U Hrvatskoj se 5. rujna ove godine kreće s dualnim iskazivanjem cijena, a cijene bi cijelu 2023. godinu bile istaknute u eurima. Nakon turističke sezone trebao bi se znati i konačni tečaj konverzije kuna u euro. Rečeno je to na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura na kojoj je premijer Andrej Plenković naglasio kako će uvođenjem eura valutni rizik i mjenjački troškovi za stanovništvo nestati.
-Imat ćemo trajnu korist od pritiska na smanjenje kamatnih stopa te će euro donijeti poticaj međunarodnoj razmjeni dobara i usluga – rekao je Plenković.
Premijer je podsjetio da je plan da Hrvatska bude u europodručju od 1. siječnja 2023. godine.
-Mi smo u fazi da se provodi nacionalni plan zamjene kune za euro, tu prije svega mislim na tehničke pripreme koje se zahtijevaju od strane HNB-a i države. Mi smo isto tako u fazi provedbe preuzetih obveza iz Europskog tečajnog mehanizma II. U njega smo ušli 10. srpnja 2020. Intencija je da se do kraja prvog kvartala ove godine sve preostale obveze ispune, a ostalo je svega nekoliko obveza koje će resori ispuniti – kazao je i dodao da u tom kontekstu treba gledati i situaciju s gospodarskim rastom.
Istaknuo da Hrvatska ove godine po projekcijama očekuje puno viši gospodarski rast nego je to bila prognoza prošle godine i te da Vlada smatra da će 2021. donijeti Hrvatskoj dvoznamenkasti rast BDP-a.
Što se tiče uvođenja eura, premijer je naveo prednosti za gospodarstvo i građane, a to su da će valutni rizik i mjenjački troškovi za stanovništvo nestati, korist od pritiska na smanjenje kamatnih stopa, te da će euro donijeti poticaj međunarodnoj razmjeni dobara i usluga:
-Posebno u kontekstu da 53 posto robnog izvoza i 60 posto robnoga izvoza, a to su podaci za prvih 10 mjeseci 2021., već danas obavljamo sa zemljama europodručja. Iz njih nam dolazi 2/3 turista, dakle 65 posto turista koji dođu u Hrvatsku, dolaze iz europodručja – naglasio je.
Također, premijer Plenković kazao je da visoka razina štednja, ali i kredita u eurima jamči lakši prelazak na euro te istaknuo da depoziti u eurima čine 76,2 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, a 53 posto ukupnih plasmana banaka su u eurima.
Predsjednik Vlade kazao je i da je jedno od temeljnih načela procesa uključenih u prijedlog zakona zaštita potrošača.
-Prvo i najvažnije je zaštita potrošača, to je okvir o kojem trebamo najviše voditi računa, da se izbjegnu bilo kakve situacije koje bi iskoristile proces zamjene na štetu potrošača – kazao je i dodao da se upravo zbog toga od 5. rujna kreće s dvojnim iskazivanjem cijena.
-Cijene bi cijelu 2023. bile istaknute u eurima – rekao je i naglasio da se želi jednostavnost cijelog procesa, u smislu što manjih troškova pa će se novci na računima automatski zamijeniti, a fizički novac moći će se bez troškova i naknada zamijeniti u bankama i Hrvatskoj pošti.
-Cilj je da proces bude transparentan i informativan, da smjernice za prilagodbu gospodarstva dobiju što veći eho u javnosti i da se svi zainteresirani subjekti upoznaju s procesom – kazao je i podsjetio da je zakon od 15. veljače u javnom savjetovanju.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da nas čeka ‘jako puno izazova u mjesecima koji su ispred nas te podsjetio da će Hrvatska imati obavezu donijeti i proračun u eurima.
Kazao je da će, što se tiče zaštite potrošača i neopravdanog dizanja cijena, koristiti ‘sve mehanizme koje imamo kako bi potaknuli elemente konkurentnosti, da ne dođe do neželjenog efekta kroz zaokruživanje cijena.’ Naglasio je da je i u smjernicama za gospodarstvenike stavljen naglasak na to, kao i da postoji etički kodeks, koji jest deklaratorne prirode, ali ima težinu. Također, tu će biti i web portal, na kojem će se stavljati dojmovi, što će značiti pozitivan pritisak da se prevenira rast cijena.
Za dualno iskazivanje cijena, ministar je kazao da postoji mogućnost da tko želi, dobrovoljno krene i ranije, ali da to postaje obveza od 5. rujna ove godine te će se cijene tako iskazivati idućih 12 mjeseci.
Kada krene obveza dualnog iskazivanja cijena, kreće i predopskrba banaka novčanicama, nakon toga i kovanicama eura. Posredno će se vršiti i opskrba poslovnica Fine i pošte, pojasnio je.
Što se tiče zamjene, ministar je rekao da će po transakciji biti limit na 100 novčanica odnosno kovanica.
-U jednoj transakciji moći će se zamijeniti i više, ali onda postoji mogućnost zaračunavanja naknade. Kada jednom zamijenite 100 novčanica i 100 kovanica, to vas ne priječi da isti dan napravite novu transakciju u istoj toj poslovnici – kazao je.
-Dvojni opticaj će krenuti s formalnim uvođenjem eura, u ponoć 1. siječnja 2023. i trajat će dva tjedna kada će biti moguće plaćati i dalje kunama, a ostatak će se vraćati u eurima – rekao je ministar Marić.
Guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je da je važnost zakona da uvede pravnu sigurnost u ovom procesu i stvori uvjete za nesmetano, neprekinuto i efikasno funkcioniranje gospodarstva.
-Ono što je najvažnije u zakonu je da je u njemu sadržano načelo prema kojem postojeći ugovori drugi pravni instrumenti u kojima se navodi pozivanje na kunu i dalje vrijede. Uklanjamo bilo kakvu mogućnost pravne nesigurnosti tijekom prelaska na euro – rekao je.
-Kad je riječ o procesu zamjene kuna u euro, tu je važno načelo zaštite potrošača. Što se tiče depozita i kredita u bankama, građani ne trebaju brinuti. Preračunavanje u euro će se u bankama automatski pretvoriti automatski i bez troška konverzije – kazao je guverner.
-Što se tiče kamatnih stopa, pravilo je da fiksne kamatne stope ostaju fiksne, a promjenjive kamatne stope ukoliko je potrebna prilagodba promjenjivog parametra zbog uvođenja eura zbog zaokruživanja, ovim je zakonom predviđeno kako će se ta prilagodba izvršiti – rekao je guverner Vujčić.
-Opet je bitno načelo zaštite potrošača, da potrošač ne može biti u lošijem položaju nego što je bio prije. Ako će biti razlike u drugoj decimali, ona će ići na trošak banke – dodao je. U ovom trenutku je oko 36 milijardi kuna u opticaju te bi bilo dobro, napomenuo je, da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija.
-Oni koji to ne uspiju učiniti, imat će šansu i nakon toga, godinu dana u Fini, bankama i Hrvatskoj pošti, a nakon toga novčanice zauvijek u HNB-u, a kovanice naredne tri godine – podsjetio je guverner.
Izvor: vlada.hr
