Neću toliko govoriti o ovoj knjizi, koliko ću se osvrnuti na pitanja koja me se često pitalo tijekom rada, a ona su: ‘Zašto uopće pišeš knjigu?’ Zašto više uopće pišem?‘ i tako dalje. Studenti zapravo možda i nisu svjesni koliko su potaknuli moj interes da rastočim moj rad u neke grupacije koje bi mogle poslužiti u akademskom programu. Prije se ovakva cjelina mogla poslužiti tijekom jednog ili dva semestra,a danas imate faze u kojima se literatura svodi na vrlo mali broj stranica. Prema tome, svako razdoblje koje se danas predaje može koristiti jedno od ovih poglavlja da se slika arihtekture Hrvatske prikaže u njenom najboljem obliku. Ustvari, nama nije jasno koliko su dubrovački ljetnikovci i vani poznati kao fenomen. Primjerice, frankfurtsko sveučilište dva semestra je posvetilo toj temi, izvan zemlje se radi više nego ovdje – naglasila je ovog petka prof. dr. sc. Nada Grujić na predstavljanju svojeg najnovijeg djela, njene neiscrpne teme – ‘Dubrovačka ladanjska arhitektura’.
Upravo ju, ističe, veseli kako vidi studente iz Grada na praktičnoj nastavi. Zahvalila se njima na inspiraciji, ali i svim kolegama i prijateljima koji su uz nju kroz cjelokupno razdoblje rada, od 1963. otkad je na terenu. Kroz duhovite opaske, ali i britke kritike, autorica je dala presjek sadašnjeg stanja dubrovačkih ljetnikovaca koje – nije dobro. Mnogi od njih, ističe, propadaju, a neki su i ‘nevidljivi’. Zato, dodaje, stalno piše.
– Tko god ima knjigu pogledat će malo i vidjeti kako smo si dali puno truda da arhivski materijal, pogotovo fotografije na kojima posebno zahvaljujem kolegi Ivanu Viđenu, bude datiran. Datirani su svi nacrti od naših prvih godina rada ovdje. I nemojte se ljutiti, ali htjela sam da svi, a pogotovo Dubrovčani, vide koliko je taj materijal propao u posljednijh 40 godina. Pa i više – oštro je naglasila autorica Grujić.
– Sjednite na liniju 1A i probajte prepoznati postoji li više uopće neki od ljetnikovaca. Najvrjednije primjere ladanjske arhitekture imali smo u neposrednoj blizini, ali nestaju pod novom izgradnjom. Mnogo je razloga i poznati su, a izgradnjom ljetnikovci gube vidljivost – što je strašno – među ostalim je rekla autorica ovog vrijednog djela.
Osim Nade Grujić, knjigu ‘Dubrovačka ladanjska arhitektura’ predstavili su i dr. sc. Joško Belamarić koji je u iscrpnom predavanju doveo u suodnos važnost arhitekture i cjelokupne povijesti Grada, od likovne, pa do političke, društvene, filozofske… Cjelokupan život Grada u razdoblju od 14. do 18. stoljeća.
Inače, kako akademik Vladimir Marković u svojoj recenziji djela ističe, u njoj se ‘prati i utjecaj ladanjske arhitekture na oblikovanje dubrovačkog krajolika, ovisno o njezinoj prvenstvenoj funkciji – gospodarskoj ili rezidencijalnoj.’ Sintezno djelo donosi najaktualniji i najcjelovitiji uvid u stanje spomenika i stanje istraženosti arhitekture dubrovačkih ljetnikovaca, a upravo o tome govorili su i Belamarić i urednik izdanja, dr. sc. Danko Zelić.
Kako je večeras istaknuto, monografija Nade Grujić polazište je za sva aktualna i buduća promišljanja o zaštiti i obnovi dubrovačkih ljetnikovaca, jedinstvenog segmenta dubrovačke, hrvatske i svjetske baštine.
Pa čak i trinaset poglavlja – Od utvrđenih do ladanjskih gospodarstava, O ljetnikovcima u traktatima, opisima i dokumentima 15. stoljeća, Ladanjska arhitektura 15. stoljeća između gotike i renesanse, Gotičko–renesansni ljetnikovci 16. stoljeća, Renesansni ljetnikovci 16. stoljeća, Otium et negotium, Strani arhitekti, projekti i predlošci u 16. stoljeću, 17. stoljeće – doba potresa i obnova, Barokne obnove i inovacije u 18. stoljeću, Kamena oprema ladanjskih kuća i vrtova, Ladanjska komponenta u izgradnji suburbanih zona i naselja, te Dubrovački kulturni krajolik – nekada, zorno prikazuju koliko je duboko autorica još jednom ‘zaronila’ u ovu temu, stoga ne čudi kako se u recenziji akademika Vladimira Markovića ističe i to kako je ‘dosad najpotpuniji prikaz jednog od najkvalitetnijih segmenata povijesne arhitekture dubrovačkog područja.’
Recenzenti knjige su Sanja Cvetnić i Vladimir Marković, za lekturu i korekturu zadužena je Saša Vagner, za prijevod sažetka na engleski Tanja Trška, kazala Lina Šojat. Urednici likovnih priloga su Irena Šimić (fotografije) i Ivan Tenšek (arhitektonski crteži), a za likovno i grafičko oblikovanje zadužen je Luka Gusić.
Hrvatska povjesničarka umjetnosti Nada Grujić rođena je u Zagrebu 1938. godine. Diplomirala je 1963. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala 1980. na temu ‘Ladanjska arhitektura dubrovačkog područja’ i upravo ta tema bit će predmet niza njenih profesionalnih istraživanja. Radila je u Institutu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu potom kao profesorica na Filozofskom fakultetu. Istražuje stambenu arhitekturu poglavito XV. i XVI. stoljeća u koje spada upravo i ladanjska arhitektura dubrovačkog područja.