Mjesec hrvatskoga jezika u Dubrovačkim knjižnicama počeo je predavanjem ‘Jeziku je svejedno: hrvatski između znanosti i ideologije’ dr.sc. Anđela Starčevića i dr.sc. Mata Kapovića koje se održalo u utorak u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.
Ciljevi Starčevića, Kapovića i Daliborke Sarić, koji su ujedno i autori knjige ‘Jeziku je svejedno’ na kojoj se i temeljilo predavanje, su: zdraviji odnos prema jeziku, nestanak straha od vlastitog jezika, promicanje jezične kreativnosti i slobode, standardni dijalekt u službi govornika, a ne govornici koji se klanjaju kvazistandardu i micanje neznanstvenih ideja o jeziku s akademskih institucija.
Lingvistika se bavi jezikom općenito, opisuje jezik, bilo da nešto pripada standardnom dijalektu, bilo da je nešto nestandardno, da se govori u Dubrovniku, Zagrebu ili Zagorju…
– Kao znanost o jeziku, lingvistika nikoga ne optužuje i nikome ne propisuje kako bi trebalo govoriti ili pisati, to su samo djelatnosti koje su periferno vezanu uz lingvistiku – kazao je Starčević i naveo primjer da je to isto ‘kao da netko nekome govori kako se treba obući i onda reče da je to u ime znanosti’, jer, ističe ‘u modi nitko ne glumi da se radi o znanosti’, kao i u jeziku.
– Moderna lingvistika se klanja izvornim govornicima, ali se divi nevjerojatnoj kreativnosti kojom govornici žongliraju razne stilove, dijalekte, regionalne i društvene, i to oni govornici koji mogu biti i nepismeni i neškolovani, a opet točno znaju s kim koriste kakav jezik. Moderna lingvistika slavi izvorne govornike nekog jezika, općenito. Sami govornici moraju procijeniti koji govor se njima isplati, a koji ne. Lingvisti smatraju da je raznolikost nešto pozitivno. Treba raditi na smanjivanju stigme, a ne govornika optuživati da ne mari za svoju starinu. Kad god vam netko krene govoriti što biste vi trebali sa svojim jezikom, ta osoba nužno to radi u ime neke ideologije. Svaki stav gdje vam netko govori što trebate napraviti je ideološki – smatra anglist Anđel Starčević.
Na ‘neznanstveni govor’ o jeziku koji ima i svoju ideološku spoznaju te tako ‘promiče konzervativnu političku ideologiju gdje zapravo preslikava na jezik nekakve podjele koje inače postoje u društvu’, osvrnuo se i Kapović.
– Neznanstveni pogled na jezik je štetan za same govornike, jer uvjerava se ljude da ne znaju svoj jezik, da ne govore dobro hrvatski, nisu dobri Hrvati, što je s lingvističke perspektive netočno, svi izvorni govornici savršeno govore svojim jezikom. Ovom knjigom želimo promovirati znanstveni pogled na jezik. Prebacuju nam da smo mi protiv postojanja standarda, no mi zagovaramo slobodniji odnos prema standardnom jeziku gdje će standard biti pomoćno sredstvo za govorenje određenog jezika – objasnio je lingvist Mate Kapović.