Svi smo usmjereni na rezultate u ovoj godini jer smo u krizi, ali da bismo dobro sagledali naše gospodarstvo i učinke našeg djelovanja, moramo analizirati podatke iz 2019. godine – rekla je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić na petoj proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća ŽK Dubrovnik. Svi rezultati poslovanja gospodarstva DNŽ pokazuju da je 2019. bila pozitivna i stabilna godina, s blagim usporavanjem rasta. Trojić je istaknula kako ćemo se zasigurno idućih desetak godina u ekonomskim analizama uspoređivati s rezultatima poslovanja u 2019. godini, u kojoj je gospodarstvo zabilježilo značajan
rast u većini ekonomskih pokazatelja.
Gospodarstvo DNŽ je u 2019. poslovalo pozitivno te je ostvarilo 13 milijardi kuna ukupnog prihoda, 12 milijardi kuna ukupnih rashoda, 1,1 milijardu kuna dobiti te 314,8 milijuna kuna gubitka.
No, svi ti rezultati ostaju u sjeni kad ih usporedimo ‘s onime što sada proživljavamo kao posljedice krize’, rekao je župan Nikola Dobroslavić.
Naime, prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, ostvareno je 32 posto noćenja tijekom osam mjeseci 2020. godine. Ako te brojke usporedimo primjerice sa Zadarskom županijom koja ima 60 posto ostvarenih noćenja, dolazimo do zaključka da smo ‘upola lošiji’, naglašava Trojić, što ne začuđuje s obzirom na to da smo avio-destinacija. Pet posto više noćenja ostvarili su domaći gosti nego lani. Ističe dalje kako je ostvareno 24 posto dolazaka što označava kako su gosti ostajali duže, dok je prije na snazi bio trend skraćivanja.
Predstavila je i podatke o vrijednosti i broju fiskaliziranih računa. Samo 43 posto ukupne aktivnosti ostvareno je tijekom devet mjeseci.
-Taj podatak ističe dubinu problema u koju je naša županija gospodarstveno zapala. Iz mjeseca u mjesec vidimo da je situacija sve lošija. Vidimo koliko je ukupno gospodarstvo izrazito ovisno o djelatnosti turizma i da ono determinira cjelokupni naš smjer kretanja gospodarstva – naglašava Trojić. Po djelatnostima, ponavljaju se one iste – putničke agencije, promet, hotel i ugostiteljstvo, IT industrija…
-Rezultati su poražavajući, nije na nama da plačemo, već da provedemo analizu i vidimo što ćemo dalje – rekla je Trojić.
-Mjere su izmijenjene, a što je na tragu svih naših traženja – to je stupnjevanje prema padu prihoda, uvrštavanje drugih djelatnosti koje trenutno nisu na listi ugroženih te povećanje likvidnosti i osiguravanje sredstava – naglašava Trojić.
Veća prosječna plaća
U prošloj godini je bilo 9 posto više poduzetnika, a broj zaposlenih je rastao za 8 posto. Ukupni prihodi su rasli, kao i rashodi, no na koncu je ostvarena konsolidirana dobit ukupnog gospodarstva, koja je bila za 3 posto niža nego u 2018. godini.
Naša osnovna djelatnost, koja zauzima najveći udio je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Zabilježila je porast u odnosu na 2018. godine (ostvareni prihod je 3,3 milijarde kuna). Čak 26 posto ukupnih prihoda ‘otpada’ na ovu djelatnost, a 30 posto svih zaposlenika u županiji radi u sektoru turizma. No, kako navodi Trojić, taj je rast usporen promatrajući konsolidiranu dobit koja je bila 20-ak posto manja nego u 2018. godini. Investicije su u toj djelatnosti bile također manje.
-Svaka djelatnost koja je imala pad investicija i dobiti, zaključak je da je prijašnjih godina imala veliki investicijski uzlet, tako da je u 2019. bila opterećena kreditima i ulaganjima – rekla je Trojić. Posebno je istaknula i djelatnost graditeljstva.
-Nakon prošle krize, promatrajući dakle razdoblje od 2008. do 2019., ta je djelatnost konstantno ostvarivala gubitak. U 2019. je iskazala konsolidiranu dobit. A sad ponovno ulazimo u jedan novi ekonomski ciklus – ističe Trojić. U djelatnosti trgovine u 2019. dolazi do porasta investicija, dobiti, zapošljavanja i plaća, a po pitanju djelatnosti prometa, zabilježen je porast investicija za 353 posto u odnosu na godinu ranije, najvećim dijelom zahvaljujući investiciji koju je imala Zračna luka Dubrovnik. Djelatnost putničkih agencija također je imala visoka ulaganja u 2019. godini.
-U odnosu na ovu krizu, možemo reći kako je to jedan negativni faktor jer su prošle godine agencije imale velika zaduženja i ulaganja. Dočekala ih je kriza u ovoj godini bez ostvarenja prihoda pa će se to možda odraziti na daljnje poslovanje – reći će Trojić. Plaće su u prošloj godini rasle, a prosječna plaća iznosi 5600 kuna. Prvi put, nakon 2008. godine, u prosincu, broj osiguranika na HZMO bio za 2222 zaposlenika veći u odnosu na 2008. godinu s kojom se cijelo vrijeme radi usporedba.
Na današnjoj se sjednici također govorilo o Digitalnoj komori – primjeru digitalizacije institucija, koju je predstavila Sanja Šimić direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj HGK.