Akcija „Kupujmo hrvatsko!“ ove godine će se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji održati u Dubrovniku, u utorak, 18. lipnja od 17 do 22 sata na parkiralištu Dvora Lapad.
U akciji će sudjelovati sedamdesetak proizvođača, od čega desetak iz Dubrovačko-neretvanske županije. Njihovi proizvodi nudit će se po promotivnim cijenama, a riječ je uglavnom o prehrambenim proizvodima, ali i odjeći, obući, suvenirima i priboru za jelo. U popratnom programu nastupit će mali članovi KUD-a Osojnik.
Inače, akcija koja je pokrenuta još 1997. godine s ciljem prepoznavanja i izdvajanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda, odnosno nacionalne homogenizacije i podizanja svijesti o vlastitim vrijednostima, kroz 16 godina mijenjala je slogane u odnosu na prilike i potrebe, ali je svrha ostala ista – povećanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda.
– Akciju su od početka pratili znakovi 'Izvorno hrvatsko' i 'Hrvatska kvaliteta'. Prije 16 godina dodijelili smo šest takvih znakova sa 60 tvrtki koje su sudjelovale u osam gradova. Danas imamo 21 grad, preko 680 tvrtki i preko 350 znakovlja – istaknula je predsjednica Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Dubrovnik Terezina Orlić.
HGK zadnjih godina radi i anketu s grđanima, ali i proizvođačima. Na posljednjoj anketi, rađenoj na tisuću ispitanika, dobiven je podatak kako 90 posto građana podržava ideju da se domaćem gospodarstvu najbolje pomaže kupovinom domaćih proizvoda. Njih 80 posto spremno je izdvojiti više novca za kvalitetan hrvatski proizvod jednake kvalitete kao i strani. Samo tri posto ispitanika nije čulo za akciju „Kupujmo hrvatsko“, a 96 posto građana je podržava. Čak 80 posto ispitanika svojim bi prijateljima preporučila kupovinu hrvatskog proizvoda, a 92 posto ih se slaže kako je potrebno kupovati hrvatske proizvode kako bi se pomoglo hrvatskom gospodarstvu. Tri četvrtine ispitanika obraća pozornost na podrijetlo proizvoda koji kupuju.
Uz akciju „Kupujmo harvatsko“, HGK povodi i projekt „Be Croative“, a pred ulazak u Europsku uniju izložbe se održavaju u Berlinu, Bruxellesu i Strasbourgu. Uz to, posljednje tri godine akciju prati i projekt „Vrijedne ruke“, kojim se promoviraju mali poduzetnici čiji proizvodi doprinose očuvanju kulturnog nasljeđa te potiču osobe s poduzetničkim duhom da se uključe u oživljavanje tradicijske autohtone proizvodnje.
– Većinom je riječ o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a u katalogu za Dubrovačko-neretvansku županiju imamo ih oko 150 – istaknula je Orlić.
– Znamo u kakvom je stanju hrvatska proizvodnja, ali sam optimist, jer imamo tradiciju, potencijal i vrijedne ljude. Još uvijek smo u procesu stvaranja poduzetništva, koja traje već 16 godina, a kojom mijenjamo svijest ljudi. I to s dobrom organizacijom, poduzetničkim duhom i primjerenim sredstvima za ulaganje, kao što su europski fondovi koji će financirati proizvodnju i regionalni razvoj – kazala je Orlić te naglasila kako za puni učinak podizanja potrošnje nekog proizvoda (na primjer povećanje potrošnje ribe) treba 10 do 12 godina, uz velika sredstva i upornost.
Dodala je kako znakovi isticanja domaće kvalitete nisu hrvatska ideja, već se isto može naći u državama Europske unije, gdje su znakovlja odraz kvalitete i stručne procedure.
Orlić je podsjetila na povijest znakovlja „Kupujmo hrvatsko“, za koje se jedno vrijeme krivo smatralo kako se 'ne smije koristiti zbog Bruxellesa'.
– Možda je bila riječ o pritisku nekog uvoznog lobija. U situaciji kad svijet ulazi u krizu i sve ekonomije propadaju, svi počinju s takvom akcijom, 'Ljetujte u Njemačkoj', 'Kupujte američko', jer je logično da svaka nacionalna ekonomija štiti svoj interes. Oni koji su govorili da nam je zabranjeno isticati taj znak sad su zašutali. Ne mislim da nam je to Europska unija branila, vjerojatno je utjecaj nekih lobija bio malo jači – istaknula je Orlić, dodajući kako su u zadnje tri godine takve parole za jačanje nacionalne ekonomije postale stalna pojava u svim zemljama Europske unije.
– Postoje razni interesi pa sad tko prevagne. Hrvatska gospodarska komora je bila apsolutno čvrsta u obrani nacionalne ekonomije na svim razinama, od Vlade do poslodavaca i inozemstva – zaključila je Orlić.