Na Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti, Dubrovačke knjižnice online predstavili su ”Kalvariju plavog neba”, Križni put viđen haiku trostisima Ratimira Vlaha Carevića iz istoimene pjesnikove zbirke.
Iz Predgovora zbirci, kojeg je napisao Marito Mihovil Letica: ”U Carevićevom nastojanju da se redukcijom, minimalizmom, sugerira punina i maksimum, gdje sažeta i lapidarna slika emanira valove asocijacija – pobjeđuje nada, a ona je u svojoj bîti metafizička kategorija koja čovjeka i njegov svijet pokreće ne samo transcendencijom „prema naprijed“ nego i transcendencijom „prema gore“: „Kruna od trnja / Cvijet križa cvijeta / U cvatu nade“ (…) Uz poeziju o Križnome putu, muci, smrti i uskrsnuću nalazimo i stihove koji u susretu univerzalnosti i intimizma intuiraju životne situacije i relacije govoreći o Adamu i Evi, složenim i višestruko uvjetovanim muško-ženskim odnosima, o pčelama, jabukama i poljupcima, o blaženome rogaču i didinu vinu, o moru i maslinama, o kamenim kućama i dubrovačkome predjelu Gružu, o svjetlećemu znaku i ledenome suncu, o blagdanskoj kiši i mladoj košuti, o suznoj djevojci i njezinim dojkama, o erosu i erotici, o svevremenome i suvremenome…, kratko i obuhvatno rečeno: o životu u svim njegovim pojavnim oblicima i izražajnim registrima (…) Iz brojnih Carevićevih haiku pjesama, koje su pravilnoga metra 5-7-5, prosijeva kozmička dubina postojanja, spoznajno širenje i sažimanje svijeta, čuvstveno-senzualno poniranje i duhovno-sublimno uzdizanje, svesrdno pjesničko nastojanje da se trima stihovima dohvati heraklitovska harmonija i borba suprotnosti a posebice heraklitovski logos te dovede u vezu s preegzistentnim Logosom (s velikim početnim L): Bogočovjekom Isusom Kristom, njegovim svesvjetskim spasiteljskim i otkupiteljskim djelom.”
Postaje Križnog puta čitao je mr. don Josip Lebo, ravnatelj Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića s pravom javnosti. Stihove Ratimira Vlaha Carevića čitali su učenici Klasične biskupijske gimnazije Ruđera Boškovića s pravom javnosti i Gimnazije Dubrovnik pod mentorstvom profesorica Antonie Korać Kusalić, Lucijane Pendo, Matilde Perković i Mirjane Žeravica.