Zabavno-edukativni program za djecu Pričaonica konavoskih narodnih priča, Pictionary s konavoskim poslovicima i Pogodi što konavoske zagonetke održat će se u Zavičajnom muzeju Konavala u subotu, 16. rujna, od 10 do 12 sati. Program se organizira povodom Dana europske baštine.
Putem zabavnih aktivnosti i igara djeca će se upoznati s bogatim nasljeđem konavoske usmene književnosti te doznati o sličnostima usmenoknjiževne baštine među europskim narodima.
Maris Stanović, muzejski pedagog koja je zapravo i organizatorica cijelog programa otkrila nam je nekoliko detalja.
-Odlučili smo ovaj događaj i program posvetiti djeci tako što organiziramo radionicu i igraonicu sa širokim spektrom zabave. Imat ćemo dvije vrste igara i jednu pričaonicu pripovjetki. Odabir konavoskih narodnih priča, poslovica i zagonetki ima podlogu u zajedničkoj europskoj baštini, što je zapravo i cilj Dana europske baštine. Zato smo izabrali usmenu književnost našeg kraja – rekla je Stanović.
Narodne pripovjetke koje će se čitati skupljene su 50-ih godina prošlog stoljeća, a skupila ih je etnologinja Maja Bošković-Stulli.
-Zanimljivo u tim pričama je kako svojim sadržajem, kao cjelovita priča ili u detaljima dosta podsjećaju, točnije imaju iste motive, kao neke druge bajke europskog značaja, a za primjer možemo uzeti braću Grimm. Također, imat ćemo i jednu priču dosta sličnu ‘Pepeljugi’, razlikuje se samo u detaljima koji su prilagođeni vremenu u kojem je ta priča nastala u Konavlima. U drugoj priči nalazimo detalj iz Matovilke kada ona svoju dugu kosu spušta niz toranj kako bi se mladić mogao popeti k njoj, također i Snjeguljica uz izjavu ‘bijela kao rekota, šikava kao krv’ – objasnila je.
Muzejska dokumentaristica Muzeja i Galerija Konavala, Petra Brailo, prije nekoliko godina je za svoj doktorski rad obrađivala književnost Konavala, a među time i poslovice. Uz to, u sklopu Erasmus plus međunarodnog projekta, prikupljala je poslovice.
-Konavoske poslovice govore o važnim događajima u Konavlima kada su one nastale. Dijele se tematski na vremenske i običajne. U sklopu ovog projekta su se tražile iste poslovice kao i kod država partnera, a to su Finska i Portugal. Imamo poslovice koje smo našli u Konavlima i imamo istu poslovicu prilagođenu njihovom području te će djeca na taj način moći vidjeti sličnost među državama – rekla je.
Odabrane su zagonetke koje je skupila učiteljica Pavlina Bogdan Bijelić i koje su objavljene 1921. godine. Dosta su teške za dešifriranje jer se odnose na tadašnji kontekst i tadašnje tekstilne predmete. Riječ je o djelovima nošnji koje djeca danas većinom znaju, ali ne znaju neke aparate koji se koriste u poljoprivredi ili kućni inventar. To će, rekla je naša sugovornica, biti malo teži zadatak.
-Plan je da im pripomognemo sa slikovnim materijalima tih predmeta kako bi im bilo lakše odgonetnuti zagonetku, a onda ćemo te slikovne materijale usporediti sa sličnim predmetima iz njima bližeg vremena – detaljno nam je objasnila Stanović plan ovog dječjeg programa.