U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad ovog je utorka održano predavanje Ivice Martinovića na temu ‘Boškovićeve ostavštine u Bancroftovoj knjižnici u Berkeleyu (S.A.D.)’.
Martinović je prikazao strukturu Boškovićevih rukopisa i predstavio prve dvije objavljene transkripcije njegovih rukopisa: o rimskoj tomboli i o računu vjerojatnosti.
University of California u Berkeleyu otkupilo je 1962. rukopisnu ostavštinu Ruđera Boškovića od tadašnjeg vlasnika Nika Miroševića-Sorga, posljednjega ambasadora Kraljevine Jugoslavije pri Svetoj Stolici, koji je nakon Drugoga svjetskog rata živio u Londonu. Taj je otkup bio dio promišljenoga plana prikupljanja građe na Sveučilištu u Berkeleyu o znamenitim fizičarima od 17. stoljeća pa sve do nobelovaca koje je iznjedrilo kalifornijsko sveučilište. Zasluga za osmišljavanje i provedbu plana pripada ponajviše Rogeru Hahnu, koji je u časopisu Isis 1965. predstavio otkupljenu ostavštinu kraćim ogledom.
Rukopisi Ruđera Boškovića otkupljeni su prema katalogu koji je 1924. na zamolbu gospođe Mare pl. Mirošević-Sorgo izradio Branimir Truhelka. Štoviše, oni su i danas organizirani prema tom katalogu, razdijeljeni po strukama: astronomija, geodezija, prirodna filozofija, matematika, hidrotehnika, graditeljstvo, optika i pjesništvo. Od najvećega su znanstvenoga interesa njegovi rani filozofski spisi, napisani prije nego je počeo graditi vlastitu teoriju sila pa kratki matematički radovi i hidrotehničke ekspertize.
Na svojim brojnim putovanjima Bošković je uza se čuvao samo neobjavljene rukopise ili rukopise na kojima je još kanio raditi, premda su već u nekoj inačici bili objavljeni. Utoliko ostavština koja je danas pohranjena u Bancroft Library u sastavu University of Califoria u Berkeleyu otkriva posve nepoznatoga Boškovića.
Autor fotografija: Vedran Levi