Krajem lipnja u utjecajnom medicinskom časopisu The Lancet objavljena je studija koja iznosi podatak da prometne nesreće svake godine odnesu gotovo 1,3 milijuna života, a više od 50 milijuna ljudi je ozlijeđeno ili onesposobljeno, navode Hrvatske autoceste u svom priopćenju. Prenosimo ga u cijelosti.
Uz ljudsku patnju uzrokovanu ozljedama u cestovnom prometu, prometne nesreće također predstavljaju i veliki ekonomski teret za žrtve i njihove obitelji, kako kroz troškove liječenja ozlijeđenih tako i kroz gubitak produktivnosti. Šire gledano, ozljede u cestovnom prometu imaju ozbiljan utjecaj na nacionalna gospodarstva. Stoga se tema sigurnosti na cestama tijekom posljednja dva desetljeća postavlja i kao pitanje javnog zdravstva.
Da su prometne nesreće u Hrvatskoj značajan javnozdravstveni problem i vodeći uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj dobi nedavno je na to ukazao i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Najčešći uzroci prometnih nesreća su brzina, umor, vožnja pod utjecajem alkohola te unatrag nekoliko godina „distrakcija“, odnosno skretanje pažnje s vožnje, uglavnom zbog korištenja mobitela.
Hrvatske autoceste kao najveći upravitelj mreže autocesta u Hrvatskoj teže ka tome da autoceste kojima upravljaju budu pojam najsigurnijih i najkvalitetnijih prometnica u Europi. Direktor Hrvatskih autocesta dr.sc. Boris Huzjan ima jasnu viziju: „Sigurnost korisnika i svih sudionika u prometu na autocestama nema alternativu. S obzirom da je mreža autocesta najvećim dijelom izgrađena, ključno je ulaganje u njeno održavanje i implementaciju novih prometnih rješenja. Značajniji projekt koji je u tijeku je rekonstrukcija sustava video nadzora i video detekcije incidentnih situacija. I svakako moram spomenuti i unapređenje zaštitnih odbojnih ograda čiji je cilj smanjenje posljedica prometnih nesreća. Ovaj projekt bit će jedna od najvećih investicija u sigurnost prometa. HAC je u razdoblju od 2018. godine investirao 973 milijuna kuna u izvanredno održavanje infrastrukture i projekte iz područja upravljanja prometom.“
Upravo ova nastojanja u povećanju sigurnosti prometa prepoznata su i od Međunarodne cestovne federacije (IRF), koja je HAC-u prošle godine dodijelila prestižno međunarodno priznanje za sigurnost u cestovnom prometu. Ulaganjem u očuvanje i poboljšanje infrastrukture direktno se utječe na sigurnost i kvalitetu putovanja.
Autori studije naglašavaju važnost interakcije svih subjekata kako bi se sigurnost na cestama povećala. HAC ima dugogodišnju suradnju s Fakultetom prometnih znanosti te kontinuirano rade na unapređenju sigurnosti na autocestama. Doc. dr. sc. Marko Ševrović iz FPZ-a osvrnuo se na implementiranje konkretnih mjera koje su doprinijele većoj zaštiti sudionika u prometu:
„Autoceste predstavljaju najsigurniji tip cestovne prometne infrastrukture te svojim elementima osiguravaju visoku sigurnost korisnika uz ostvarivanje ciljeva visokog stupnja mobilnosti. Vjerojatnost događanja prometnih nesreća i njihovih posljedica eksponencijalno raste s povećanjem brzine što u praksi znači da svako prekoračenje dopuštene brzine kretanja na autocestama na kojima je brzina u pravilu ograničena na 130 km/h, uz ne držanje dovoljnog razmaka između vozila u slijedu, dovodi do većeg stupnja mogućnosti nastanka prometnih nesreća s vrlo teškim posljedicama. Iz tog razloga u Hrvatskim autocestama je prepoznata važnost ulaganja u sigurnost prometa, a Fakultet prometnih znanosti je za Hrvatske autoceste izradio nekoliko studija u kojima su predložene konkretne mjere za smanjivanje negativnih učinka prekoračenja dopuštene brzine kretanja te povećanja zaštite sudionika prometa u slučaju događanja prometnih nesreća.“
Jednu od najvažnijih uloga u sigurnosti prometa ima Ministarstvo unutarnjih poslova čije aktivnosti u kontinuiranom nadzoru prometa, ali i kroz represivne mjere utječu na promjenu ponašanja pojedinaca u prometu. Više na ovu temu rekao je Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Josip Mataija:
„Sigurnost cestovnog prometa od iznimne je važnosti zbog teških posljedica, odnosno gubitaka ljudskih života i velikih materijalnih šteta, zbog čega spada u jednu od sigurnosno najznačajnijih pojava. Primarni cilj Ministarstva unutarnjih poslova, po pitanju cestovnog prometa, je smanjenje broja prometnih nesreća i poginulih osoba, odnosno što veća sigurnost na hrvatskim cestama, što su i ciljevi Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Naime, Nacionalnim planom postavljen je opći cilj – dodatno unaprijediti sigurnost cestovnog prometa u Hrvatskoj u planiranom desetogodišnjem razdoblju, te za 50% smanjiti broj osoba poginulih u prometnim nesrećama, kao i broj nesreća s poginulim i teško ozlijeđenim osobama. Iz tog razloga, policija kontinuirano provodi i nastavit će provoditi pojačani nadzor prometa na cestama. Iako je poduzimanje raznih preventivno – represivnih aktivnosti, doprinijelo većoj discipliniranost sudionika u prometu i povoljnijem stanju sigurnosti, što se iskazuje kroz višegodišnje smanjenje svih statističkih pokazatelja stanja sigurnosti, odnosno smanjenje broja prometnih nesreća, poginulih i ozlijeđenih osoba, mi u policiji, svjesni smo i činjenice da se primjerena sigurnost u cestovnom prometu ne može ostvarivat isključivo i samo poduzimanjem mjera i aktivnosti s naše strane. U cilju postizanja željenog stupnja sigurnosti svih sudionika na našim prometnicama, nužno je zajedničko i sustavno poduzimanje aktivnosti, odnosno povezanost i sinergijsko djelovanje svih subjekata koji se bave ovom problematikom.“