Akcijsko-kriminalistička strip novela ‘Dogodilo se u Harlemu’ ugledala je svjetlo dana nakon tri godine predanog rada. Za njeno stvaranje zaslužni su autori Dubrovčanin Goran Jovović i Sarajlija Enis Čišić. Scenarij potpisuje Jovović, dok je strip nacrtao Čišić, poznat po radu za američku izdavačku kuću Marvel Comics. Crtao je inače strip junake poput Iron Mana, Spider-Mana, Capitan America, Hulka te Nick Furyja. Radnja stripa odvija se krajem 60-godina prošlog stoljeća u New Yorku. Kroz priču o bendu The Roots Poets, provlači se zanimljiva glazbena priča o temeljima rapa. Riječ je o prvom scenariju za strip te prvom stripu iz samostalne produkcije Gud Art Editions gdje je glavni urednik, voditelj te scenarist upravo Jovović.
—Gud Art Editions je samostalan, ali opet nismo htjeli vući projekt na više od tri godine, a s druge strane nismo velika produkcija i ne moramo izbacivati stripove k’o na traci – rekao je Jovović, inače poznati MC i tekstopisac rap lirike koji je dugo godina djelovao u grupi ‘Otpisani klan’. Za ovaj broj DuLista rekao nam je nešto više o stripu, glazbi, ali i o – navegavanju, svom primarnom poslu.
Kakav je osjećaj objaviti strip u samostalnoj produkciji, i to u ovakvim vremenima?
I u ovakvim vremenima, i općenito, osobno mi je predivan osjećaj. Pogotovo nakon tri godine rada, koliko nam je bilo potrebno da sve sastavimo u 84 table stripa, odnosno 96 stranica sveukupno. U svijetu sam stripova dugi niz godina. Čitam ih od kraja 80-ih, a kroz 90-e sam i crtao stripove… Ali, stvoriti i uvezati strip je jedno sasvim drukčije iskustvo. Raditi strip s Enisom bilo je jako inspirativno i puno toga sam naučio tijekom našeg zajedničkog rada i hvala mu na tome. Sa zadovoljstvom smo stvarali, i kao autori, i kao čitatelji, ali svakako treba spomenuti i još dvoje ljudi koji su sudjelovali u stvaranju, a to je Tihomir Tikulin koji je radio na utiskivanju slova i pripremi za tisak, a ujedno je sa svojom UO Stripaonica i izdavač stripa te Lucijana Pendo, koja je lektorica stripa.
Zašto ste se uopće odlučili upustiti u tematiku kao što je ova? Naravno, već znamo Vašu poveznicu s glazbom i rapom koja traje od početka novog tisućljeća.
Ovo je jedna akcijsko-kriminalistička priča smještena u kraj 60-ih godina koja priča o prvim naznakama rapa i rap lirike – kako je ona zapravo i nastala. To je jedna velika glazbena podpriča koju sam dijelom ubacio u strip, zbog svog bavljenja rap glazbom i hip-hop kulturom u koje sam stvarno zaljubljen. Da bih sad sve to mogao ispričati, trebao bih krenuti od zapadnih obala Afrike pa preko Atlantika da bismo došli do istočne i zapadne obale Sjedinjenih Američkih Država. Dakle, od naracije griota, usmenih pripovjedača sa zapadnih obala Afrike pa sve do početka rapa u 70-im godinama prošlog stoljeća. Sve sam to dijelom provukao kroz likove The Roots Poets benda. I ovaj je strip posveta svim Afroamerikancima koji su radili na tome da nastane rap, možda nesvjesno, nego više samoidejno. Od pisca Amiri Barake pa preko benda The Last Poets koji je direktno utjecao na pisanje socijalno društvene i angažirane lirike koju danas slušamo u rapu. Oduvijek sam htio znati što je bilo prije 70-ih godina. Kako oko sebe imam divne ljude i akademski školovane jazz glazbenike i klasične glazbenike, od njih sam pokupio dosta znanja o glazbi. Onda sam počeo samostalno istraživati odakle je došla ta naracija koja se komotno može povezati s našim klapama. To nije nedjeljivo. Nas i Sjevernu Afriku ‘dodiruje’ isto more, isti Mediteran. Griot pripovjedači su bili i ribari koji bi naracijom pripovijedali što im se taj dan dogodilo na moru i općenito u njihovom društvu. Što li je to drukčije od naše klape, iz davnina.
Kako je započela Vaša ljubav prema stripu?
Kadar, kvadrat, pasica, tabla, stranica, crtež u njima i na kraju priča – valjda me sve to privuklo da se s vremenom zaljubim u strip, s nekih 7 ili 8 godina. Vjerujem da me ta tehnika i čarolija stripa privukla kao malo dijete. Stariji brat je kupovao i redovno čitao stripove i strip časopise. Kao dijete sam ih pronašao doma i počeo čitati i ‘gutati’. A i mama mi je radila u knjižari na Širokoj ulici. Ona bi me dovodila u knjižaru gdje bih čitao slikovnice, bajke… I tako sam u knjižari prvi put došao, sjećam se dan danas, do prvog francusko-belgijskog izdanja stripa. A onda sam se kroz 90-e počeo baviti crtanjem stripova s još dvojicom prijatelja. Ali, 2000. sam se zaljubio u hiphop kada smo osnovali OT klan. Sada sam apsolutno baš u stripu. Nisam mogao ‘poklopiti’ sve te stvari koje sam htio raditi. Osoba sam koja želi biti 100 posto u onome s čim se bavim. U jednom sam trenutku morao odlučiti između stripa i glazbe, a s obzirom na to da sam u glazbi tijekom 17 godina napravio dosta toga i nekoliko albuma, rekao sam: ‘Želim stvarati vlastite stripove’. To je moja želja od kraja 80-ih godina. To je prevagnulo, ali i dalje sam u OT klanu, tako rečeno. Svaki se dan družimo, komuniciramo, oni komentiraju moje priče i crteže, a ja njima komentiram glazbu. Pomažemo se u tom inspirativnom djelu.
Raper, tekstopisac, scenarist, stripofil, kolekcionar, ali primarno – pomorac.
Tako je, navegavam na tankerima tako da me baš nije toliko pogodila korona situacija kao kolege na cruiserima. Taj posao nastojim raditi na najbolji mogući profesionalni način. Dijelim ove dvije stvari – kad sam na brodu, radim taj posao, kad sam doma, radim na stripovima. To je jedan odgovoran posao koji se mora raditi po propisima. I živim od njega!
Kakva je strip scena u Dubrovniku?
Uvijek je bilo stripofila i kolekcionara u Dubrovniku te nas ima još i danas. Ne kao u drugim hrvatskim gradovima, ali nas ima. U Dubrovniku su prije moga stripa, izašla još dva stripa. Zlatko Tomić, moj dragi prijatelj je napravio strip ‘Telekinetic’. Znam i da je izašlo djelo u stripu ‘Dundo Maroje’. Ali, Dubrovnik zapravo nikad nije imao tu scenu. Trenutno, u nas postoji samo hrvatska autorska scena stripa kojoj osobno pripadam. Jer ta je niša toliko mala u nas, da svi trebamo težiti ka svjetskoj sceni stripa. Danas je sve postalo dostupnije preko Interneta. I cijeli se ovaj strip napravio preko Interneta u komunikaciji s Enisom.
Što nam možete reći o stripu kojeg tek pripremate?
Radnja mu se događa u 12. stoljeću na području današnjeg Aragona, bivše kraljevine Aragon te na jugu Francuske, u Toulouseu i na kraju u Jeruzalemu. Obuhvaćeno je razdoblje od 1096. do 1125. godine. Strip se zove Ragorn i to je srednjovjekovno-fantastični strip.
AKCIJSKO KRIMINALISTIČKA STRIP NOVELA
Priča o zloupotrebljenom idealu i novoj glazbi
Radnja se odvija krajem 60-godina prošlog stoljeća u New Yorku kada se Amerika suočava sa surovom istinom rata u Vijetnamu. Ulicama gradova ljudi svih rasa marširaju zajedno protiv rasnih zakona i militarističke politike svoje zemlje. Vrijeme je sukoba i napretka. Vijetnamski veteran Jerremy Smith Jerr vraća se u svoj rodni grad. Upoznajući članove The Roots Poetsa, mladog i progresivnog spoken word jazz benda, postaje dijelom jedne opasne i podmukle igre. Dok tekstovi The Roots Poetsa s pozornica harlemskih klubova pozivaju na jednakost i društvenu pravdu, iz sjena njujorškog podzemlja njihov mladenački entuzijazam primijetit će ljudi čiji su motivi uvijek drugačiji od onih kakvima se čine. Akcijsko kriminalistička strip novela ‘Dogodilo se u Harlemu’ priča je o jednom zloupotrebljenom idealu i jednoj novoj glazbi. —Izraz je ovo poštovanja prema umjetnicima koji, nastavljajući staru tradiciju vokalne naracije poteklu s dalekih obala zapadne Afrike, grade temelje onoga što danas poznajemo kao rap – navodi se u sinopsisu stripa.
Tekst objavljen u tiskanom izdanju 3. veljače 2021.