Prema statističkim podacima sustava E-visitor, prošle godine u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna, zabilježeno je 637.127 dolazaka gostiju u Dubrovnik. U 2019. pak se očekuje blagi porast. Razmjerno povećanju broja ljudi koji će ovog ljeta, makar nakratko, boraviti ovdje, veća je vjerojatnost slučajeva koji iziskuju intervenciju lokalnih hitnih službi, pričaju nam sugovornici. Zabrinutost o nemogućnosti isplovljavanja broda ‘Danče’ koji služi za traganje i spašavanje na moru, stoga smatraju opravdanom. Naime, mogućnost promptnog djelovanja ovim se produljuje za čak sat vremena koliko je potrebno plovilu s područja lučke ispostave Korčula, naravno govorimo o idealnim uvjetima, da stigne na lokaciju.
Osobitu glavobolju situacija zadava HGSS-u
Kako namjeravaju premostiti nedostatak ljudstva čiji zadatak je upravljanje brodom, u jeku turističke sezone upitali smo nadležno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
— Natječaj za zapošljavanje ispražnjenih radnih mjesta – jedan zapovjednik broda i jedan pomorski strojar, je u petak, 31. svibnja objavljen na službenim stranicama ovog Ministarstva kao i Narodnim novinama te na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Do okončanja postupka zapošljavanja novih službenika, napravit će se preraspodjela plovila unutar Lk Dubrovnik, a sve kako bi se zadržala visoka razina sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života na moru na području Dubrovnika – odgovorili su tek iz resornog ministarstva za DuList. Otvorena je i mogućnost korištenja plovilima Pomorske policije za kojih iz Pu dubrovačko-neretvanske tvrde da postoji dovoljan broj te će se kao i do sada uključivati. Njihov optimizam, međutim, ne dijele u dubrovačkom HGSS-u koji ne posjeduju vlastito sredstvo pomorskog prijevoza pa su primorani oslanjati se na dobru volju Lučke kapetanije i Pomorske policije.
— Danče su nam bile od velike pomoći. Čekati pomoćni brod s Korčule je problematično. Srećom, imamo dobre odnose s ronilačkim klubovima i preostalim hitnim službama pa ćemo sigurno pronaći načina. Ipak, Danče su kvalitetan brod i spreman za akciju u svim vremenskim uvjetima. Takvog je u Dubrovniku teško naći. Brzina njegovog dolaska ovisi o tome je li uopće slobodan, je li se posada odazvala nekoj drugoj intervenciji i kakvi su vremenski uvjeti. Primjerice prije nekoliko godina imali smo spašavanje mladića iz mora kod Čilipske luke koja je zbog juga bila znatno otežana. U takvim prilikama plovilo s Korčule došlo bi tek za kojih pet sati. Nadam se da nećemo doći u situaciju u kojoj bismo to morali provjeravati – objasnio nam je Marijo Begić, pročelnik dubrovačkog HGss-a.
Tehnika je bitna, ali bez ljudi gubimo svaku bitku
Jednakog razmišljanja je Stjepan Simović, vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije. Mada su vatrogasci u protekloj godini postali bogatiji za dva plovila – Orlando u Dubrovniku i Sveti Florijan na Mljetu, izostanak broda Danče itekako će se osjetiti.
— Vatrogasna suradnja s Lučkom kapetanijom, odnosno brodom Danče uvijek je bila na visokoj razini. Sve intervencije na moru koje smo dosad radili su bile uz njihovu pomoć. Doduše sad smo s dva nova plovila operativniji, ali on će uvijek nedostajati. Primjerice, prošle godine koristeći se Dančama uspjeli smo izgasiti požar na jahti Kanga koji je gorio između otočića Olipa i Malog Vratnika na jugoistočnom dijelu Pelješca i tako spriječiti ekološku katastrofu. Tom prilikom u eksploziji ozlijedilo se troje vatrogasac, no oni su se nakon mjesec dana vratili na posao – ispričao je za DuList Simović. Ipak, ova otegotna okolnost nije im jedina briga, poručio je Stjepan Simović. Tehnika je bitna i na njenom unaprijeđenju redovito se radi. Glavobolju gotovo svim hitnim službama zadava ljudstvo, odnosno njegov nedostatak. Bez sezonskih vatrogasaca teško se othrvati velikim intervencijama, govori Simović.
Lani, kada je istovremeno gorilo u Orebiću, Kuli norinskoj i Konavlima na terenu ih je bilo potrebno čak 600 od kojih je 202 stalno zaposleno. Za ovu sezonu, nakon niza edukacija po Konavlima, Pelješcu, NP Mljet, Korčuli i dolini Neretve te usvršavanja osiguran je ipak dovoljan broj od njih 200. Djelatnici raspolažu sa 122 vatrogasna vozila razne namjene. Pripravni su čitavo vrijeme, 24 sata, sedam dana u tjednu. Slično je s dubrovačkom gorskom službom. 45 ljudi od koji je 37 aktivno te su ostali u pripravnosti raspoređeni u dvije stanice – Dubrovnik i Orebić. Ona dubrovačka ima svoje ispostave u Konavlima, Mljetu i Neretvi.
— U slučaju veće akcije na naš poziv odazivaju se članovi HGSS-a iz čitave Hrvatske kojih je oko 1300. Naši ljudi, pošto su svi redom volonteri, moraju tražiti slobodne dane i izostajati s posla. To nam prvih dana akcije predstavlja problem. Područje Stanice Grad dovoljno je zahtjevno samo po sebi. Teren je uzak i dug. Ulogu igra i nedostupnost otoka. Nadamo se nabaviti gliser, a u međuvremenu na kopnu imamo dva vozila za Metković, terensko i osobno, na Mljetu je još jedno, dok Dubrovnik pokrivaju tri – priča Marijo Begić. Dodaje i kako je izlazak na teren tijekom turističke sezone izazov sam po sebi. Srećom, kad se upale rotacijska svjetla i sirena vozači se uglavnom sklone s puta.
Policajci će potegnuti čak i iz Južne Koreje
Pojačanje u svojim redovima ovog ljeta očekuje i PU dubrovačko-neretvanska. Naime, na razini Ministarstva unutarnjih poslova već tradicionalno provodi se operativna akcija ‘TURISTIČKA SEZONA 2019’ koja je započela 1. svibnja i traje do 30. rujna 2019. godine u okviru koje se poduzimaju pojačane mjere radi održavanja povoljnog stanja javnog reda i mira, kriminaliteta, nadzor i upravljanje cestovnim prometom, nadzor prelaska državne granice, kao i povećanje sigurnosti na moru.
— Za obavljanje svih navedenih poslova, kao i prošlih godina, već od 1. lipnja, dobili smo pojačanje naših kolega ih policijskih uprava iz unutrašnjosti zemlje. Također, početkom srpnja očekujemo dolazak stranih policijskih službenika iz Kine, Albanije, Kosova, Crne Gore, Italije i, prvi put, iz Južne Koreje. Oni će službu obavljati u zajedničkim ophodnjama s domaćim policijskim službenicima, u cilju ostvarivanja izravnog kontakta sa svojim državljanima, ali i što bolje komunikacije između hrvatske policije i stranih državljana. Cilj suradnje je postizanje maksimalne sigurnosti hrvatskih građana i stranih turista koji tijekom turističke sezone borave u Hrvatskoj – rekao je za DuList načelnik Ivan Pavličević napomenuvši kako je promatramo li prethodne sezone broj policijskog djelovanja zanemariv u odnosu na količinu turista te se uglavnom odnose na manja narušavanja javnog reda i mira.
U Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, nenalik prethodnim hitnim službama, osoblja ne manjka. ‘Kadrovski smo ekipirani’, poručuje za DuList ravnatelj Zavoda Luka Lulić. Odljev radne snage zbog odlaska u inozemstvo ili preusmjeravanja u druge sektora, većinom turističke, na njih nije utjecao, tvrdi. Naravno, postoji opasnost od izvanrednih nesreća većih razmjera.
— Na razini Županije imamo u devet ispostava 40 timova tzv. T1 koji se sastoje od liječnika, medicinske sestre i vozača te 10 timova T2 bez liječnika koji su u Banićima, Slanom i Janjini, potom Čilipima, Dubrovniku, Pločama, Metkoviću, Orebiću, Korčuli i mjestu Blato. Punktovi priravnosti su raspoređeni u Trpnju, Kuni, Janjini, Stonu, Elafitima, Mljetu i Lastovu. Županija će uskoro u suradnji s Ministarstvom zdravstva otvarati i turističke ambulante. O nekima ćemo se skrbiti mi, drugima Dom zdravlja. Raspolažemo s 25 vozila što je, smatram, dovoljno. Od prve polovice lipnja pa do kraja rujna djelovat će hitna helikopterska služba uz pomoć, kao i protekle četiri godine, MUP-ove letjelice koja je adaptirana našim potrebama – to se pokazala kao dobitna kombinacija koja spašava stvar tijekom sezone – zaključio je Lulić.
Hitna pomoć uskoro će zaploviti
Što se tiče prijevoza, govori, u svrhu poboljšanja službe očekuje se da će Republika Hrvatska za područje obale osigurati i četiri plovila od kojih će jedno sasvim sigurno biti stacionirano u Dubrovniku. ‘Studija izvedivosti je prošla te je u tijeku postupak javne nabave’, kazao je ravnatelj Lulić. Inače, koriste se izvanrednim trajektnim linijama, a često im uskoče i otočani. Posao im uvelike olakšava i Hrvatski Crveni križ pa se broj intervencija u ljetnim mjesecima 2018. smanjio za 1500. Mladi se rado odazivaju, tvrdi nam ravnatelj gradskog društva Živko Šimunović. Riječ je o srednjoškolcima koji prethodno moraju odraditi 30 volonterskih sati.
— Projekt ‘Crveni križ u Gradu’ koji djeluje već pet godina. U njemu sudjeluju pripadnici Kluba mladih. Oni će dežurati na četiri pozicije – ispred Klarise, u trijemu Sponze, na Minčeti, tvrđavi Sveti Ivan te Lokrumu. Od plaža spasilačkim timovima pokrivat ćemo još Danče, Šulić, Mandrač, Belveue, Zaton, Štikovicu i Kalamotu. U radnom vremenu od 9 do 19 sati njih 50-ak pružat će prvu pomoć, dok će spasioci voditi brigu o sigurnosti kupača. Edukaciju ih je za ovu sezonu prošlo 19, a licencu je obnovilo desetak – objasnio je Šimunović. Mada se najčešće bave manjim ozljedama poput ogrebotina i žuljeva, potom uboda i toplinskih slabosti, znaju se susresti s infarktima, prijelomima kuka i kralježaka prilikom čega odigraju važnu ulogu. Samo prošle godine pomoć su pružili četiri tisuće osoba ‘što je respektabilna brojka’, kaže. Ipak, ovim putem apelira na domaće da svoje posjetitelje pravovaljano upozore na specifičnosti dubrovačkog područja, odnosno vremenske prilike koje ljeti mogu posredno utjecati na zdravlje pojedinca. U podneblju poput našeg, a s obzirom na konfiguraciju terena, presudno je pridržavati se osnovnih pravila. Na taj način spasit ćete sami sebi život, ali i značajno uštedjeti sredstva hitnih službi, podvukli su naši sugovornici.
Iz tiskanog izdanja od 5. lipnja