Postoji uvriježeno mišljenje da je skupo hraniti se zdravo. Tu smo da objasnimo što to zapravo znači, odnosno od čega se sastoji pravilna prehrana, zašto nam je ona važna i što je u konačnici skuplje – sama hrana, ili naše zdravlje kojim ćemo platiti ako se ne budemo hranili kako treba. Zdravlje nema cijenu – rekla je nutricionistica Marija Vezilić na tribini pod nazivom ‘Skupo je hraniti se zdravo – mit ili istina?’ u dvorani Ivana Pavla II. u petak navečer.
Tribinu je organizirao Caritas Dubrovačke biskupije u suradnji sa županijskim Zavodom za javno zdravstvo, a ona predstavlja popratnu mjeru projekta ‘Ruke dobrote’.
– Da bi prijavili projekt, morali smo imati popratne mjere unutar tog projekta. Osim podjele hrane i higijenskih potrepština trebali smo još nešto ponuditi našim korisnicima i čitavoj javnosti. Između ostalog odlučili smo da to budu i radionice financijskog opismenjavanja za naše korisnike, edukatore i volontere. Ovu tribinu smo ponudili našim korisnicima, ali i čitavoj javnosti jer mislimo da svi imamo problema s tom tematikom. Imamo predodžbu da nam je potrebno više novaca ako se želimo zdravo hraniti – objasnila je Marija Đurović, zamjenica ravnateljice Caritasa Dubrovačke biskupije.
Zdrava prehrana uravnotežena je, umjerena i raznolika, rekla je Vezilić. Ne postoje loši nutrijenti, ali potrebno je znati koliko nam je čega potrebno i tome se prilagoditi. Naravno, to ne znači da treba potpuno izbjegavati hranu koju volimo, ali ako nam se baš jede nešto slatko, to bi trebalo biti iznimka, a ne dio svakodnevne prehrane, rekla je.
– Ono što ljudi najčešće misle pod skupom prehranom jesu trendovske namirnice. Naravno, samim time što je nešto u trendu to sa sobom nosi i svoju cijenu. Ljudi često računaju s time da zdravo se hraniti znači kupovati upravo te namirnice i koristiti ih u planiranju prehrane. Tu smo da bismo pokazali da nije potrebno koristiti trendovsku hranu, već da se trebamo vratiti lokalnoj hrani, odnosno mediteranskoj prehrani i sezonskim namirnicama koje su jeftinije od egzotičnih.
Vezilić zanemarivanje mediteranskog načina ishrane pripisuje rastućem utjecaju Zapada u Hrvatskoj, između ostalog i u trendovima prehrane, kao i velikom utjecaju medija. Mediji ljude bombardiraju novim ‘superhranama’, pa se tako primjerice preporučuje kokosovo ulje i himalajska sol. ‘Superhrane’ ne postoje, upozorava Vezilić, dok kokosovo ulje obiluje zasićenim masnim kiselinama koje bi trebalo izbjegavati. Kao rješenje predlaže već dostupne lokalne namirnice, poput plave ribe i maslinovog ulja te mediteransko voće i povrće koje sadrži sve potrebne hranjive tvari i predstavljaju uravnoteženu prehranu.
Osim cijene, Vezilić kao jedan od najvećih problema koji otežavaju zdravu prehranu prepoznaje vrijeme, odnosno manjak vremena. Ljudi u nedostatku vremena za pripremu zdravih obroka često pribjegavaju pekarskim proizvodima koji su puni soli, šećera i aditiva te kalorično bogati, ali su siromašni drugim ključnim hranjivim tvarima. Ipak, zdravlje nam mora biti na prvom mjestu, podsjeća.
Đivo Glanz