Velika vrijednost utkana je u prostore bivšeg Kneževa dvora u Cavtatu. U ovom značajnom renesansnom kompleksu od 1958. godine smještena je Zbirka Baltazara Bogišića. Riječ je o bogatoj ostavštini pravnog povjesničara međunarodne karijere i europskog ugleda, rođenog Cavtaćanina Baltazara (Balda) Bogišića. Zbirka, koja ima veliku znanstvenu, kulturno-povijesnu i umjetničku vrijednost, u sastavu je Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku (HAZU) od 1955. godine. Početkom svibnja Zbirka je dobila novu upraviteljicu, povjesničarku umjetnosti i arhivisticu specijalisticu dr. sc. Ivanu Lazarević. Time je ponovno otvorena za istraživače, nakon više od dvije godine. Lazarević nam ističe kako ju je ugodno iznenadio veliki interes te da su se istraživači već počeli najavljivati za dolazak. ‘I to me veseli, volim raditi s ljudima’, naglašava. Ugostila nas je na taraci, gdje često dođu raditi posjetitelji, znanstvenici i istraživači, ali i ona osobno. ‘Najljepši ured’, dodaje. Prethodno smo se upoznali i s gospođom Ankicom Gluhan, službenicom koja već četrnaest godina djeluje u Zbirci i njena je vrsna poznavateljica.
Nevjerojatna i izuzetno bogata zbirka
Ivana Lazarević nam ističe kako je nova dužnost za nju veliki izazov. Osim što voli izazove, voli raznolikost i kreativnost, i zato je sigurna da će dobro i uspješno raditi te pritom uživati.
— Većina poslova koji me čekaju kompatibilna je s mojim obrazovanjem i dosadašnjim radnim iskustvima jer sam završila studij povijesti umjetnosti, radila u arhivu, a bavila sam se i znanošću. Zbirka Baltaraza Bogišića je vrlo raznolika i zadovoljna sam što ću svoja raznovrsna znanja na novom radnom mjestu moći iskoristiti i proširiti. Svakako ću morati savladati i nove vještine, čemu se posebno veselim i dobro upoznati Zbirku ‘iznutra’ jer sam dosad u nju dolazila samo kao korisnik – kazala je. Bogišić je, kako navodi Lazarević, bio velik čovjek, u cijelom svijetu poznat i cijenjen pravni i povijesni pisac i istraživač. Njegova je zbirka nevjerojatna i izuzetno bogata. Ima preko 50 tisuća predmeta. Podsjeća kako ju je, nakon Bogišićeve smrti, iz Pariza u Cavtat dopremila njegova sestra Marija Bogišić-Pohl.
— Zbirka je produžetak njegovog istraživačkog rada i s njime u tijesnoj vezi. Najbolje se to vidi po zapisima pravnih običaja i poslovica te predmetima pravne simbolike koje je skupljao gdje god je mogao. Bogatstvom se osobito ističu zbirke grafika i inkunabula, koje su među najvećima u Hrvatskoj – kazala je. Bogišić je bio član Hrvatske, tada Jugoslavenske, akademije znanosti i umjetnosti skoro od samog njezina početka, tako da je i, kako navodi, logično da Akademija već preko šezdeset godina skrbi za njegovu ostavštinu.
— Vrijednost, bogatstvo i raznolikost Bogišićeve zbirke ogleda se u novom izložbenom postavu, koji je znalački osmislila bivša dugogodišnja upraviteljica Stane Đivanović. Zahvalna sam joj na tome, kao i na pomoći koju mi pruža u upoznavanju Zbirke – naglasila je. Posebno joj je drag jedan predmet koji je Bogišiću napravio njegov djed, a koji se isto zvao Baldo.
— Riječ je o maloj, oslikanoj škrinji. Sačuvao ju je i nosio svugdje sa sobom – rekla je. Zanimljivost o ovom predmetu rekla nam je gospođa Ankica Gluhan. ‘U njoj su se čuvale smokve’, istaknula je.
Baltazar Bogišić sačuvao je neke predmete, rukopise te dokumente iz vremena Dubrovačke Republike.
— Budući da smo u Godini dubrovačkog statuta, posebno bih spomenula da Zbirka sadrži nekoliko prijepisa Statuta, a Bogišić je, s češkim znanstvenikom Konstantinom Jirečekom i besprijekorno pripremio prvo izdanje Statuta koje je objavljeno 1904. godine – naglasila je i dodala kako je u pripremi izložba na tu temu. Spomenula je također i zanimljivu priču vezanu uz razdoblje Domovinskog rata.
— Naime, lokalno stanovništvo sudjelovalo je u očuvanju zbirke – sakrili su predmete u zidovima, podovima i gustijernama. Niti jedna stvar se nije izgubila. Sve se vratilo!
Bogišićeva rodna kuća
U budućem radu u Zbirci Baltazara Bogišića, kako kaže, veseli je apsolutno sve.
— Veseli me rad s istraživačima i kontakt s posjetiteljima kojih je sve više. Veseli me rad na samoj Zbirci, inventarizacija, skrb oko fizičke zaštite, organiziranje radionica, izložbi i drugih događanja. Radujem se što ću kroz sve to dobro upoznati Baltazara Bogišića, uistinu velikog i značajnog znanstvenika i sakupljača. Njegova zbirka doista zaslužuje punu pozornost naše javnosti, a najavljuju se opet i strani znanstvenici koji žele proučavati dijelove njegove zbirke, posebno arhiv – kazala je. Htjela bi da se javnost više educira o Bogišiću.
— Htjela bih postići da ova ustanova bude još jedan od kulturnih centara Cavtata i Konavala, mjesto obogaćivanja znanja, jačanja svijesti o identitetu i bogatom kulturnom nasljeđu. Nekoliko je elemenata kojima treba posvetiti posebnu pažnju, a to je povećanje vidljivosti i privlačenje istraživača i posjetitelja. Preduvjet za te planove je postizanje propisanih muzeoloških, arhivskih i knjižničarskih standarda, a prostor treba učiniti atraktivnijim i pristupačnijim kako za lokalno stanovništvo, tako i za posjetitelje Cavtata i za istraživače. Sjajno bi bilo kad bi se mogla urediti i koristiti i Bogišićeva rodna kuća, koja je u neposrednoj blizini jer bi se u njoj mogli pružiti viši standardi zaštite građe i djelomice rasteretiti prostor Kneževa dvora za događanja i izložbe – govori nam Lazarević koja na umu ima brojne ideje koje bi mogle upotpuniti rad Zbirke. To su, među ostalim – izložbe, predavanja i radionice. ‘Moram sve zapisivati’, reći će kroz smijeh. U tome joj, u budućnosti, želimo puno uspjeha!
RAZNOLIKOST BOGIŠIĆEVE OSTAVŠTINE
Što se sve u Zbirci nalazi?
Bogišićeva knjižnica, arhiv i muzejske zbirke, poznate su u stručnim krugovima po brojnim rijetkim i unikatnim primjercima. U knjižnici se, između ostaloga, čuva 66 inkunabula, 164 rukopisa i 165 zemljovida. Sabrana arhivska građa raspoređena je u 39 tematskih skupina (poglavito pravna povijest, narodni običaji i književnost te Bogišićev osobni arhiv s velikom prepiskom od 10 092 jedinice – 1481 korespondent). Među muzejskim zbirkama ističe se visoko valorizirana cjelina stare grafike (8.185 listova iz 16.–19.st.), jedna od tri najveće takve zbirke u Hrvatskoj, potom mala, ali sadržajno dragocjena kolekcija novca i medalja iz razdoblja od antike do kraja 19. st. (2.674 primjerka). Nadasve je zanimljiva zbirka od oko 150 predmeta s pravno-simboličkim značenjem, jedinstvena kolekcija takvog sadržaja u zemlji. Raznolikost Bogišićeve ostavštine upotpunjuje nekoliko manjih zbirki: djela likovne i obrtne umjetnosti, oružje, arheološki nalazi, etnografski i drugi predmeti.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 18. svibnja 2022.