Kada je krajem lipnja na konferenciji za medije ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića postavio pitanje gradnje Pelješkog mosta po sustavu koncesije, predsjednik dubrovačkog ogranka HSLS-a Ivo Gjaja
ostao je bez odgovora. Ustrajan je u svom uvjerenju kako bi baš sustav koncesije bio najbolji način izgradnje mosta, ali mu je nejasno kako nitko od odgovornih u lokalnoj i državnoj vlasti nije prepoznao takvo rješenje.
– Zašto nikome u Gradu, Županiji i Državi nije u interesu otvoriti pitanje koncesije kada se Pelješki most može izgraditi na takav način? Ministar nije htio niti progovoriti o toj temi. Tivat nam je alternativna zračna luka, žele graditi brzu cestu od Čilipa do Budve, a ne žele se vezati sa zapadom, drugim dijelom Hrvatske. Pa mi u ratu nismo htjeli na istok. Tko nas tjera iz Hrvatske? – pita Ivo Gjaja, predsjednik dubrovačkog ogranka HSLS-a.
MOSTARINA 40 KUNA
Član Nadzornog odbora Hrvatskih autocesta Ivan Dadić bi zbog svojih izjava kako Dubrovniku ne treba most, prema Gjaji, u Dubrovniku trebao biti persona non grata.
– Dadić kaže da je riječ o milijardi i 950 milijuna kuna troškova, uz prosječno 7 tisuća vozila. Ako na to dodate još milijardu kuna, i podijelite na 30 godina, na koliko bi koncesija vjerojatno ugovorila, pa sve to podijelite s brojem vozila koja bi taj most koristila, mostarina bi koštala 40 kuna za jedan smjer – kaže Gjaja, koji kao jedini argument protiv izgradnje koncesijom ističe pitanje izgradnje mosta iz državnog proračuna.
Ističe kako je naivno očekivati da BiH neće ništa tražiti kao protuuslugu za gradnju koridora kroz Neum, a takvo mišljenje zastupa ministar Hajdaš Dončić.
– Zašto most ne bi gradili neki međunarodni ulagači, možda iz Kine ili Abu Dhabija? Kažu da u svijetu ima novaca. Pa ako je Dubrovnik brend, zašto netko ne bi uložio u most? – pita Gjaja.
HSLS je i na gradskoj i na županijskoj razini slao priopćenja za javnost, ali je ostao bez odgovora. Jedna druga ideja, o trajektnoj liniji Trpanj-Ploče, za koju se upravo HSLS zalagao, za Gjaju je bio prijedlog u predizborno vrijeme, a stigla je iz Splita, otkud je bila osoba koja je nosila listu za Sabor. Za istup pred ministrom Gjaja je dobio i podršku vrha stranke, premda tvrdi kako o temi mosta nije razgovarao s predsjednikom Darinkom Kosorom.
Na pitanje zašto HSLS nije bio aktivniji u svojim traženjima dok je na državnoj razini bio u koaliciji s HDZ-om, koji je imao stvarnu mogućnost u dva mandata izgraditi most, Gjaja kaže kako su na žalost neki drugi krajevi Hrvatske, poput Zadra i Siska, imali prioritet pred Dubrovnikom.
– Ja sam predsjednik dubrovačkog ogranka od 10. ožujka. Dotadašnji predsjednik Marino Torić je konačno izabrao opciju kojoj pripada. Zbog odnosa koje je on uspostavio nisam imao priliku niti sam htio biti član Gradskog odbora – kaže Gjaja. Ističe poseban problem Dubrovnika kao regije, jer je i na grbu Republike Hrvatske grb Dubrovnika zauzeo svoje mjesto.
– Naš gradonačelnik je kazao da ne možemo biti regija, a na primjer Slovenija ima 12 regija uz dva milijuna stanovnika. Vlahušić govori o definiciji regije, i ne govori istinu jer je sigurno upoznat s definicijom statističke regije. On radi protiv interesa Grada, i to dokazuje kroz priču o Dubrovniku kao dijelu regije Dalmacija. A mi u dubrovačkom HSLS-u se zalažemo za Dubrovnik u organizacijskom obliku samostalne regije – ističe Ivo Gjaja.
Smatra kako Gradsko vijeće nije kompetentno za normalan rad, a animoziteti koji su stvoreni su po njegovom mišljenju nemjerljivi. Najavljuje izlazak na iduće lokalne izbore, ali ovaj put „s nekom trećom, dubrovačkom opcijom“.
OSTALI PO STRANI
– Samostalno nećemo ići. Objektivno smo u situaciji da smo kao stranka ostali po strani događanja kroz protekle godine i naš rejting je bio značajno pao. Naše nastojanje je da podignemo taj rejting, i nadamo se da ćemo otvorenom komunikacijom o bitnim pitanjima za Dubrovnik to i postići. Htjeli bismo da na listi budu i nestranački ljudi, ali nitko se ne želi angažirati. Ipak, o svemu još trebamo razgovarati unutar stranke – ističe Gjaja.
HSLS više nema predstavnika u Gradskom vijeću, pa samim tim nije ni dio koalicije koja upravlja Gradom.
– Imali smo Izvršni odbor, i na njemu je bio i gradski vijećnik Torić. Zauzeli smo jasan stav u vezi Zaklade Blaga djela, s čime se i on složio, a taj je da se pričeka stav Ministarstva prije donošenja ikakvih odluka. Tražili smo od našeg vijećnika da djeluje sukladno tom stavu, i takav je bio dogovor. Mi smo zatim javno objavili taj stav, a vijećnik Torić je zatim kazao kako je to „zabijanje noža u leđa koalicije 10 sati prije sjednice“ – objašnjava Gjaja, koji ne očekuje da će se, nakon prelaska vijećnika Torića u nezavisne vode, smjenjivati ljudi koji su u kvoti HSLS-a izabrani na određene funkcije.
– Mi smo dobili mjesto direktora u razvojnoj agenciji DURA, ali treba znati da Vera Djokaj uopće nije članica HSLS-a. Od nje se možda očekivalo da će se učlaniti u stranku, ali to se još uvijek nije dogodilo. A kako se može doznati iz medija, gradonačelnik kaže kako ona dobro radi svoj posao i ne očekujem da će biti smijenjena – ističe Gjaja.
Na pitanje zna li protiv koga se HSLS kao stranka bori, Gjaja tvrdi kako se HSLS ne bori protiv nikoga, već za Dubrovnik. Kao sljedeći korak ističe odgovor javnih vlasti na traženje HSLS-a da se most gradi koncesijom, jer do sada nitko nije dao nikakav odgovor zašto se takav način financiranja izgradnje ne bi mogao provesti.