Godina koja je za nama u Hrvatskoj će ostati zapamćena po ekstremnim količinama oborina, koje su uzrokovale poplave katastrofalnih razmjera. Na dubrovačkom području pratilo nas je kišno ljeto, u rujnu je poplava prouzročila štete u Župi dubrovačkoj, a i ovih dana svjedoci smo sličnoj situaciji.
S druge strane, prosinac nas je obradovao iznadprosječnim temperaturama pa smo se jedno vrijeme grijali na +20 stupnjeva Celzijusa, dok smo ga ispratili s temperaturama ispod 0 uz olujnu buru. Što se to događa s vremenom pitanje je koje smo postavili ravnatelju Državnog hidrometeorološkog zavoda mr.sc. Ivanu Čačiću.
– Ovo pitanje nije neuobičajeno. Ovo je pitanje koje se ne postavlja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, to je pitanje koje se postavlja na cijelom globusu – od Australije, Južne Amerike, Azije, Europe, Grenlanda… Zaista pitanje ima svoje uporište jer je klima ta koja upravlja vremenskim događanjima i vremenom. I činjenica je da klima ima svoje vrlo izražene promjene koje se mogu evidentirati osobito u zadnjih 40 godina. Međunarodni panel za klimatske promjene donio je peto izvješće, u kojem je sažeto nekoliko desetaka tisuća znanstvenih radova, a temeljem kojeg je nedvojbeno dokazano da nažalost na te promjene utječe čovjek sa svojom djelatnošću s emisijom staklenički plinova, prije svega ugljik dioksida, ali također i drugih plinova, i to se pokazalo na svim geografskim širinama u vidu sve češćih i sve jačih ekstrema – ističe Čačić.
Koliko često, koliko jako i gdje?
– I sami ste rekli kako ste na početku prosinca imali iznadprosječno toplo, a onda iznadprosječno hladno vrijeme. Također je prošla godina zapamćena u Hrvatskoj po poplavama, žrtvama i velikim evakuacijama. Možemo reći da će upravo takvi scenariji nažalost biti sve češći i sve jači. Nije pitanje više hoće li se takve stvari događati već samo koliko često, koliko jako i gdje će se događati. Pokazalo se da je u zadnjih 30 godina svako desetljeće bilo sve toplije, a najveće ikad izmjerene temperature su se dogodile u 21. stoljeću tako da i 2014. godina, bez obzira na te epizode niskih temperatura, pridonosi vrlo jakom zatopljenju – ističe Čačić dodavši kako se s ovim događanjima možemo nositi na dva načina. Prvo je djelovanje na same uzroke, kojim se i svjetska politika počinje vrlo intenzivno baviti kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.
S druge strane, možemo se adaptirati na te klimatske promjene i možemo predvidjeti u kojem će smjeru ići promjena klime. Dio te adaptacije je i priprema, odnosno eliminiranje rizika koje donose ekstremne pojave. U tom smjeru vrlo je bitno i postavljanje mini hidrometeorološkog radara na Žarkovici, čiji je početak rada obilježen proteklog tjedna. Njegov značaj leži u predviđanju nepovoljnih vremenskih uvjeta na području naše Županije, ali i u poboljšanju sustava zaštite i spašavanja na ovom dijelu Jadrana.
Kakva će nam biti 2015. godina, te što nam se prognozira za ljeta i zime potražite u tiskanom izdanju DuLista.