Gradski vijećnik Maro Kristić postavio je dva pitanja gradonačelniku na početku sjednice Gradskog vijeća. Zanimalo ga je, naime, što je s oralnim kirurgom za djecu s posebnim potrebama, iako to pitanje nije izravno u nadležnosti Grada Dubrovnika.
-Neprihvatljivo je da jedan grad kojega mnogi smatraju bogatim, nema riješeno ovo pitanje već se roditelji i djeca moraju maltretirati i putovati u Split – rekao je Kristić te zamolio gradonačelnika da se založi za ovu djecu.
Ponovno je pitao o tematskoj sjednici na temu turizma.
-Ovaj grad živi isključivo od turizma pa građani moraju znati što ih očekuje – rekao je između ostaloga.
Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako Grad vrlo aktivno sudjeluje na brojnim projektima u zdravstvu.
-Prije tjedan dana je sve dogovoreno i vrlo skoro bi trebao započeti s radom oralni kirurg u Općoj bolnici – odgovorio je.
Šira rasprava o turizmu
Na temu turizma je rekao kako je više nego ikad potrebna takva sjednica, ali ne na temu Turističke zajednice. Najavio ju je nakon Feste svetog Vlaha.
-Pozvat ćemo različite stručnjake s različitih polja, uključujući i predstavnike gradskih kotara – rekao je.
-Često putem nekim online kanala pojedinci zagovaraju mjeru u turizmu, međutim kad krenemo u smjeru donošenja mjere uvođenje regulacije, pravila postupanja vidite licemjerstvo s druge strane – objasnio je te istaknuo kako je važno u Gradskom vijeću sa širim krugom dionika otvoreno razgovarati o tome kakav je turizam današnjice, a kakav je turizam budućnosti.
Vijećnik Đuro Capor pitao je za iznos od 400 tisuća eura koji je na zadnjoj sjednici u 2023. prenamijenjen za informiranje građana o radu Gradske uprave. Pita se kako se u dva tjedna taj iznos uspio potrošiti.
-Nisam dobi odgovor na što je taj novac potrošen, što nije fer. Nije u redu da vijećnik ne može ni preko tražilice e transparentno naći izdane račune koje je Grad platio. Strahovito doprinosite tome da širite famu o bilo uspješnosti Dubrovnika, da su problemi s održivosti riješeni, a onda izlijećete s najavama o potpunoj zabrani otvaranja apartmana. Pokušavate li javnost uvjeriti da je sve riješeno ili da imamo veliki problem – rekao je Capor.
‘Čardaci i dalje niču’
Drugo pitanje odnosilo se na nove zgrade na Pločama.
-Kako je moguće da se na takvom prostoru događa izgradnja zgrada za koje se još ne zna kako će izgledati. Čardaci i dalje niču i stabla se sijeku kao da smo ne znam gdje. Kako je moguće izdati dozvolu bez izrade HIA-e – pitao je Capor.
‘Predsjednica GK Lapad uzurpira javnu površinu’
Gradonačelnik mu je u odgovoru na prvo pitanje rekao kako je Lapadska obala otvorena na ponos svih, a predsjednica Gradsko kotara Lapad iz redova Dajmo ruke uzurpira javnu površinu, postavi skelu za rad na njenom ugostiteljskom objektu bez dozvole, dok svi drugi podnesu zahtjev, plate, dobiju odobrenje i tada postavi skelu.
-Ne bi bilo loše da počnete čistiti ispred svojih vrata i da tako pokažete da nema jednakijih od drugih – rekao je Caporu gradonačelnik.
-Tko stoji iza vašeg straha – dodao je dalje.
Za zgradu na Pločama rekao je kako je i on postavio pitanje pročelniku.
-Sve se radi po starom GUP-u, postupak je odavno započeo i Konzervatorski odjel je dao suglasnost za gradnju navedenih zgrada – rekao je te napomenuo da su zgrade koje niču danas posljedica prethodnog GUP-a i to se ne može spriječiti.
-Znam da se radi o zgradi koja ima prizemlje i dva kata. To nisu visoke zgrade, ali gledajući vizuru Ploča danas, najmanje 200 objekata nije trebalo biti onako kako je danas. Devastacija Ploča dogodila se prije 60 godina, nije započela jučer – rekao je Franković.
Đuro Capor rekao mu je kako zloupotrebljava poziciju gradonačelnika te proziva građane na osobnoj razini.
-Ako je netko pogriješio, neka plati kaznu – rekao je Capor.
Postat ćemo grad bez ljudi!
Vijećnik Andro Vlahušić pitao je gradonačelnika o privatnom smještaju.
-Više od 3 tisuće obitelji direktno živi od toga, a indirektno cijeli grad – rekao je Vlahušić te istaknuo kako je gradonačelnik najavio zabranu privatnog smještaja.
-Zašto vam smetaju građani koji žive od svoje imovine. Jedini ste gradonačelnik u Hrvatskoj koji je napravio napad na svoje građane – rekao je Vlahušić te pitao hoće li se uvesti zabrana i hoće li Grad kupiti njihove kuće po tržišnoj cijeni.
Gradonačelnik je istaknuo kako svaki naš sugrađanin koji se bavi rentijerstvom i koji iznajmljuje dio svog životnog prostora treba imati podršku da to i dalje radi.
-Tko ima jedan apartman, to je u redu. Međutim, kako niču nove zgrade, tako iste te zgrade koje dobiju dozvolu za stanove, ne apartmane, one postaju apartmani. Na tržištu nekretnina osobe koje imaju pet, šest ili više stanova pobjeđuju one koji nemaju nijedan stan. Puna su nam usta mladih ljudi i mladih obitelji, živog grada… Svi o tome pričamo, ali kad treba podvući crtu, svi ručnu – rekao je.
-Prekoračili smo dopuštenu brojku kreveta koja bi bila održiva u Gradu – dodao je te istaknuo će Studija prihvatno kapaciteta pokazati gdje smo što se tiče povijesne jezgre.
-Ljudi, kada dođe ljeto, kad je Grad pun, svi viču Grad se raspada, problema tisuću. Kada dođe zima i kad se Grad relaksira, svi bi još jedan apartman, sobu, zgradu… Zaboravljamo da će naša djeca živjeti na periferiji grada ako nastavimo ovako. Postat ćemo grad bez ljudi. Pravi primjer je Zlatni potok. Ima zgrada u kojima žive samo dvije obitelji. Takav će sutra biti Lapad pa će to doći do Mokošice – rekao je.
Za knjižnicu u TUP-u treba više novaca
Vijećnica Katarina Doršner pitala je u kojoj su fazi radovi knjižnice u TUP-u, ali i o rasvjeti magistrale poviše grada. Gradonačelnik je odgovorio kako je pokrenut postupak javne nabave.
-Prvo se trebao ukloniti dio koji je bio štetan za okoliš, što smo obavili. Paralelno smo napravili projektnu dokumentaciju za uređenje nove knjižnice i čitaonice. No, nitko se nije javio na javnu nabavu te smo ispitivanje tržišta uvidjeli da cijena koju smo planirali nije bila realna. Bit će potrebno osigurati nova sredstva. Projekt ćemo prijaviti i na natječaj Ministarstva kulture, a radi se o europskim sredstvima – rekao je.
-Želja mi je bila da se knjižnica otvori do ljeta, što sad više nije moguće jer moramo rebalansirati proračun te ponoviti postupak javne nabave. Teško ćemo stoga prije rujna moći započeti s radovima – rekao je.
Gradu treba igraonica
Vijećnik Saša Škrabić smatra kako bi Dubrovnik trebao imati kvalitetnu gradsku igraonicu. Drugo njegovo pitanje odnosilo se na sigurnost u prometu. Istaknuo je kako je to vidljivo na raskrižju u Sustjepanu prema Mostu. Predložio je za početak postavljanje ogledala. Drugi problem su odroni.
-Možete li upozoriti odgovorne da preveniraju moguću ugrozu sigurnosti – pitao je gradonačelnika.
Gradonačelnik je rekao kako se slaže za igraonicu jer smo jedan od rijetkih gradova koji je nemaju.
-Valamar je napravio jednu takvu igraonicu, ali je ona zatvorena ne samo preko zime već i za našu djecu. Stoga ću imati razgovor s njima kako bi taj prostor postao dostupan i našoj djeci – rekao je Franković te istaknuo kako će poticati poduzetnike za takve projekte.
-Pozivam sve zainteresirane koji su voljni uložiti, u TUP-u imamo prostora za takav sadržaj i spremni smo ga dati po povoljnijim cijenama – dodao je.
Kad su u pitanju odorni i Sustjepan, rekao je kako Hrvatske ceste rade na rješenju, odnosno na potpunoj sanaciji cijele prometnice s raskrižjem u Sustjepanu do kružnog toka na Solskoj bazi.
-Odroni su nažalost naša stvarnost. Na dionici ceste od Čajkovića do marine bilo je 7 kritičnih točaka i to smo riješili, ali uvijek se pojavi neki novi problem – dodao je.
O Lapadskoj obali
Vijećnica Anita Bonačić Obradović pitala je zašto su autobusna stajališta na Lapadskoj obali napravljena u prometnoj traci.
-Stvara se gužva iza zaustavljenog autobusa, a vdim da postoji fizički dio za uvući je. Zašto to nije napravljeno? – pitala je.
Drugo pitanje odnosilo se na vanjske defibrilatore i pitala podržava li gradonačelnik prijedlog da se isti postave u školama i sportskim dvoranama.
Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako mu je drago što dijeli zadovoljstvo Lapadskom obalom.
-Mogli smo ići na uštrb parking mjesta, a bili smo ograničeni vremenom. Smatrali smo to najbržim rješenjem za javiti se na natječaj i dobiti sredstva – istaknuo je te dodao kako ne znači da se u skoroj budućnosti neće to promišljati na drugi način. Tek je usputno dodao kako ih i dan danas zafrkava Franjo Pašalić.
-Bili smo u ‘cajtnotu’, još nas je uvijek zafrkavao Franjo Pašalić što radi i dan danas… – riječi su gradonačelnika.
Kad je riječ o defibrilatorima, rekao je kako je to odlična ideja.
-Ja sam imao priliku koristiti ga dva puta. Jednom prilikom mi je pomogao, s njim može svaki laik rukovati. Jednostavan uređaj koji je jako od koristi jer se može spasiti ljudski život. Bilo bi dobro imati ga i u drugim javnim prostorima, ne samo u školama i dvoranama – dodao je.
Vis 2 u sezoni koriste i taksisti!
Vijećnik Krešimir Marković pitao je što je s projektom rekonstrukcije terapijskog bazena u bolnici te s projektom prihvatilišta za beskućnike. Kad je riječ o bolnici, gradonačelnik je rekao kako se čeka prebacivanje ovlasti na državu kako bi se pokrenuli razgovori. Kad je riječ o prihvatilištu, rekao je kako će se u izgradnju krenuti vlastitim sredstvima ako se ne otvori mogućnost financiranja iz drugih izvora. Riječ je o projektu od 2 milijuna eura. Napomenuo je kako ljudi u Visu 2 žive u neprihvatljivim uvjetima, ali i da tamo ima i onih koji na taj smještaj nemaju pravo. Događa se, naime, da tijekom sezone tamo usele određeni taksisti za koje je gradonačelnik rekao kako ‘znamo odakle dolaze’.
Dom u Gružu – uskoro
U odgovoru na pitanje vijećnice Olge Muratti oko doma umirovljenika u Gružu, gradonačelnik je podsjetio na sve muke koje je Grad prošao s tim projektom. Još je preostalo riješiti pitanje buke.
-Klima uređaji sukladno projektu nalaze se odmah nasuprot obiteljske kuće te se stvara ogromna buka – objasnio je između ostaloga te napomenuo kako treba riješiti još 7 decibela.
-Krajem siječnja slovenska tvrtka ugradit će posebne upijače buke koji bi trebali smanjiti razinu buke za 12 decibela. Tada ćemo konačno dobiti uporabnu dozvolu za dom tipa hotel. Započeli smo s natječajima za zaposlenike, već su ljudi iz drugih ustanova zainteresirani za rad. Nadam se da ćemo vrlo skoro primiti korisnike – objasnio je ne želeći konkretno reći kad.
Što sa smećem nakon Grabovice?
Teo Grbić pitao je gradonačelnika je li se našlo rješenje za zbrinjavanje otpada nakon zatvaranja Grabovice, a prije otvaranja Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Gradonačelnik je rekao kako ce CGO Lučino razdolje gradi.
-Uvjeren sam da će se do zatvaranja Grabovice izgraditi barem prvi dio Centra. Ako to ne bude tako, imamo razgovore sa znatno udaljenijim jedinicama lokalne samouprave koje bi mogle prihvatiti naš otpad, jer imaju Centre – objasnio je te dodao kako bi u tom slučaju poskupila usluga Čistoće.
Odgovarajući na drugo Grbićevo pitanje, Franković je rekao kako je održan sastanak s predstvnicima mjesta od Slanoga do Osojnika po pitanju trase autoceste.
-Bilo je nezadovoljnih, ali kada se detaljno objasnilo sve vezano za trasu, stanovnici su pokazali visoku razinu razumijevanja i shvatili su da se neće umanjiti kvaliteta života onima u čijoj blizini prolazi autocesta. Dogovorili smo se, na čemu ćemo i inzistirati, da se napravi još jedan priključak u zoni Mravinca – rekao je Franković.
Vijećnik Ivica Roko pitao je gradonačelnika je li korektno što ga je Đuro Capor na prošloj sjednici nazvao nepismenim. Podsjetio je Capora kako je nekad tijekom procvata Dubrovnika u našem gradu bila javna kuća pa da i on pismeni može nešto naučiti od njega nepismenoga.
-Treba znati cijeniti i poštivati svakoga. Omalovažavati bilo koga na bilo koji način je znanje i umijeće onih koji ne znaju drukčije. Nemojte se vrijeđati zbog toga. Na svom imenu ste ostvarili respektabilan rezultat. Imate osebujan način izražavanja i to je vaše pravo – rekao je gradonačelnik te napomenuo kako ga škola koju je završio ne čini manje vrijednim i lošim čovjekom.
-Postoje ljudi koji smatraju da im drugi ne mogu parirati jer su nadnaravni, jer mogu zauzimati javne površine za sebe i članove svoje stranke Možemo! To je isto tako njihovo pravo. Neka riječi i djela govore i o vama i o njima, i svima nama – rekao je.
Petra Marčinko pitala je o stanju Ljetnikovca Skočibuha na Boninovu te pitala kakav je njegov imovinsko pravni status.
Franković je odgovorio kako je ljetnikovac Gradu dan na upravljanje kako bi se izradila dokumentacija njegove obnove.
-Provodimo procedure i naša je intencija da se on obnovi – rekao je.
Stadiona nema u GUP-u
Vijećnik Ivan Cetinić osvrnuo se na sportsku infrastrukturu.
-Gdje je zapela Arena Lapad, na čemu smo? Kad bi se mogla početi graditi dvorana u Gospinom polju? – pitao je. Dotaknuo se i Kaša te pitao je li se nešto pokrenulo po tom pitanju. Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako se EP u vaterpolu organiziralo u samo 6 tjedana.
-Ljudi iz LENA-e su mi rekli da je to rijetko viđeno dobro i kvalitetno odrađeno natjecanje, a neki gradovi se za to pripremaju 5 godina! U nas je sve štimalo. Pokazalo se i da bi bilo sjajno smjestiti manji bazen za rasplivavanje, a nije financijski zahtjevno. Malo je potrebno da možemo imati i buduće velike turnire i da ne moramo biti sudomaćini, već domaćini – dodao je.
-Grad Dubrovnik je prvi put nakon izgradnje postojeće dvorane ishoditi građevinsku dozvolu za multifunkcionalnu sportsku dvoranu. Vrijednost je 65 milijuna eura. Dobili smo prije dva tjedna od EIB-a kako su nas voljni pratiti s financiranjem od 50 posto. Prošli smo sve studije i analize. Za ostatak od 50 posto razgovaramo s resornim ministarstvima i Vladom. Možemo li stići Svjetsko prvenstvo u rukometu? Ne možemo. Nama je bit budućnost, rješavanje dvoranskih sportova jer od 1970. do nedavno nismo imali nijedan dokument, a sad imamo građevinsku dozvolu – objasnio je.
-Za Arenu Lapad riješili smo imovnsko pravne odnose, ali smo zapeli na jednoj stvari. Svjedoci ste da su za nju rađeni arhitektonski natječaji da bismo mi na kraju shvatili da se tamo ništa ne može raditi. GUP kaže da se može tamo raditi teniski teren. Srećom da sam mijenjamo GUP pa ćemo to sad promijeniti. Gledali smo makete, raspisivani natječaji, a u GUP-u ništa! – rekao je.
Odgovarajući na pitanja Željka Raguža, Mato Franković još se jednom obrušio na Srđevce i Možemo! te uzurpaciju pomorskog dobra pojedinaca iz njihovih redova u svrhu, kako je rekao, bogaćenja.