Godina 2024. na hrvatskoj će političkoj sceni biti itekako jedinstvena. Tada nas, naime, kroz 12 mjeseci očekuju tri vrste izbora. Hrvatski će građani tako iduće godine birati svoje zastupnike u Europski parlament, ali i one u Hrvatskom saboru iz čije će parlamentarne većine ‘izniknuti i nova hrvatska Vlada. Kraj godine bit će rezerviran za predsjedničke izbore. Sve se to ne bi dogodilo da kojim slučajem nismo imali izvanredne parlamentarne izbore 2016. godine, već bismo saborske zastupnike za novi mandat birali u ovoj godini. S druge strane, zastupnicima u EU parlamentu, baš kao i predsjedniku RHmandat traje pet godina. Njih smo zadnji put birali 2019. godine.
Zasad je poznat samo datum održavanja izbora za Europski parlament. Svoje EU zastupnike birat ćemo od 6. do 9. lipnja 2024. godine. Ide li superizborna godina na ruku političkim opcijama, upitali smo PR stručnjaka, Dubrovčanina Krešimira Macana.
— To nikad ne znamo. Prvo, ne znamo kojim će se redoslijedom održavati izbori. Za sad jedino znamo datum održavanja izbora za Europski parlament. Parlamentarni izbori mogu biti prije ili poslije tih europskih izbora – govori nam na početku Macan.
Ne možemo predviđati, smatra Macan, što će se događati u slučaju da parlamentarni izbori budu prije europskih, i da se recimo ne uspije složiti Vlada. Pitanje je hoće li to ići u korist HDZ-a ili u korist opozicije?
Ovisi koga ćemo prvo birati
— Puno će ovisiti o tome kako prođu ti prvi izbori. Dosta se špekulira da bi parlamentarni mogli biti prije europskih, koji uvijek izazivaju manji interes. Kad bi se oni održali prvi, imali bi najmanje utjecaja, ali ako parlamentarni budu prvi, oni mogu itekako utjecati na rezultat europskih te nakon toga na predsjedničke izbore. Ako se opet ne formira Vlada HDZ-a, onda je to promjena atmosfere u državi. Ili ako dođemo do nestabilnosti. Imali smo takvu situaciju prvi put s Mostom kad su umalo raspisani novi izbori. Može se dogoditi i raspisivanje novih parlamentarnih izbora pa da se poklope s predsjedničkim. Puno je dakle nepoznanica i sve ovisi o tome što se bude događalo. Ako se bude događala atmosfera promjene, to može motivirati ljude da izađu na izbore. A ako bude ispalo da se ništa neće promijeniti, to ide u korist HDZ-u jer ljudi neće tako masovno izaći na izbore – iznosi Macan.
Motivacija će biti presudna
Zanimalo nas je i hoće li trostruki izbori utjecati na izlaznost birača.
— Europski izbori su nam novi pa je izlaznost rasla, ali je opet minimalna. Mislim da je bila oko 30 posto. Tu je izlaznost uvijek najmanja. Onda tu i dolazi do tih čudnih rezultata na malu izlaznost. Kod drugih se izbora ne možemo potužiti, izlaznost je na oko 50-ak posto, i na predsjedničkim i na parlamentarnim. Zadnji put je zbog Covida ona bila nešto manja, ali ovaj put očekujem dobru izlaznost. Mislim da ona neće biti presudna, više će odlučivati motivacija. Dakle, ako ljudi shvate da se nešto mijenja, onda bi mogla biti veća motivacija birača da izađu. Stranke bi mogle izvući birače van. Više će sve ovisiti o toj atmosferi promjene ili ostaje HDZ na vlasti još 4 godine – ističe Krešimir Macan.
Neki u Hrvatskoj mišljenja su kako bi se parlamentarni izbori mogli provesti u isto vrijeme kao i oni za Europski parlament. Macan pak smatra kako najprije treba vidjeti je li to tehnički provedivo jer nisu isti birački odbori. U Hrvatskoj se zakoni razlikuju za svaku vrstu izbora.
Pitanje je kako Plenković želi postaviti igru
— Nisu jedinstveni pa da je onda svejedno koji je birački odbor. To je jedna stvar koja bi se trebala promijeniti. Ako bi ti izbori bili održani istog dana, nisam siguran koliko bi to odgovaralo za europske izbore jer onda velike stranke gube adut kojeg imaju na tim izborima da na malu izlaznost dobivaju više nego što bi trebale. Tada će biti velika izlaznost te bi postojala veća šansa da neka od manjih stranaka prođe u EU parlament. S druge strane, ako su istinite špekulacije o europskim ambicijama premijera Plenkovića, onda je pitanje kako on želi postaviti tu cijelu igru. Naime, nakon europskih izbora se kroz sljedeća dva mjeseca formira Parlament i Europska komisija. Sad je pitanje paše li njemu da istovremeno dok traju pregovori u EU, traju pregovori i o formiranju nove Vlade. Dosta ovisi o tom njegovom planu ide li u treći mandat ili će to raditi neko drugi. U svakom slučaju kažu za te europske ambicije da je uvijek bolje ići s pozicije premijera. Bolje pregovarate – objašnjava Krešimir Macan te zaključuje: Ova superizborna godina bit će nam superzanimljiva jer nam donosi previše nepoznanica!
Inače, da bi se u idućoj godini mogli provesti regularni izbori za Hrvatski sabor, potrebno je najprije usvojiti novi Zakon o izbornim jedinicama, koji odlukom Ustavnog suda, prestaje važiti 1. listopada ove godine. Ustavni sud ukinuo je ovaj Zakon budući da trenutačni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica znatno odstupa od načela jednakog biračkog prava.