procijeniti kad je vrijeme za izvaditi favette iz peći. Uključite i vaše male ukućane. Njima će biti jako zabavno raditi kuglice a i uživat ćete u društvu vaše djece ili unučadi bez mobitela ili televizije. Uključite cijelu familiju! Favette mogu stajati i do mjesec dana u staklenoj ili metalnoj zdjeli. Iz iskustva mogu reći da što dulje stoje to su ovi keksići bolji. Kuhajte s puno ljubavi i uspomena na vaše najmilije koji nisu s vama te uživajte u ovim kolačićima ali, ne zaboravite ih i pokloniti nekome u znak sreće i dugog života!