Županijska uprava za ceste na području Dubrovačko-neretvanske županije skrbi o ukupno 636,8 kilometara prometnica, od čega se na županijske ceste odnosi 282,3 kilometra, a 354,5 kilometara na lokalne ceste.
Prema financijskom planu za 2017. godinu, za to ŽUC-u na raspolaganju stoji oko 30 milijuna kuna. O dosad učinjenom poslu tijekom 2017. godine te planovima i očekivanjima za bližu i daljnju budućnost razgovarali smo s ravnateljem ŽUC-a Nikšom Konjevodom.
Možete li istaknuti neke važnije projekte koje je ŽUC realizirao dosad u 2017. godini?
Prije svega bih istaknuo obnovu i rekonstrukciju prometnice na silasku sa Zvekovice u Cavtat u suradnji s Općinom Konavle. Riječ je naglašenom turističkom prostoru, gdje je dnevna migracija gostiju velika. Baš se tom prometnicom odvija i javni promet te opskrba pa se pokazala izuzetno bitnom za sam Cavtat. Sad je ona uređena, posebno nogostup. Projekt smo sufinancirali s Općinom Konavle, a bio je vrijedan oko 4,8 milijuna kuna. U Konavlima smo, opet u dogovoru s Općinom, također riješili križanje u Gornjoj Ljutoj prema Dubravci. Dosad je bilo neuredno i nepregledno, zbog imovinsko-pravnih odnosa ili odlaganja raznog materijala, a u suradnji s vlasnicima parcela smo sad to riješili. Taj projekt je bitan jer turistička ponuda u tom dijelu Konavala postaje sve bitnija. Uredili smo i proširili prometnicu Čepikuće – Mravinca, što je jedan od najznačajnijih projekata, a koji smo dosta dugo radili i dugo nas je mučio, opet zbog rješavanja imovinsko-pravnih problema. Realizacijom tog projekta primorska trasa od Slanog do Imotice dobiva puni smisao, a ta se prometnica pokazala konkurentnom već ovog ljeta kad su nastale gužve na graničnim prijelazima Neum. Na neretvanskom području prometnicom dužine 3 kilometra spojili smo Staševicu i Otrić Seoce, na otoku Korčuli dovršili smo obilaznicu Lumbarde, a na Pelješcu bih istaknuo rekonstrukciju mosta u Trsteniku. Taj je most pod navalom bujica bio jako erodiran, a sad je preuređen s određenim uzdignućem u formatu ‘ležećeg policajca’. To je projekt male financijske vrijednosti, ali od velikog značaja. Uredili smo i proširili nekoliko dionica na strmoj i uskoj cesti prema Dubi pelješkoj i kampu Divna, gdje je ljeti velik pritisak prometa. U Župi dubrovačkoj smo obnovili potporne zidove kroz Martinoviće i Buiće te smo uredili križanje kod Ambulante. Svi ovi projekti teško bi zaživjeli bez uske suradnje s lokalnom samoupravom.
Koliko ŽUC prati negativna zbivanja na županijskim prometnicama u smislu prometnih nesreća i nezgoda?
Naravno da pratimo. Neprestano radimo upravo na poboljšanjima na kritičnim mjestima, postavljanjem dodatne signalizacije, ‘ležećih policajaca’, također možemo utjecati kroz jednostavnija rješenja kao što su kružni tokovi, izgradnjom pješačkih staza, postavljanjem primjerene rasvjete, ili dodatnim presvlačenjem skliskog kolnika novim slojem asfalata. Naravno, stalno se radi i na novim projektima, za što nam je potrebna projektna dokumentacija.
Možete li nam navesti neke od tih projekata koji se tek imaju realizirati?
Prije svega to je prometnica Lisac – Čepikuće, gdje smo nakon poduže procedure ishodovali lokacijsku dozvolu. Tu smo imali puno problema s imovinsko-pravnim odnosima, ali taj će se projekt realizirati jer će sutra biti dobrodošao za Centar za gospodarenje otpadom. Uostalom, riječ je o jednom od glavnih smjerova prema Ravnom. Imamo lokacijsku dozvolu za cestu prema Trnovici, potom most Taranta u Mandaljeni u Župi dubrovačkoj koji bismo htjeli zaobići, a za zaobilaznicu Vele Luke smo u izradi parcelizacijskog elaborata.
Koja je razlika u izvedbi projekata u urbanim središtima u odnosu na ruralne krajeve?
Najteže je realizirati projekte u urbanim središtima, gdje je velika izgrađenost te su vam vezane ruke. Trebalo bi nešto poboljšati, posebno u korist pješaka, ali zbog zauzetog prostora je to često teško ostvarivo. Složenost tih projekata je vremenski najveća. U seoskim krajevima je puno lakše, jer ste ‘sami sa svojim projektom’, lakše se uoče problemi nego u urbanim središtima.
Koliko ste zadovoljni stanjem državnih cesta? Nisu pod ingerencijom ŽUC-a, ali ste prirodno upućeni na njih.
Smatram da je sazrelo vrijeme da se počnu rješavati glavni prometni problemi juga Hrvatske i naše Županije, a koji su jako dobro poznati svima nama koji svakodnevno čekamo na graničnim prijelazima, probijamo se kroz gužve, milimo u kolonama. Županijska skupština je davno donijela Deklaraciju o prometnoj (ne)povezanosti, i sad uistinu imamo sjajan uspjeh ove Županije, a slobodno mogu reći i župana Nikole Dobroslavića kroz ponovno oživljavanje izgradnje Pelješkog mosta. Taj projekt ima ogroman i nemjerljiv značaj i on je uistinu europski, i svojim potencijalom ako želite i simbolikom otvara sasvim nove perspektive i vizije ekonomskog razvoja i Pelješca i Korčule i cijelog prostora Županije. Naravno da smo sad svi fokusirani na Pelješki most, ali treba istaknuti da Županija već dugo svakako nastoji kroz razrade svojih planova i programa realizirati i dobiti mrežu modernih prometnica diljem županije. Tu je neizostavno spomenuti brzu cestu iz Dubrovnika prema Čilipima, spajanje Dubrovnika i Pelješkog mosta, kao i Pelješkog mosta s autocestom. Znamo da je Hrvatska prije petnaestak godina doživjela niz investicija u izgradnju autocesta, koje sada imaju izuzetno povoljan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Međutim nas u Dubrovniku i Županiji muči činjenica što jug Hrvatske nije bio dionik te cjelokupne investicije i na određeni način smo ostali ‘zakinuti’. S druge strane autocestovna mreža je praktično dotakla svaki važniji grad u Hrvatskoj i ne slažem se s paušalnim pričama da bi autocesta nešto ‘podijelila’, jer smo svjedoci i vidimo što jedna brza, europska prometnica može donijeti npr. Vrgorcu, Zagvozdu i Imotskom. Danas se ti krajevi ubrzano razvijaju pa u tom smislu sljedeći investicijski ciklus novelacije cestovne mreže kroz korištenje fondova Europske unije treba posebnu pažnju pokloniti jugu Hrvatske.