Radimir Čačić pozvat će građane da ulažu u njegove projekte, što će im, obećava, donijeti više od 10 posto godišnjeg prinosa na uloženo. Kao dodatna sigurnost nudit će se i mogućnost otkupa uloženog sa šest, sedam posto garantirane zarade.
Daje za primjer druge europske države koje se uspješno zadužuju kod stanovništva, kao što su to Italija, Irska i Belgija, a zemlje tranzicije u kojima se razmišlja o narodnim obveznicima su Hrvatska i Mađarska.
Slavko Linić je već na početku ministarskog mandata najavio kako će se od 2013. godine narod uključiti u financijske planove države, ako sačuva rejting i stabilizira javne financije.
Prema tome, građani gube na javnom dugu jer kao porezni obveznici plaćaju velike kamate, no kad bi se pojavili kao kupci državnih obveznica,mogli bi u poslu s državom čak i profitirati.
Hrvatska se iduće godine mora zadužiti za približno 4,5 milijardi eura, od čega treba refinancirati tri milijarde eura starog duga koji stiže na naplatu, a 1,5 milijardi eura mogao bi biti novi deficit.
Budući da će japansko tržište biti duže vrijeme zatvoreno za vrijednosne papire, prema testiranjima mogućnosti zaduživanja u Japanu koja su obavili predstavnici visoke državne delegacije, ostaje samo nesigurno europske tržište, dolarsko zaduženje u SAD ili plasman obveznica u Hrvatskoj, što uključuje i narodne obveznice.
Kapital u hrvatskim bankama je oko 150 milijardi štednih i oročenih depozita građana. U mirovinskim fondovima također se nalazi dosta novca, kao i u bankarskim trezorima. Šest do sedam milijuna kuna nalazi se u obveznicama kupaca – građana, pa stručnjaci vjeruju kako bi Hrvati mogli kupiti najmanje milijardu eura državnih obveznica, ak ose Vlada odluči na taj put. Prodaja obveznica potakla bi odljev štednje iz banaka.