Od 1. listopada svi djelatnici u zdravstvenom sustavu na posao će moći isključivo uz predočenje COVID digitalne potvrde, odluka je Vlade Republike Hrvatske. Mada Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava još uvijek nisu dostavili detaljne upute kako će proces kontrole izgledati, kako nam otkriva ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić, već sada je jasno da će navedeno vršiti voditelji i glavne sestre odjela. S Bekićem smo porazgovarali o vjerojatnosti prisutnosti delta varijante u našoj županiji, kakva nam se epidemiološka jesen i zima piše te kakva je procijepljenost zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika u ovoj ustanovi.
Proteklih tjedana svjedoci smo porasta broja zaraženih koronavirusom, hospitaliziranih, ali nažalost i preminulih. Kakva je situacija u OB Dubrovnik?
Možemo reći da je u posljednjih mjesec dana kad su brojke počele ići prema gore situacija dosta stabilna. Ovisno o danima broj ukupno hospitaliziranih pacijenata se kreće između 20 i 30. U utorak je bilo njih 28. Četiri osobe su u Jedinici intenzivnog liječenja, a ostali su na odjelima. Uglavnom možemo govoriti o određenoj razini, odnosno platou koji se postigao te on ne ide prema dolje, ali niti prema gore. Ako već moramo biti zahvaćeni pandemijom koronavirusa, onda bismo voljeli ostati u stabilnim vrijednostima.
Kakva je klinička slika oboljelih?
Najveći broj hospitaliziranih pacijenata kao posljedicu imaju upalu pluća i umjereno tešku kliničku sliku, osim onih koji se nalaze u Jedinici intenzivnog liječenja. Gotovo svi u manjoj ili većoj mjeri zahtijevaju potporu kisikom što nam je zapravo i osnovni parametar za hospitalizaciju.
Možemo li konačno govoriti o delta varijanti u našoj županiji?
Iako nikad nismo službeno dobili informaciju da se radi o delta varijanti, lakoća širenja i relativno blaža klinička slika, prevladavanje delta varijante u cijelom svijetu te sukladno podatcima Nacionalnog centra za suzbijanje koronavirusa, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zatim Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, možemo govoriti da se radi isključivo o njoj.
Dakle, prolazimo kroz četvrti val pandemije? Kakva je perspektiva za jesen i zimu?
Apsolutno! Perspektivu jeseni i zime će, kao što su već brojni drugi rekli prije mene, isključivo odrediti necijepljene osobe. Dakle, među pacijentima koji su trenutno hospitalizirani većina nije primila cjepivo. Oni su podložni znatno težoj kliničkoj slici u odnosu na cijepljene. Uvijek postoje izuzetci da se osoba koja je primila cjepivo zarazila koronavirusom i ako je kronični te teški bolesnik ona može razviti težu kliničku sliku. Međutim, u pravilu su, kako sam rekao, hospitalizirane necijepljene osobe. Jesen moramo promatrati kroz borbu za zaštitu zdravlja upravo njih što je jasna poruka svim čitateljima koji to nisu napravili da što prije to i urade.
Kad smo kod iznimaka, zašto se događaju slučajevi da se cijepljena osoba zarazi koronavirusom?
Prošlo je već šest mjeseci i više otkako su primili cjepivo. U prosjeku najveći broj cijepljenja se dogodio krajem zime i početkom proljeća 2021. godine. Velikom broju osoba je prošla ‘garancija’ visokog stupnja zaštite od koronavirusa. Postavlja se pitanje potrebe treće doze cjepiva. Sama mutacija virusa je drugi razlog. Osoba se može zaraziti, ali je u pravilu klinička slika prilično blaža.
Dolazimo li do realnosti u kojoj će se građani morati cijepiti svakih sedam mjeseci? Je li takvo stanje održivo?
Pitanje je više potrebitosti, nego održivosti. Također, i na koji način organizirati cijepljenje ogromnog broja osoba svake godine. Međutim, prema informacijama koje imamo o postojećim cjepivima, do toga će morati doći bez obzira na organizacijsku i financijsku održivost dok se ne pronađe adekvatno cjepivo koje će biti takvih specifikacija da će pružati dugotrajniju zaštitu uz prilagodljivost različitim sojevima koji će se svakako pojaviti.
Posjedujete li informaciju raspolažemo li s dovoljno doza cjepiva?
Prema informacijama koje dobivam kada se građani kod mene interesiraju za cijepljenje, a znate da je ono svaki četvrtak u Studentskom domu od 8 do 11 sati za hrvatske državljane i poslije toga za inozemne goste, možemo reći da se radi zaista, nažalost zbog lošeg odaziva, o višcima kako na razini Dubrovačko – neretvanske županije, tako i Hrvatske.
U medijskom prostoru pojavljuju se upozorenja kako ta cjepiva imaju određeni vijek trajanja te ih je potrebno što prije utrošiti?
Sve ima određeni rok trajanja pa tako i cjepiva. Nemam informacije da smo u višku s onima s možebitnim istekom roka trajanja.
Kakva je procjepljenost zdravstvenih djelatnika u dubrovačkoj bolnici?
U ovom trenutku imamo 520 cijepljenih djelatnika. Cijepljeni su gotovo svi liječnici i dobar dio medicinskih sestara te nezdravstvenog osoblja. Uz to, određeni broj necijepljenih djelatnika dobio je imunost nakon preboljene bolesti COVID-19. Tako da s tih 75 posto zaštićenih djelatnika možemo biti sigurni. Apsolutno podržavam mjere do kojih će doći nakon 1. listopada, a koje je najavilo Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zdravstveni djelatnici svojim primjerom moraju pokazati ostatku populacije korist cijepljenja jer ona nije medicinski educirana i nažalost je podložna negativnom utjecaju društvenih mreža. Zdravstveni djelatnici koji nemaju adekvatno opravdanje da se ne procijepe moraju razmisliti o svom pozivu koji je jedan od najzahtjevnijih. On traži određena ulaganja i žrtvu zbog rada s ljudima te je vrlo specifičan. Svaki neopravdani izgovor nema veze s medicinom, biologijom ili znanosti.
Pratit ćemo situaciju u listopadu i pretpostavljam da će se dio ljudi pod pritiskom najavljenih mjera svakako cijepiti, a za ostale ćemo vidjeti hoće li biti podvrgnuti PCR testiranju svakih nekoliko dana. To ćemo vršiti sukladno preporukama resornog ministarstva, ali i na koji način bi se to moglo odraziti na njihov rad i hoćemo li naposljetku testiranje morati plaćati. Iako nikad zarazu koronavirusom kod pacijenata nismo uspjeli povezati s necijepljenim djelatnicima, uvijek postoji određena sumnja. Zbog toga je potreba još veća.
Je li Vam već sad poznat protokol kako će se vršiti testiranje i koliko bi to moglo koštati OB Dubrovnik? Neke bolnice u Hrvatskoj procijenile su kako bi taj trošak mogao iznositi 30-ak tisuća kuna na tjednoj razini.
Još ništa nisam službeno dobio, osim onoga što je poznato i vama iz medija. Znamo koliko brzih i PCR testova radimo, međutim, podatke ćemo imati tek kad budemo dobili sve detaljne naputke jer se to vrlo lako izračuna. Jasno, testiranje će određivati voditelji i glavne sestre odjela. Protokol će biti vrlo centraliziran i sukladno onome što nam se preporuči, tako ćemo se i organizirati.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 22. rujna 2021.