Danas se obilježava Međunarodni dan bijelog štapa, čime se podiže svijest o potrebama slijepih i slabovidnih osoba. Međunarodni dan bijelog štapa se obilježava svakog 15. listopada od 1964. godine, kad je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, taj dan proglasio Danom bijelog štapa.
Osim što je prometni zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, bijeli štap slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu. Da bi štap doista bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje, tijekom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati.
Inicijativu za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu dala je gospođica Guilly d’Herbmont 15. listopada 1930. godine. No, tek nakon drugog svjetskog rata se bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih. U Hrvatskoj se s obilježavanjem počelo 1996. godine, pa se Hrvatska priključila mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih, kojim se najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je 39 miliona slijepih te je prevalencija sljepoće oko 5 na 1000 stanovnika. U Hrvatskoj se prati samo broj osoba oštećena vida kod kojih postoji invaliditet temeljem tog oštećenja. Na taj način je u Hrvatskoj registrirano 45 478 osoba kod kojih su sljepoća i znatna slabovidnost uzrok invaliditeta, od kojih je4 217 slijepih osoba. Na temelju tih podataka je prevalencija oštećenja vida kao uzroka invaliditeta oko 10 na 1000 stanovnika.
Izvor: HZJZ