Tijekom glavne turističke sezone, kada raste i potrošnja, Porezna uprava obično pojačano nadzire izdavanje računa i evidentiranje prometa. Kontrole su u tijeku od sredine lipnja i trajat će do sredine rujna. Iz Središnjeg ureda Porezne uprave, na čelu s ravnateljem Božidarom Kutlešom, prošlog tjedna najavili su i nove pojačane inspekcije – ovoga puta u građevinskom sektoru, piše Poslovni dnevnik.
Pod povećalom poreznika, od kolovoza do kraja listopada, bit će građevinski poduzetnici u visokogradnji. Fokus će biti na pravilnom obračunu i prijavi poreza te drugih javnih davanja, vođenju poslovnih knjiga, s posebnim naglaskom na obračun plaća radnicima.
Kao i obično, kao cilj tih aktivnosti i tom slučaju PU navodi “otkrivanje poreznih obveznika koji evidentno i sustavno krše porezne propise te zaštita i omogućavanje nesmetanog poslovanja urednim poreznim obveznicima”, a provodit će se, kažu, “ciljano, na temelju prethodno provedene analize rizika”.
Građevinski sektor posljednjih godina, suočen s rastućom potražnjom i manjkom domaće radne snage, u velikoj mjeri se oslanja na uvoz radnika. Primjerice, samo do kraja srpnja ove godine za tu djelatnost izdano je 32.833 dozvole, što čini gotovo 30 % ukupnog broja. U javnosti se već dulje vrijeme često raspravlja i o pitanju plaća u ovom sektoru, a uočene nepravilnosti zasigurno su potaknule i aktivnosti Porezne uprave.
Silvana Zovko Marić, pomoćnica ravnatelja PU iz Sektora nadzora, kaže kako se odabir poreznih obveznika za nadzor obavlja kroz analizu rizika, a na temelju svih raspoloživih podataka kako iz baza s kojima raspolaže Porezna uprava tako i iz drugih (vanjskih) izvora.
– Ovisno o rezultatima tih analiza, uočenih pojavnosti, zahtjeva drugih tijela, zakonskih izmjena, strateških ciljeva i akcijskih planova Vlade, kao i mogućih drugih razloga, nadzorne aktivnosti provode se ciljano u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona, zakona kojim se uređuju pojedine vrste poreza, doprinosa i drugih javnih davanja te drugim propisima – objašnjava.
Plaće ispod prosjeka
Prema podacima Fine, u građevinskom sektoru lani je poslovalo gotovo 23,6 tisuća poduzetnika koji su zapošljavali oko 127,7 tisuća osoba, pri čemu je najveći broj djelatnika u gradnji zgrada. Ukupni prihodi sektora porasli su s 13,5 na 15,3 milijarde eura, dok je dobit pala sa 831 na nepunih 788 milijuna eura.
Prosječne plaće u građevinarstvu i dalje su ispod prosjeka za gospodarstvo – neto plaća lani je iznosila 1054 eura, dok je u visokogradnji prosjek bio 987 eura. Porast plaća u 2024. dijelom je rezultat povećanja minimalne plaće, koja je u prvih pet mjeseci dosegla 1068 eura. Ipak, u vodećim tvrtkama prosječne plaće su znatno više – primjerice, Radnik 1625 eura, Kamgrad gotovo 1500 eura, GIP Pionir 1773 eura.
Fokus poreznika u nadzorima bit će na poduzetnicima s većim udjelom zaposlenih na minimalne plaće. Čelni ljudi kompanija poput Kamgrada i Radnika podržavaju kontrole, ističući važnost smanjenja sivog tržišta, osiguranja ravnopravne konkurencije i praćenja provedbe kolektivnih ugovora.
Ministar Branko Bačić napominje da više od 68 % poduzetnika posluje s dobiti, dok statistika pokazuje da je prosječan iznos neoporezivih isplata u sektoru nešto veći od prosjeka, primjerice 185 eura kod primatelja u svibnju, odnosno 114 eura prosječno za sve zaposlenike.