Od Nove godine stupaju na snagu izmjene Općeg poreznog zakona prema kojima će banke na mjesečnoj ili kvartalnoj razini Ministarstvu financija slati podatke o prometima svih računa građana (tekući i štedni računi) i poslovnih subjekata.
To znači da se štednja građana u bankama više neće tretirati kao poslovna tajna. Naime, dosad su financijske institucije bile dužne slati samo izvješća o prometima pravnih osoba te fizičkih osoba koji imaju obrt ili su svrstani u slobodna zanimanja.
-Ja se s tim slažem i mislim da je super. Osobno, mislim da je i vrijeme da se napokon stane na kraj ljudima koji prijavljuju poreza tisuću kuna, a voze Mercedese i tome slično. Ova promjena je odlična da se to napokon kontrolira, oni koji su pošteni i koji pošteno zarađuju svoju plaću nemaju se čega bojati. Onima kojima porezna kartica, tekući i žiro račun značajno odstupaju, oni se mogu naći u problemima – rekao je Ivan Jelčić, profesor na Sveučilištu u Dubrovniku.
Naglasio je i kako će možda isplate u gotovini biti češće, ali ljudima koji rade ilegalno ili nepošteno će se stati na kraj ili će im barem otežati, pa će se manje ljudi baviti takvim stvarima.
Zadiranje u privatnost
Drugačije mišljenje ima ekonomski stručnjak Bajro Sarić koji misli kako ovaj način nije najbolji za sprječavanje rada na crno.
-Mislim da to nije baš najsretnije rješenje jer ipak ulazi u sferu privatnih stvari. Kad se govori o ilegalnim radnjama i malverzacijama, tu postoji opravdanje. Međutim, s druge strane, mislim da ta pretjerana transparentnost nije baš najbolja. Tim prije što se može temeljiti na nekim krivim podatcima te može doći do štetnih posljedica. Primjerice, netko se kvalificira na određeni način, a kasnije se ispostavi da to nije ispravno. Mislim da ovo nije riješenje, a postoje stručni ljudi koji bi to trebali regulirati – naglasio je Bajro Sarić.
Kršenje poslovnih tajni
Ovim potezom želi se stati na kraj radu na crno i ilegalnim radnjama te lakše doći do potrebnih informacija. Porezna uprava dosad nije imala informacije o tekućim računima građana i štednim ulozima, te bi se sada svi oni kojima primanja odstupaju od prijavljenih mogli naći u problemima. Ovim se pokreće polemika o zaštiti privatnosti te kršenju poslovnih tajni banke.
-Kada se govori o ovim izmjenama, krši se poslovna tajna banke. Ne znam točno kakvo je stanje u Europi po ovom pitanju, i po pitanju uvođenja poreza na kamate. Što se tiče reguliranja rada na crno, to je jedna sveobuhvatna kontrola gdje se može točno vidjeti i na neki način uvesti reda u pranje novca, tj. bogaćenje bez plaćanje poreza – rekao je Miro Kraljević, vlasnik knjigovodstvenog servisa. Napomenuo je kako će ovu promjenu najviše osjetiti oni koji ‘ubiru’ novce bez plaćanja poreza, a koliko je takvih – to je teško odrediti.
Podsjetimo, ukupni rezultat porezne reforme trebalo bi biti smanjenje porezne presije za približno dvije milijarde kuna tijekom 2017. godine. PDV se u ugostiteljstvu s 13 posto vraća na 25 posto pa ljudi koji rade u toj djelatnosti neće biti najsretniji, ali je zato porezna reforma dobro došla poljoprivrednicima i građanima. Naime, pojeftinjuje repromaterijal u poljoprivredi, a i cijene struje i odvoza smeća trebali bi krenuti prema dolje.