Prema službenim podacima sustava turističkih zajednica na Jadranu i u Gradu Zagrebu, od siječnja do prosinca 2013. godine, ostvareno je 12.43 milijuna dolazaka što predstavlja porast od 5,5 posto te 72 milijuna i 105 tisuća noćenja što predstavlja porast od 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Prema danas prezentiranim službenim podacima strani su turisti ostvarili 11 milijuna i 173 tisuće dolazaka što predstavlja porast od 6,1 posto i 65 milijuna i 650 tisuća noćenja što predstavlja rast od 4,7 posto u odnosu na 2012. godinu, dok su domaći turisti bilježili rast u dolascima od 0,2 posto te pad u noćenjima od 1,8 posto.
Na posebnoj konfereciji za novinare ministar turizma Darko Lorencin više je puta naglasio kako je “izuzetno zadovoljan”. Lorencin tvrdi da je su upravo ovakve brojke bile “jedan od glavnih ciljeva razvoja definiran u Strategiji razvoja turizma do 2020. godine”.
– Osim u dolascima i noćenjima, rast bilježimo i u prihodima od putovanja stranih turista. Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) za prvih devet mjeseci 2013., oni su iznosili 6,59 milijardi eura, što predstavlja rast od 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Očekujemo da će ukupni prihodi od putovanja u 2013. godini, prvi put nakon 2008. godine, premašiti iznos od 7 milijardi eura – naglasio je ministar Lorencin.
Direktorica Glavnog Ureda Hrvatske turističke zajednice, Meri Matešić baš kao i ministar Lorencin više je puta naglasila da je “iznimno zadovoljna”.
U apsolutnim brojkama najviše dolazaka i noćenja ostvareno je na području Istre, gdje bilježimo porast dolazaka od 1 posto (ukupno 3,123 milijuna) te noćenja od 0,3% (ukupno 22,047 milijuna), dok su najveći porasti u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Zagrebu.
Uz podatke za ostale županije, rečeno je da je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno 1,296 milijuna dolazaka, odnosno 9 posto više i 6,245 milijuna noćenja što predstavlja porast od 7 posto u odnosu na prošlu godinu.
Prema kriteriju ostvarenog udjela u noćenjima, u 2013. godini, najjača emitivna tržišta čine: Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Italija, Poljska, Nizozemska, Slovačka, Velika Britanija i Mađarska.