Promet je, uz vremenske (ne)prilike, u Dubrovniku najčešća tema mnogih razgovora. Posebno kad nam dođe proljeće i polako počinje sezona pa su gužve na cestama sve izraženije. A još kad se s tim poklopi i loše vrijeme s čestim pljuskovima, gužve postaju naša svakodnevica. Prometna infrastruktura Dubrovnika, ali i okolice ne može podnijeti svu silu vozila koja se, posebno tijekom sezone, ‘slijeva’ na naše ceste i to je već svim davno poznato. No ništa se po tom pitanju ne miče s mrtve točke, ne šire se prometnice, ne gradi se brza cesta kojom bi se riješio barem tranzitni promet.
Osuđeni smo na iste ceste, ali sa sve većim brojem vozila. Posebno od prošle godine kada je nastupila liberalizacija autotaksi tržišta pa se tako, prema nekim procjenama, ove godine na dubrovačkim cestama očekuje čak 1400 taksi vozila s tim da nisu sva, napominjemo, registrirana na području Dubrovnika. Ako tome pridodamo broj domaćih vozila, ali i svih rent-a-carova te vozila stranih posjetitelja, malo je reći kako ‘pucamo po šavovima’.
Koliko automobila, motora…
Dubrovački gradonačelnik stalno ističe kako su jedan od krivaca za gužve su vozila domaćeg stanovništa. Nedavno je tako, objašnjavajući još jedan krkljanac u prometu, rekao kako ‘je problem manji čim izađe sunce te je podsjetio kako je na području grada registrirano 32 tisuće automobila i 15 tisuća motora na 42 tisuće stanovnika. No, ta je brojka ipak manja kad je u pitanju grad. Naime, aktualne podatke potražili smo od Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Tako je na području nadležnosti ove Policijske uprave zaključno s datumom 24. svibnja, registrirano 71 034 vozila. Od toga je 54 166 osobnih automobila, 9 333 mopeda i motocikla, 6 031 teretni automobil te 446 autobusa, dok su ostalo radni strojevi, traktori i priključna vozila. Istovremeno na području grada Dubrovnika registrirano je ukupno 27 266 vozila. Od navedenog broja osobnih automobila je 20 192, mopeda i motocikala je 4 839, dok je teretnih automobila 1 670 te autobusa 336. Ako uzmemo činjenica da je u Dubrovniku registrirano 38 738 birača, dolazimo do podatka da ‘po glavi’ punoljetnog stanovnika imamo 0,69 vozila.
Prosječan rast od 7,6 posto godišnje
Podatke o broju registriranih vozila u proteklih pet godina nismo uspjeli dobiti od Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, jer, kako su istaknuli, njihov informacijski sustav takve podatke ne podržava. No, naišli smo na neke ranije objavljene podatke MUP-a i Državnog zavoda za statistiku, ali i dr.sc. Iva Bana, koje je 2007. godine iznio u radu ‘Temeljne postavke u rješavanju problema prometa grada Dubrovnika’, kojega smo našli na Hrčku, portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa. Tako dr. sc. Ban iznos podatke o broju registriranih motornih vozila u Dubrovniku za 2001. i 2006. godinu. Godine 2001. ukupno je u Dubrovniku bilo registrirano 14 528 motornih vozila, od čega 11 856 osobnih automobila. Pet godina kasnije ukupno je bilo 20 948 motornih vozila, od toga osobnih automobila 15 524.
— U petogodišnjem razdoblju od 2001. do 2006. godine broj registriranih motornih vozila prosječno je godišnje rastao 7,6 posto, što se uz stalno smanjenje slobodnih površina itekako nepovoljno odražava na prometne prilike – istaknuo je 2007. godine u svom radu dr. sc. Ivo Ban. Zanimljivo je istaknuti i kako u sažetku ovog rada, Ban naglašava da je ‘prometna potražnja već dosegnula visoku razinu, što, zbog dosadašnje nebrige i nekontrolirane izgradnje ionako stješnjenoga prostora te nedostatka sustavnih i dugoročnih rješenja, stvara svakodnevno velike probleme’. U Programu mjera i radnji za smanjenje prometnih nesreća Dubrovačkoneretvanske županije našli smo podatak za 2013. godinu gdje se navodi kako je, prema podacima MUP-a 2013. godine u našoj županiji bilo 68 041 registriranih vozača i 59 460 registriranih motornih vozila. Ako tu brojku usporedimo s brojkom Policijske uprave iz 2019. godine, vidi se porast od 11 574 vozila u šest godina.
Kakvo je stanje bilo 1997.?
Zanimljivi su i podaci Državnog zavoda za statistiku (Transport, pregled po županijama) od 1997. do 2015. godine. Tu se pak navodi kako je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 1997. godine bilo registrirano 30 541 cestovno motorno vozilo. Broj od 50 tisuća prelazimo 2005. godine kada je u najjužnijoj hrvatskoj županiji bilo ukupno 50 297 cestovnih motornih vozila, a deset godina kasnije, dakle 2015. godine brojka doseže 62 207. Osobnih je pak vozila 1997. godine bilo 25 887, 2005. godine broj je bio 39 004, a deset godina kasnije 47 865. Podaci za mopede i motocikle dostupni su tek od 2000. godine kada ih je na županijskim cestama bilo 2 272, godine 2005. taj je broj bio 6 427, a 2015. godine 8 686. Inače, Dubrovnik je grad u kojem se vlasnici vozačke dozvole najčešće odlučuju na motor, pisali smo 2014. godine. Naime, uspoređujući Dubrovnik s tri najveća hrvatska grada, Rijekom, Splitom i Zagrebom, jednostavnom matematikom došli smo tada do zaključka kako, u odnosu na broj stanovnika, upravo naš grad ima najviše motocikala. Tada smo u posjedu imali 8597 motora i motocikala u Županiji te njih 4202 u Gradu. Ukratko, u Dubrovniku deset posto stanovništva vozi motor.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista 29. svibnja 2019.