Volite li med? Prije čak šest godina, u prosincu 2015. godine, pokrenuta je jedna lijepa priča, ona o oznaci izvornosti ‘Dubrovački med’. Tada, osim potencijalne nove oznake, Dubrovačko-neretvanska županija organizirala je radni sastanak s predstavnicima Zajednice pčelarskih udruga, razgovaralo se o školi za pčelare, o problemu prekogranične seobe pčela tijekom ispaše… Također, govorilo se i o potencijalu pčelarstva u DNŽ, o izvrsnosti meda, a Županija je iskazala veliku podršku nizu vezanih projekata na istu temu – med. U ovih šest godina, je li se krenulo korak dalje?
Uz zaštitu izvornosti ‘Dalmatinskog meda’ planirala se tada pokrenuti i procedura zaštite pojedinih vrsta meda s oznakom izvornosti ‘Dubrovački med’. Zašto je takvo nešto teško izvedivo, zna Gordan Delić, predsjednik krovne pčelarske udruge Dubrovačko-neretvanske županije, odnosno ‘Zajednice pčelarskih udruga Dubrovačko-neretvanske županije’. Detaljnije nam je pojasnio kako se kreću procedure definiranja proizvoda koji nosi oznaku zaštite izvornosti.
Znanstveno istraživački projekt
Inače, iz Županije su nam odgovorili kako je Dubrovačko-neretvanska županija zajedno sa Splitsko-dalmatinskom, Zadarskom i Šibensko-kninskom županijom sudjelovala u financiranju znanstveno istraživačkog projekta‘Dalmatinski med’ temeljem ugovora potpisanog s Udrugom pčelara Dalmacije iz 2016. godine.
—Po toj osnovi, sve četiri županije, isplatile su po 37 334 kune za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu, odnosno ukupno oko 150 tisuća kuna svaka, kako bi se provele potrebne analize, izradila dokumentacija i ostale potrebne aktivnosti – naglasili su nam iz Županije. Ministarstvo 2012. izdaje rješenje za ‘Dalmatinski med’.
— Ministarstvo poljoprivrede je 10. rujna 2021. izdalo rješenje kojim se odobrava prijelazna (nacionalna) zaštita naziva ‘Dalmatinski med’-zaštićena oznaka izvornosti. Sljedeći korak, koji se trenutno provodi, je plan kontrole, a isti provodi kontrolno tijelo Biotehnicon poduzetnički centar d.o.o. – ističu nam iz Županije, a Delić pojašnjava zašto se oznakom izvornosti više ne naziva ‘Dubrovački’, nego ‘Dalmatinski’.
Ne ‘Dubrovački’, već ‘Dalmatinski’
—U procesu konkretnog definiranja proizvoda u svrhu zaštite njegove izvornosti, potrebno je detaljno definirati opipljivu specifičnost proizvoda, odnosno, plastično – retorički rečeno, možemo se na primjer zapitati, zašto je dalmatinski med drugačiji od slavonskog meda. Sigurno svatko ima neko svoje mišljenje, na osnovu iskustva po okusu, mirisu, boji i tako dalje, ali kako bi se znanstveno utemeljeno mogla definirati specifičnost, potrebno je provesti veliki broj kvalitativnih laboratorijskih analiza meda, kako bi se došlo do specifičnog uzorka koji predstavlja med koji dolazi s određenog zemljopisnog područja – naglašava nam naš sugovornik. U načelu, navodi dalje, kako bi se ustanovila specifičnost meda, ‘broje se, bilježe i analiziraju peludna zrnca koja se nađu u medu na određenom području, kako bi se nakon višegodišnjeg uzorkovanja na kraju moglo reći da med sa određenog područja ima baš taj određeni sastav peludnih zrnaca, odnosno kako bi ga se moglo razlikovati od meda koji nije s tog područja’.
— Zbog činjenice kako je vegetacija jako slična u cijeloj Dalmaciji, po iznad objašnjenom principu analize, nije moguće definirati različitosti između, na primjer, dubrovačkog i splitskog ili šibenskog meda – istaknut će dalje Delić. Kako pak navode iz Županije, zadatak gore spomenutog Biotehnicona je ‘provedba sukladnosti temeljem Specifikacije proizvoda’.
— Nakon izvršene kontrole kreće procedura Zaštite izvornosti ‘Dalmatinskog meda’ prema tijelima Europske unije – naglasit će dalje iz Županije.
Kako treba izgledati kontrola?
—U procesu uzorkovanja, uzima se med s područja cijele Dalmacije te ga se u laboratorijskom postupku kvalitativno analizira. Vrši se peludna analiza kojom se ustanovljava koja vrsta peludi je prisutna te se broje peludna zrnca kako bi se ustanovio odnos izmeđupeludnih zrnaca, kako bi se primjerice moglo reći da je u određenom uzorku od 100 zrnaca 10 bilo od kadulje. Osim peludne analize, mjeri se količina vode u medu, električna vodljivost, količina reducirajućih šećera, saharoze, HMF-a te aktivnost diastaze. Na kraju procesa višegodišnjih analiza, trebalo bi se izdvojiti reprezentativni uzorak meda s područja Dalmacije. Kada se to nedvojbeno ustanovi, napravit će se Pravilnik po kojem će svatko tko tvrdi da ima Dalmatinski med, to moći dokazati kroz proceduru propisanu pravilnikom te ishoditi dozvolu da svoj med nazove ‘Dalmatinskim medom’ – pojasnit će nam detaljno Delić.
Inače, procedura stjecanja oznake zaštite izvornosti Dubrovački med’nije pokrenuta jer za nju nije iskazan daljnji interes. Međutim, optimistično zvuči informacija kako mladih pčelara – ipak ima, odnosno kako ova grana poljoprivrede ne zamire.
—Ne možemo govoriti o revitalizaciji jer još uvijek više pčelara odlazi zasluženu mirovinu nego što mladih dolazi, ali je pohvalno vidjeti kako se svake godine barem pet novih pčelara pojavi na razini županije. S druge strane, naš najveći problem u županiji jest što pčelari većinom imaju jako mali broj košnica. U županiji imamo 300 registriranih pčelara s ukupno 12 tisuća košnica te prosječnim brojem od četrdeset košnica po pčelaru. Splitskodalmatinska županija, s druge strane, ima gotovo tisuću registriranih pčelara koji ukupno rade s gotovo 46 tisuća košnica što je u prosjeku gotovo 50 košnica po pčelaru. Na nivou kontinentalne Hrvatske te razlike su još veće.
Otežavajuća okolnost za dubrovačke pčelare je i činjenica kako je selenje pčela sa paše na pašu gotovo pa nemoguća misija. Naime, pčele se ne smije transportirati preko Neumskog koridora jer su u statusu žive stoke, nego bi se moralo ići na trajekt Trpanj-Ploče. Pelješki most bi ovaj problem trebao riješiti pa će se otvoriti prostor za naše pčelare da svoje pčele sele na pašu na primjer u Liku ili iz Dubrovnika u Neretvu na mandarinu te tako u vrijeme suše na našem području dodatno obogate unos – ističe nam naš sugovornik za kraj. Ova promjena bi, zaključuje, mogla doprinijeti da se više pčelara odluči držati veći broj košnica te tako pčelarenje naprave svojom primarnom djelatnosti i izvorom primanja.