Društvo arhitekata Dubrovnik, Hrvatska komora arhitekata – Područni odbor Dubrovnik i Umjetnička galerija Dubrovnik pozivaju Vas na predavanje koje će u srijedu, 4.12. u Galeriji Dulčić Masle Pulitika s početkom u 19 sati održati povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka, nezavisna kustosica i urednica Iva Körbler.
Razdoblje hrvatske arhitekture između 1955. i 1975. razdoblje je sustavne i planirane turističke izgradnje na jadranskoj obali i otocima, kada je postavljen temelj današnjih turističkih resursa i kapaciteta s kojima se predstavljamo kao reprezentativna mediteranska turistička destinacija. U tom vremenskom periodu, s naglaskom na razdoblje između 1958. i 1973. domaća hotelska arhitektura prati aktualne svjetske arhitektonske tendencije i trendove, a pojedini arhitekti specijaliziraju upravo ovu arhitektonsku tipologiju. Taj se arhitektonski fenomen odražava i na hotele dubrovačkog područja, gdje su u navedenom razdoblju izgrađeni mnogi hoteli koje i danas valoriziramo kao optimalne stilsko-morfološke modele prema prostornom mjerilu, zasićenosti turističke destinacije i autentičnim regionalnim karakteristikama hrvatskog i dubrovačkog (mikro)prostora i pejzaža. Na primjerima istaknutih hotela dubrovačkog područja, poput hotela Excelsior, hotela Vis, hotela Libertas, hotela Dubrovnik Palace, hotela Villa Dubrovnik, hotela Lero, hotela Kompas, hotela Park, hotela Bellevue, hotelskog kompleksa na Babinom Kuku (Dubrovnik), hotela Croatia (Cavtat), hotela Župa (Srebreno), hotela Petka (Gruž), hotela Pelegrin i Gorica (Kupari), hotela Neptun i Adriatic (Lapad), hotela Lafodia (Lopud), hotela Astarea (Mlini) i Plat (Plat), mogu se pratiti više ili manje uspješno implementirani elementi utilitarne i servisne funkcije tzv. arhitekture za odmor i dokolicu, ali i shvaćanje hotelske interpolacije u gradsko tkivo i konfiguraciju specifičnog terena kao nove arhitektonsko-prostorne vrijednosti.
IVA KORBLER diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao znanstvena novakinja u Muzeju arhitekture HAZU i Institutu za povijest umjetnosti. Od 2011. do 2009. urednica je za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu Vijenac Matice hrvatske. Godine 2002. bila je pomoćna suradnica na Hrvatskom enciklopedijskom rječniku u izdanju Novog Libera za područja likovnih umjetnosti i arhitekture (gl. urednik Slavko Goldstein). Od 2011. ima status samostalne umjetnice i djeluje kao nezavisna kustosica, likovna kritičarka i urednica. Autorica je preko 300 samostalnih, grupnih, monografskih i retrospektivnih izložbi suvremenih domaćih i stranih umjetnika te nekoliko monografija (Zora Matić; Damir Tripar; Slobodan Vuličević – grupa autora; Zdenka Pozaić – koautor Tonko Maroević; Marijana Muljević; Branko Kincl – grupa autora; Anita Kontrec; Gordana Špoljar Andrašić; Ana Guberina; Duško Šibl). Od većih recentnih izložbi autorica je projekata „Dalibor Parać – donacija Modernoj galeriji“, Moderna galerija, Zagreb, 2017.; „Albert Kinert – kritička retrospektiva“, Moderna galerija, Zagreb, 2018., „Vera Josipović Murtić – kritička retrospektiva“ (koautor Tonko Maroević), Muzej Mimara, Zagreb, 2018. te „Nikola Reiser – kritička retrospektiva“ (koautor Tonko Maroević), Klovićevi dvori, Zagreb, 2018.-2019. Od 2018. predsjednica je Studijske sekcije ULUPUH- a i članica Upravnog vijeća ULUPUH- a, a odabrana je kao selektorica i kustosica 55. zagrebačkog salona primijenjenih umjetnosti i dizajna (realizacija lipanj 2020.). Dobitnica je međunarodne nagrade Ranko Radović za najbolji rad u kategoriji kritičko-teorijskih tekstova o arhitekturi za monografiju Branka Kincla (2016.), HAZU, Zagreb. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, ULUPUH- a, Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA- e, Matice hrvatske i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.