Grad Dubrovnik ima trenutno tri kredita, a najstariji datira još iz 2006. godine kada je gradsku blagajnu zadužila gradonačelnica Dubravka Šuica za kupnju zemljišta za stanogradnju na Nuncijati.
Grad Dubrovnik kreditno se zadužio za novih 38 milijuna kuna, a sve u svrhu realizacije projekta stanogradnje u Mokošici. Ovakav scenarij bio je očekivan, budući da je gradonačelnik Mato Franković još prošle godine najavio novo kreditno zaduženje.
-Zadužili smo se ove godine 100 milijuna kuna, morat ćemo se i iduće godine zadužiti 100 milijuna kuna. Novaca nemamo – rekao je lani gradonačelnik gradskim vijećnicima. S novim kreditnim zaduženjem od 38 milijuna kuna postotak zaduženosti Grada Dubrovnika iznosit će 13,67 posto, rečeno nam je iz Gradske uprave. No, podatak o zaduženosti Grada i novom dugoročnom zaduženju može se pronaći i u Proračunu Grada Dubrovnika za ovu godinu, gdje, između ostaloga piše, kako će očekivani iznos zaduženja na dan 31. prosinca 2019. iznositi 234.800.000 kuna. Svakako treba napomenuti kako je postotak zaduženja Grada Dubrovnika manji od Zakonom dopuštenog.
Kredit za nikad realiziran projekt
Osim novog kredita, za kojega su suglasnost dali vijećnici na sjednici Gradskog vijeća 12. ožujka, Grad trenutno ima tri kreditna zaduženja, a jedan datira još iz vremena gradonačelnice Dubravke Šuice. Točnije, Šuica je u svom drugom mandatu na čelu Grada, početkom 2006. godine odlučila zadužiti gradsku blagajnu za 40 milijuna kuna. Kredit je bio namijenjen za kupnju zemljišta za stanogradnju na Nuncijati, odnosno za projekt koji se ni 13 godina nakon podizanja kredita nije realizirao. Upravo će se ovaj kredit prvi isplatiti i to – 31. svibnja 2021.! Taman u vrijeme lokalnih izbora. Tako je Šuica kredit digla ostavivši ga u nasljeđe gradonačelnicima u tri iduća mandata. I to za projekt koji nije realiziran. Ovdje treba podsjetiti kako je Šuica imala velike planove za Nuncijatu, a upravo je stanogradnju na ovom gradskom predjelu proglasila ključnim dijelom svog drugog mandata. Željela je, naime, Nuncijatu pretvoriti u novi urbani dio Dubrovnika u kojem su se trebale zadovoljiti stambene potrebe građana, a u planu je bila i gradnja vrtića, škole, kulturnih ustanova… Kupljeno je tako 50 tisuća kvadrata zemljišta po cijeni od 50 milijuna kuna, s tim da je iz Proračuna izdvojeno 10 milijuna kuna, a ostalo se osiguralo spomenutim kreditom. Svojim projektom stanogradnje od Mokošice preko Nuncijate do Solituda htjela je zbrinuti stradalnike Domovinskog rata, socijalne slučajeve, mlade parove i sveučilišne profesore. Svi ti planovi pali su u vodu, a njena gradska uprava uspjela je po modelu Pos-a izgraditi tek 67 stanova u Mokošici. No, iza nje ostao je kredit koji će se isplatiti dakle zadnjeg dana svibnja 2021. godine.
TRI KREDITA
Od 2006. do 2018. Grad Dubrovnik trenutno ima tri kredita: Zagrebačka banka – 2006. godina, u iznosu od 40.000.000 kuna – za kupnju zemljišta ‘Stanogradnja’ na Nuncijati HBOR – 2012. godina, u iznosu od 87.696.000 kuna – za infrastrukturu HBOR – 2018. godina, u iznosu od 132.510.000 kuna – u tijeku korištenje
Vlahušić vraćao novce HBOR-u
Drugi kredit šest godina nakon Šuice podiže gradonačelnik Andro Vlahušić i to u iznosu od 99 milijuna kuna. Zadužuje se Vlahušić, uz suglasnost Gradskog vijeća, 2012. godine kod HBOR-a, a novci su se trebali namijeniti za projekt izgradnje groblja na Dubcu (40 milijuna kuna), za obnovu Lazareta 20 milijuna i za program Cestogradnja-rekonstrukcija 2012.–2014. (39 milijuna kuna). Međutim, u svibnju 2014. Gradsko vijeće Grada Dubrovnika donosi odluku o preraspodjeli sredstava iz Hbor-ovog kredita na način da je sa stavki Cestogradnje i Groblje Dubac dignuto 15 milijuna kuna te prebačeno na stavku Projekt Lazareti. Na koncu, dio sredstava namijenjenih za Groblje Dubac nije iskorišten jer je krajnji rok za korištenje kredita bio 30. lipnja 2015. pa je konačni iznos 87.696.000 kuna.
-Do kraja lipnja ove godine trebali smo početi raditi groblje na Dupcu, jer nam inače ide 3 milijuna kuna kamata na već uzeti kredit, ali od toga neće biti ništa. Zato ćemo 13 milijuna kuna kredita vratiti HBOR-u i prekidamo s projektom groblja na Dupcu – rekao je u svibnju 2015. godine Vlahušić najavivši vraćanje dijela sredstava HBOR-u. Ne treba zaboraviti kako je Vlahušić gradsku blagajnu zadužio u zadnjoj godini svog prvog mandata, a Grad je ovaj kredit počeo otplaćivati 30. rujna 2015. godine. Zanimljivo je prisjetiti se i kako se s ovim Vlahušićevim zaduženjem nije slagala njegova prethodnica, u vrijeme uzimanja kredita oporbena vijećnica Dubravka Šuica.
-Sto milijuna kuna kredita koji su predviđeni u proračunu za 2012. godinu je nerealno i neostvarivo u ozračju opće krize i štednje – rekla je 2011. godine Dubravka Šuica na konferenciji za novinare, a na njene se riječi nadovezao i kolega joj vijećnik Antun Kisić.
-Prijedlog proračuna trebao je ići prema štednji i racionalizaciji, upirati na razvojnost našeg kraja, no dobili smo prijedlog s nebuloznim zaduživanjima od 100 milijuna kuna što pokazuje neodgovornost s ciljem da bi se zamaglilo i ne učinilo ovo što je trebalo napraviti. Predviđeni su prihodi koji su neostvarivi. Jer bi predviđeno povećanje od poreza i prireza građana od preko 6 posto značilo da će se zaposliti preko 1000 ljudi u našem Gradu, ali očekujemo da će stupanjem na dužnost nove vlade, kad svi razgovori vode k tome da će proračun biti restriktivan uz najave o mogućem otpuštanju zaposlenih iz javne uprave, doći do smanjenja prihoda od poreza i prireza. Vijećnici SDP-a kao da su iz neke druge koalicije, otvorenih usta šute i kao djeca slušaju basne što pokazuje njihovo neodgovornost – rekao je tom prigodom Kisić.
20 posto od ukupno u prethodnoj godini ostvarenih proračunskih prihoda maksimalna je granica zaduženja gradova
Nije mu prošlo novo zaduženje
No, Vlahušić je gradsku blagajnu želio još jednom zadužiti, taman uoči izbora 2017. i to za novih 100 milijuna kuna. No, to mu nije prošlo za rukom jer mu Proračun nije dobio podršku Gradskog vijeća.
-Planirali smo novo zaduženje Grada Dubrovnika od 100 milijuna kuna. Od tog iznosa 50 milijuna kuna ide za prometne i infrastrukturne projekte, a Upravni odjel za sport, obrazovanje i socijalnu skrb planira 50 milijuna kuna za projekte iz društvenih djelatnosti. Vrijedi istaknuti 15 milijuna kuna za Dom umirovljenika u Gružu, 20-ak milijuna kuna za dogradnju Područne škole Montovjerna te dogradnju dječjeg vrtića Palčica čija je dogradnja planirana za 11,5 milijuna kuna – rekla je medijima nadležna pročelnica Anita Burić koja je s Vlahušićem u studenom 2016. godine predstavila nikad usvojen prijedlog proračuna. Već tad je Vlahušić izrazio sumnju kako mu Proračun neće proći, što se i obistinilo na Gradskom vijeću. Protiv proračuna glasovalo je, naime, šest vijećnika HDZove koalicije, tri vijećnika Dubrovačkog demokratskog sabora te dva vijećnika liste Srđ je Grad čime je i Vlahušić do izbora u svibnju 2017. godine morao odstupiti s dužnosti gradonačelnika. Jedan od argumenata nepodržavanja proračuna HDZ-a bio je upravo i kredit.
-U posljednje dvije godine prihvaćali smo proračune jednoglasno i to su bila prva takva prihvaćanja u povijesti. Mi smo u 2016. godini podržavali rebalanse proračuna, a nismo bili zadovoljni do kraja jer se veliki broj naših amandmana nije realizirao i zato sada nećemo podržati proračun. Neprihvatljivo nam je i kreditno zaduženje, nepotrebno je to raditi šest mjeseci pred izbore, a gradonačelnik Vlahušić je pred izbore 2013. godine napravio istu stvar. Dignuo je kredit od 100 milijuna kuna, a iz toga je proizašla afera o mikroasfaltu – izjavio je 2016. godine Mato Franković, tada predsjednik Gradskog vijeća.
Za kapitalne projekte
Ipak, dolaskom na vlast Franković se morao zadužiti za niz kapitalnih projekata. Riječ je o zaduženju Grada, kojega su vijećnici jednoglasno podržali, kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u iznosu od 132 milijuna i 510 tisuća kuna s rokom otplate od deset godina. Ovaj kredit plaća se bez počeka u 40 jednakih tromjesečnih rata uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 2 posto i jednokratnu naknadu za obradu zahtjeva u visini 0,5 posto na iznos odobrenog kredita. Prema prvotnoj odluci kreditnim zaduženjem su se namjeravali investirati projekti kupnje Vile Čingrije, ulaganje u oborinsku odvodnju Vukovarske ulice II faza, nadogradnja Dječjeg vrtića Palčica, ulaganje u projekt Infrastrukture Solitudo te za izgradnju ceste most dr. Franjo Tuđman – Osojnik kao i za izgradnju OŠ Montovjerna. Međutim, investicija u infrastrukturu Solitudo je odgođena, pa je odlukom Gradskog vijeća iznos zaduživanja planiran za taj projekt raspoređen za cestu Most dr. Franjo Tuđman – Osojnik (ukupno 33.000.000 kn) kao i gradnju OŠ Montovjerna (ukupno 70.000.000 kn). Prvotno planirani iznos za investiciju izgradnje vrtića Palčica iz kreditnih sredstava umanjen je na 8 milijuna kuna, dok se milijun kuna također preraspodijelio na gore navedene projekte. Iznosi po kreditu za ostale investicije po prvotnoj odluci o zaduživanju ostali su nepromijenjeni – Vukovarska ulica faza II 4.000.000 kuna i Vila Čingrija 17.510.000 kuna. Na kraju zanimao nas je i ukupni iznos godišnjeg anuiteta po kreditima, na što su nam iz Gradske uprave odgovorili kako su dospjeli anuiteti oko 13 milijuna kuna, zavisno od tečaja.