Iz brojnih izjava za medije, kao i njegovih statusa na društvenim mrežama, proizlazi nedvojbeni zaključak kako naš gradonačelnik Mato Franković svesrdno podržava najavljene zakonske promjene po pitanju porezne reforme i ‘uvođenje reda’ u djelatnost kratkoročnog turističkog najma. Štoviše, Frankoviću je ‘žalosno slušati kako brojni politički, ekonomski i ini stručnjaci izjavljuju kako su najavljeni zakoni udar na malog čovjeka’. On žestoko navija za ‘kraj utakmice u kojoj kapital pobjeđuje demografiju’. Tako je Dubrovniku najavio najveću stopu ‘turističkog’ poreza! Slijedom navedenoga zanimalo nas je kako o najavljenim promjenama promišljaju ostali priobalni gradonačelnici i nastavno na njihove odgovore koji se uvelike razlikuju od Frankovićevog stava, moramo se zapitati navijaju li oni za kapital umjesto za demografiju ili pak problematici pristupaju opreznije i studioznije. Naime, iako načelno podržavaju promjene ne dijele Frankovićev zanos niti ih prihvaćaju objeručke, već kritiziraju u više segmenata. A po pitanju visine iznosa poreza i paušala u predviđenim zakonskim okvirima se odlučuju za one niže.
Šibenik neće povećavati davanja
Gradonačelnik Šibenika Željko Burić (HDZ) prvi je javno istupio sa znatno drugačijim planom istaknuvši kako neće uopće podizati poreze ni turistički paušal, niti tzv. porez na vikendice koji se preinačio u porez na nekretnine. Također najavio je smanjenje i to za trećinu poreza na promet ‘i na taj način olakšati i našim gospodarstvenicima i građanima koliko toliko da kontroliramo inflaciju’.
— Rasterećenje poreza na dohodak i ravnomjerno porezno opterećenje kratkoročnog i dugoročnog najma prihvatljiv su model porezne reforme. Grad Šibenik neće povećavati davanja koja su trenutno na snazi – paušal na kratkoročni najam od 150 eura. Također, neće biti povećan iznos poreza od 5 eura po m2 na kuće za odmor, no prijedlog Zakona mogao bi dovesti do promjene načina obračuna stambeno prihvatljivih površina. Mogućnost zoniranja će biti predmet detaljne analize i rasprave – rečeno nam je u uredu šibenskog gradonačelnika, a upit na ovu temu smo poslali i u ured gradonačelnika Pule Filipa Zoričića (NL).
Pula će primijeniti najmanji iznos paušala
— Prihod od poreza na kuće za odmor je do sada bio isključivi prihod jedinica lokalne samouprave. Prema predloženom modelu 80:20 Grad Pula bi trebao, pod pretpostavkom istog broj poreznih obveznika, podignuti porez s 5 eura po m2 na 6,25 eura po m2. Ovdje se troše resursi jedinica lokalne samouprave, a prihoduje i država – stoji u odgovoru koji smo zaprimili iz ureda gradonačelnika Pule Filipa Zoričića, uz napomenu kako je zoniranje grada kompleksno i potrebno je detaljno razraditi zone, odnosno pomoću GIS-a obraditi i ana
lizirati podatke dobivene iz više izvora.
Grad Pula spada u prvu kategoriju po indeksu turističke razvijenosti, a prema postojećim odlukama naplaćuje paušal po krevetu 99 eura. To će se morati promijeniti.
— Primjenom najnižeg iznosa od 150 eura po ležaju, uz pretpostavku nepromijenjenog broja ležaja, prema novom prijedlogu planirani prihod za 2025. iznosio bi oko 2 milijuna eura ili gotovo 50 posto više od poreza koji je planiran za 2024., a to je 1,3 milijuna eura – stoji u odgovoru koji smo zaprimili iz ureda pulskog gradonačelnika.
Najkritičniji opatijski gradonačelnik
Fernando Kirigin (SDP), gradonačelnik Grada Opatije, izuzetno je kritičan prema najavljenim zakonskim promjenama. Na pitanje podržava li poreznu reformu i povećanje iznosa paušala za privatni smještaj odgovorio nam je sljedeće: ‘Činjenica je da je postojeći Zakon o lokalnim porezima u dijelu poreza na kuće za odmor u mnogome pregazilo vrijeme budući da odredbe o istom porezu praktički nisu mijenjane od kada je taj porez uveden. Također smatramo da je nužno rasteretiti porezno opterećenje plaća iz rada, a povećati oporezivanje imovine, poglavito nekretnina. Međutim smatramo apsolutno neprimjerenim način i vrijeme donošenja kako ovog zakona tako i ostalih zakona koji imaju značajan financijski učinak na proračune što je postalo nažalost pravilo.’
Opatijski gradonačelnik svoj nam je stav detaljno elaborirao naročito po pitanju poreza na nekretnine.
— Jednostavno nema načina da jedinice lokalne samouprave planiraju na zakonit način svoje proračunske prihode u 2025. godini budući da učinak ovih izmjena Zakona nije, niti može biti poznat u ovakvim okolnostima, a posebice učinak svih ostalih najavljenih izmjena propisa koji utječu na proračunske prihode jedinica lokalne samouprave. S time u vezi predloženi je Zakon suprotan Zakonu o proračunu koji propisuje da prijedlozi zakona, drugih propisa i akata strateškog planiranja koje usvaja Vlada ili koje Vlada upućuje na usvajanje Saboru moraju sadržavati fiskalnu procjenu posljedica za opći proračun iz koje mora biti razvidno povećavaju li se ili smanjuju prihodi i primici ili rashodi i izdaci općeg proračuna. Nadalje, definiranje poreza na nekretnine kao zajedničkog prihoda suprotno je samom Zakonu o lokalnim porezima te predstavlja grubo kršenje Ustava RH i Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Upravo prema istom Zakonu koji je predmet izmjena propisano je da su lokalni porezi porezi koji pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Dakle ako je predlagatelj Izmjena Zakona o lokalnim porezima imao namjeru porez na nekretnine odrediti kao ‘zajednički porez’ tada je trebao predložiti zaseban zakon – kategoričan je opatijski gradonačelnik ističući kako ‘ovakvim određenjem predlagatelj nastavlja provoditi poreznu politiku na uštrb proračuna jedinica lokalne samouprave koje objektivno u takvim okolnostima ne mogu niti kratkoročno, a posebice dugoročno planirati svoje prihode’.
— Država, odnosno Porezna uprava ubire naknadu od jedinica lokalne samouprave za naplatu lokalnih poreza (5 posto). Isto tako država odnosno Porezna uprava ubire naknadu od 1 posto za naplatu poreza na dohodak dok istovremeno jedinice lokalne samouprave nemaju pravo na istu takvu naknadu kod ubiranja drugih zajedničkih prihoda državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave kao npr. spomeničke rente, koncesija i sada ovog prijedloga poreza na nekretnine – ističe Kirigin koji se zalaže za ‘sređivanje’ zakona da budu ‘što je moguće više jednostavniji za primjenu te nomotehnički ispravniji’.
Paušal treba smanjiti
Po pitanju iznosa paušala opatijski gradonačelnik je također vrlo jasan.
— Smatramo da bi se predloženi iznosi paušalnog poreza značajno trebali smanjiti. Također se kod određivanja visine paušala, ali i samog načina oporezivanja uopće nije vodilo računa o poreznoj snazi svakog poreznog obveznika jer istu poreznu obvezu ima krevet u smještajnoj jedinici s 3 zvjezdice i s 5 zvjezdica. Iako se slažemo da nam je cilj održivi turizam visoke kategorije, porezni se sustav treba temeljiti na jednakom snošenju poreznog tereta što je uostalom i ustavna kategorija. Pored toga ne može se drastičnim povećanjem poreza riješiti sustavno zanemarivanje povećanja broja smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju koji se nikako ne mogu smatrati pružanjem ugostiteljskih usluga u domaćinstvu jer u većini takvih objekata ‘domaćina’ nema. To posebice što je sama država poticala deklaratorno i financijski registraciju smještajnih kapaciteta bez da je jasno regulirala način pružanja usluge osoba koje te usluge pružaju u svom domu od osoba koji ne žive u nekretnini koja se koristi za iznajmljivanje turistima. Osim primjedbe na predloženu visinu poreza, smatramo da bi zakonom trebalo dati mogućnost jedinicama lokalne samouprave da unutar zakonom određenog raspona utvrđuju visinu poreza temeljem dodatnih kriterija ovisno o naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi, kategorizaciji smještajnog objekta, i drugim mjerilima, čime bi porezni teret barem djelomično odgovarao poreznoj snazi poreznih obveznika – pojasnio nam je Kirigin.
Mi ćemo na maksimalne stope
No vratimo se na nas… Uglavnom, kako nam je poznato, naš se gradonačelnik izjasnio kako će raspon poreza na nekretnine u našem gradu iznositi od 8 eura po četvornom metru za najatraktivnije lokacije do 0,6 eura za manje razvijena područja.
— Moj prijedlog Gradskom vijeću će biti da prema onim nekretninama koje ostvaruju veći broj noćenja, a te podatke imamo u statistici Turističke zajednice Grada Dubrovnika, idemo s maksimalnom stopom i onda stupnjevano prema zonama do minimalne stope poreza – otkrio je Franković medijima. Ovdje se čini suvislim postaviti pitanje je li broj noćenja zaista relevantan kriterij ili bi ipak, uz taj parametar, trebalo uzeti u obzir i cijenu tih noćenja. Jer primjerice netko može imati veći broj noćenja, izdavati na primjer čitavu godinu, a ostvarivati manji prihod od nekoga tko se odlučio iznajmljivati samo u srcu sezone. Ali mu je noćenje primjerice 400 eura, dok je onome s većim brojem noćenja cijena istog npr. 80 eura ljeti, a 40–50 eura ostatak godine. Očekivani prihod koji će se sliti u proračun Grada Dubrovnika je, prema Frankovićevim riječima, oko tri milijuna eura. On će, najavio je naš gradonačelnik, ‘biti ukalkuliran u smanjenje poreza na dohodak građanima Dubrovnika. Na ovaj način bi linearno prosječnoj dubrovačkoj četveročlanoj obitelji povećali godišnje prihode za 680 eura’.
Povećat će se također prihod od paušalnog oporezivanja turističkog smještaja koji je do sada iznosio 1,2 milijuna eura. Obećao je ipak naš gradonačelnik da će se starati da se zaštite obitelji koje se bave ‘klasičnim obiteljskim smještajem’, u Saboru zalagati da se rentijerstvo kao gospodarska djelatnost jasno diferencira od obiteljskog smještaja.
Iz Frankovićevih riječi proizlazi da on upravo vodi računa o ‘malom čovjeku’. Razlika između njega i ostalih gradonačelnika je u viđenju tog ‘malog čovjeka’. Možda bi ga trebalo nekim zakonom definirati pa da ne bude zabuna. I tako se rasipamo zakonima ko patatama, pa jedan manje-više, ko da je važno?!
Šalu na stranu, frapantna je naša indolencija prema problematici koja nas se svih toliko tiče. Kad kažem naša mislim na struku, udruge, građane… Lokalnu zajednicu u cjelini. Uvijek isto… Gore društvene mreže od komentara i diskutira se po kavama, ali gdje je toliko potrebna javna rasprava, prijedlozi, kritike…?! Stvar je ‘spuštena’ na lokalni nivo i imamo priliku djelovati. Da, mogao je gradonačelnik konzultirati stručnjake primarno, a potom i ostale. Možda i jest a mi ne znamo. I nije naša krivnja, jer se iz njegovih istupa stječe dojam da je sam posložio što će i kako će i samo nas obavijestio. Međutim to i dalje ne pravda neuključivanje, nedjelovanje, u konačnici neodgovornost…