Creatures – Tematske staze Pelješca i Dubrovačkog primorja
Još malo i proljeće je tu! Veselimo se sve dužim i toplijim danima koje ćemo više nego ikad provoditi u prirodi. Počinjemo razmišljati o prvim putovanjima i izletima. Ako vam nedostaje ideja, u nastavku donosimo prijedlog za jednodnevni izlet nedaleko od Dubrovnika. Od Dubrovačkog primorja do Pelješca, zapadni dio Dubrovačko-neretvanske županije obiluje prirodnim ljepotama, povijesnim lokalitetima, skrivenim mjestima koje vrijedi posjetiti.
Upravo kulturna baština i povijesni lokaliteti Dubrovačko-neretvanske županije predstavljaju temelj turističkog potencijala, kao i lokalno stanovništvo koje gradi i održava tradiciju ovog kraja. Sve se to objedinjuje projektom Creatures čija je uloga prvenstveno sinergija očuvanja baštine i održivog turizma.
Projektom Creatures uspostavljene su dvije tematske staze pod nazivom LIBERTAS Perspective i LIBERTAS Horizon na području poluotoka Pelješca te u Dubrovačkom primorju koje će predstavljati novu ponudu za mlade turiste.
Ovog puta, osvrnut ćemo se na LIBERTAS Horizon stazu koja valorizira prirodnu i kulturnu baštinu Pelješca i Dubrovačkog primorja povezanu uz način života uz more, a za cilj ima širenje horizonta mladih turista. Među obuhvaćenim mikrolokacija ovog puta predstavit ćemo kulturnu baštinu Dubrovačkog primorja. Ako ste u potrazi za pravim ‘punjenjem baterija’ u netaknutoj prirodi, među povijesnim lokalitetima, ali sa svim potrebama suvremenog života, pozivamo vas da posjetite Slano.
Slano je jedno od najslikovitijih mjesta dubrovačke rivijere, udaljeno od Dubrovnika svega 37 kilometara. Smješteno je u pitomoj uvali, 1,5 kilometara dugom, s lijepom plažom, gustom borovom šumom i maslinicima, dugom kulturnom tradicijom i brojnim povijesnim spomenicima, od prapovijesti do one nedavne.
Slano je bilo važan dio Dubrovačke Republike, u sklopu koje je došlo u 14. stoljeću, a služio je kao sjedište kneza Dubrovačke Republike i odmaralište plemićkih obitelji. Do današnjeg dana, Knežev dvor i nekoliko ljetnikovaca su dobro očuvani i služe kao podsjetnik na snagu i kulturna postignuća Dubrovačke Republike. Knežev dvor je izgrađen 1447. godine, a gradili su ga majstori koji su svoje znanje već dokazali na gradnji dubrovačkog samostana. Dvor je pretrpio snažan potres 1667. godine, da bi kasnije bio i dvaput spaljen. Knežev dvor u Slanom u potpunosti je obnovljen 2017. godine zahvaljujući naporima Društva prijatelja dubrovačke starine, koje skrbi o ukupno 11 kneževih dvorova. Prvotna funkcija dvora u Slanome bila je obrambeno-upravljačka – jer knez je stigao provoditi vlast na novoj zemlji – da bi se s vremenom mijenjala prema stambeno-gospodarskoj, čime se mijenjao i izgled samog dvora i njegova okoliša. Danas je Knežev dvor namijenjen javnim, kulturnim i društvenim programima s jasnim ciljem prikaza njegove funkcije kroz povijest, kao i dijelova sačuvane materijalne baštine Dubrovačkog primorja.
Par minuta hoda od Kneževog dvora, nešto južnije od naselja Slano, nailazimo na franjevački samostan i crkvu svetog Jeronima. Među najljepšima je u ovom području i datira iz 15. stoljeća. Cijeli samostanski kompleks pozicioniran je na točki s koje se lako kontrolira cijeli zaljev, kanal i okolne uzvisine. Kao ni sama ideja o gradnji ovoga kompleksa, tako ni njezina pozicija nisu slučajni. Naime, 1399. godine Dubrovačka Republika je odmah nakon prisvajanja Dubrovačkog primorja dala dozvolu bosanskim franjevcima da izgrade samostan s jednim ciljem – suzbiti bogumilstvo. Bogumilstvo je predstavljala kršćanska sekta koja je odbacivala crkvenu hijerarhiju. U tom trenutku istaknule su se brojne plemićke obitelji ovoga kraja. Tako je dubrovačka plemićka obitelj Lisac dala sagraditi samostan, a 1420. godine crkvu sv. Jeronima dala je sagraditi obitelj Gradić. Crkva sv. Jeronima završena je 1461. godine, a o velikodušnim donacijama dubrovačkih plemićkih obitelji svjedoči i kamena ploča s natpisom koja je uzidana na pročelju crkve. Cijeli samostanski kompleks sastojao se od crkve sv. Jeronima, zvonika, sakristije i četiri samostanska krila kojima je kasnije nadograđeno još jedno, peto krilo. S tri strane okružen je prostranim vrtom sa stazama u sklopu kojeg se nalazi i lapidarij. Lapidarij je naziv za zbirku radova u kamenu, na primjer skulpture i arheološki spomenici. Ovdje su pronađena četiri ranokršćanska sarkofaga i dva groba. Tekst na jednom od pronađenih sarkofaga spominje preminulog svećenika Anastazija koji je datiran 462. godine po konzulu Severinu, pa se prema tome može zaključiti da pronađeni nalazi pripadaju ranokršćanskoj nekropoli iz 5. stoljeća. Nakon što je stradao u Domovinskom ratu, nad oltarom Poklonstva triju kraljeva iz crkve sv. Jeronima odrađena je cjelovita intervencija na umjetnini konzervatorsko-restauratorskim radovima. Konačno, nakon punih 25 godina glavni je oltar vraćen u svoju funkciju.
Za kraj, ne preostaje nam ništa drugo nego istražiti obližnju Zavičajnu kuću Dubrovačkog primorja. Ovaj novootvoreni obnovljeni prostor predstavlja središnje mjesto okupljanja, edukacije i druženja lokalnog stanovništva, ali je ujedno i jedinstven prostor bogate kulturne ponude namijenjene posjetiteljima. Zavičajna je kuća smještena u prostorima Župnog dvora, vrijednog zaštićenog dobra koje je Dubrovačka biskupija dala općini na pedesetogodišnje korištenje. Osmišljena je tako da svim posjetiteljima pruža uvid u izrazito bogatu povijest i tradiciju življenja na području Dubrovačkog primorja. Većinu izloženih predmeta čine različiti artefakti materijalne kulturne baštine, velikim dijelom prikupljeni od strane građana. Posjetitelji će tijekom razgleda moći vidjeti ranokršćanske sarkofage te čitav niz etnografskih izložaka od kojih se posebno ističu primjeri narodne nošnje dubrovačkog kraja te različiti nakit i ukrasi. Tu je također zbirka maketa brodova preko kojih posjetitelji upoznaju brodovlje i život pomoraca Dubrovačkog primorja, a svakako vrijedi i vidjeti 3D prikaz oltara Poklonstva kraljeva. Sve to skupa čini Zavičajnu kuću jedinstvenim projektom, potpuno usmjerenim vrednovanju baštine s jedne strane te istovremenim tumačenjem te baštine u suvremenom kontekstu Dubrovačkog primorja kao živog prostora tradicije i suvremenosti, baštine i turizma. Podsjetimo, Zavičajna kuća Dubrovačkog primorja prvi je veliki infrastrukturni objekt proizašao iz projekta ‘Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija’ kojeg je vodila Dubrovačko-neretvanska županija uz brojne partnere.
Predstavljena baština mjesta Slano je samo jedan djelić mikrolokacija okupljenih tematskim stazama Libertas Horizon koje povezuju prirodnu i kulturnu baštinu Pelješca i Dubrovačkog primorja te valoriziraju njihov turistički potencijal. Sljedećim člankom donosimo sve o podmorskim lokalitetima, ronjenju kao i drugim segmentima aktivnog odmora koje Pelješac nudi, a dio su LIBERTAS Horizon staze.
Foto: Regionalna agencija DUNEA
Projekt CREATURES Regionalna agencija DUNEA ugovorila je kroz Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje 2014.-2020. (INTERREG ADRION) i sufinanciran je 85% sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Proračun Regionalne agencije DUNEA je 212.356,49 eura, dok je ukupan proračun projekta 1.725.396,51 eura. Projektni partneri su i Autonomna regija Friuli Venezia Giulia (IT), Institut za urbano planiranje Republike Slovenije (SI), Znanstveni park Patras (GR), Ekonomski fakultet u Ateni (GR), Regionalni direktorat za kulturu Vlöre (AL), te Ekonomski fakultet u Sarajevu (BA).