Na jutrošnjoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik predstavljeni su programi kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva, kao i plan agencije HAMAG za poticanje malog i srednjeg poduzetništva.
Voditeljica Područnog ureda HBOR-a za Dalmaciju Mira Krneta uvodno je iznijela podatak kako je HBOR u prvih dvadeset godina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji odobrio 3,9 milijardi kuna kredita u 1479 odobrenja, dok je do kolovoza ove godine odobreno 410 milijuna kuna kredita, od čeka 68 posto u turizmu i izvozu, poduzećima u Županiji, od čega čak 58% iz Dubrovnika.
Krneta je ukratko navela osnovne odrednice svakog HBOR-ovog kredita. Kreditnim programom za razvitak malog i srednjeg poduzetništva HBOR će financirati modernizaciju i povećanje broja radnih mjesta, najviše do osam milijuna kuna do 75 posto ukupne investicije, uz rok isplate do 12 godina i kamatu 21,4 posto.
Za žene poduzetnice HBOR je pripremio kredite do 700 tisuća kuna, do 100 posto iznosa investicije, uz kamatu od 4 posto i rok plaćanja od 12 godina, a kredit bi trebao pomoći pri pokretanju poduzeća u većinskom vlasništvu žena. Za početnike, odnosno nova trgovačka društva i obrte HBOR nudi iznose kredita od 80 tisuća do 1,8 milijuna kuna, u rasponu do 85 posto investicije i kamatnu stopu od 4 posto godišnje i rok plaćanja od 12 godina.
Za poljoprivredu, stočarstvo i ujednačen razvoj u ponudi ssu krediti do 3,5 milijuna kuna u rasponu do 100 posto investicije, uz kamatu od 21,4 posto i rok plaćanja 14 godina. Što se tiče mjera iz programa IPARD 101, 103 i 302, one se odnose za subjekte s manje od 750 zaposlenih ili godišnjim prometom manjim od 200 milijuna eura. Kamatna stopa je 21,4 posto. Velike projekte u turizmu HBOR će financirati prije svega u slučaju povećanja kapaciteta, i to do 75 posto ukupne investicije i kamatnu stopu od 2, 4 i 6 posto godišnje i rok plaćanja do 17 godina.
Krneta je ujedno istaknula kako u 2012. godini vrijedi smanjenje stopa kredita za jedan posto. Posebno je naglasila značaj programa ulaganja u obrtna sredstva, odnosno sirovine, materijale, plaćanje režija, za što je predviđena kamatna stopa od 4 i 6 posto, na rok od 6 godina, sve u kunama.
Za slučajeve premoštenja do naplate, pripreme proizvodnje ili za cijeli tijek proizvodnje HBOR je predvidio kredit s kamatnom stopom od 4 posto uz rok plaćanj do godine dana. Za pripremu turističke sezone na raspolaganju će biti sredstva u iznosu od 10 milijuna kuna, ali u ograničenom vremenskom razdoblju.
Mira Krneta također je istaknula značaj kreditnog potencijala koji je stvoren suradnjom HNB-a, poslovnih banaka i HBOR-a za sva trgovačka društva i obrtnike u privatnom vlasništvu većem od 25 posto, koji imaju podmirene obveze prema institucijama, kao i da ostvaruju barem 10 posto prometa na međunarodnom tržištu. Taj kreditni potencijal jednim dijelom (do 50 posto) moći će se iskoristiti i za namirenje dugova uz kamatnu stopu HBOR-a od 1,8 posto i određenu kamatnu stopu poslovne banke. Zamišljeni rok korištenja je šest mjeseci uz rok otplate od tri godine.
Novost je podjela rizika HBOR-a i poslovnih banaka, u kojem HBOR plasira sredstva preko banaka, a banke preuzimaju naplatu, uz rizik podijeljen u odnosu 50-50. Riječ je o revolving kreditima (dva ugovora o kreditu, s HBOR-om i poslovnom bankom) za podmirenje obveza, prije svega u sektorima poljoprivrede, turizma, obnovljivih izvora energije.
Predsjednik uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG) Darko Liović izložio je način funkcioniranja te agencije u smislu izdavanja jamstava za kredite. U dogovoru s Ministarstvom obrta i ppduzetništva osmišljeno je tzv. jamstvo na prvi poziv, za slučaj da korisnik kredita u roku ne ispoštuje obvezu prema poslovnim bankama, u kojem slučaju bi jamac bila sredstva Proračuna RH.
– Time smo povećali stupanj rizika, ali i poboljšali mogućnosti poduzetničkog razvitka. Jamstveni potencijal smo s milijarde podigli na dvije milijarde kuna te smo uklonili zastarjele jamstvene programe, odnosno sveli smo ih s 11 na osam, od čega dva potpuno nova. Uz sve to skratili smo listu dokumentacije – objasnio je Liović.
Istaknuo je kako su novim sustavom jamstava omogućena sredstva i za tzv. start up tvrtke, a za tvrtke s preko dvije godine povijesti poslovanja sredstva su s 1,5 milijuna kuna porasla na 2,5 milijuna kuna. Također je omogućeno i četiri milijuna kuna za reprogramiranje kredita uz nižu kamatnu stopu, ali samo za ona poduzeća kojima reprogramiranje ima smisla. Također, istaknuo je Liović, najveća podrška dat će se novim poduzetnicima, posebno kroz pismo namjere HAMAG-a poslovnim bankama, mrežu savjetnika, ali i proširenje potpora za poslove s leasing kućama (prije svega za strojeve i opremu).
Liović se posebno osvrnuo na projekt „Poduzetnički impuls“ u kojem je kroz 25 mjera bilo ponuđeno 327 milijuna kuna bespovratnih sredstava, a kroz HAMAG 32,5 milijuna kuna potpore. Najavio je kako će natječaji za potpore biti kontinuirano otvoreni kroz cijelu 2013. godinu do iskorištenja svih raspoloživih sredstava.
– Iz ove županije dodijeljeno je tek 1,4 milijuna kuna sredstava, što je poražavajući podatak. Ukupna vrijednost zahtjeva iznosila je 14 milijuna kuna. Podijeljeno je puno manje potpora, ali se prije svega razmatrala kvaliteta projekta. Također, odlučili smo pojačati kontrolu namjenskog trošenja sredstava – istaknuo je Liović.
Podsjetio je kako je novim zakonima povećana potpora greenfield i brownfield investicijama, omogućen povrat na kapitalna ulaganja, redukcija poreza na dobit kroz razne kategorije, ukinuta carina, a omogućeno je i subvencioniranje 50 posto troškova edukacije obrtnicima. Posebno je važan novi Zakon o obrtu, prema kojem bi odgovornost obrtnika, koja je ranije uključivala cjelokupnu imovinu, bila ograničena imovinu uvedenu u poslovanje.