Broj turista koji dolazi u Dubrovnik zbog kulturne baštine je jako visok. Stoga svi oni koji ostvaruju dobit i svoje poslovanje temelje na korištenju kulturne baštine moraju voditi računa o održivosti – poručila je iz Dubrovnika ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Ona je, naime, s gradonačelnikom Mato Frankovićem održala konferenciju za medije na temu bankomata za koje je ustvrdila kako Ministarstvo nije moglo predvidjeti problem prekomjernog broja istih u povijesnim jezgrama.
-Svi moramo voditi računa o cjelini, o budućnosti i na tom tragu su i svi projekti koje radimo s Gradom Dubrovnikom – rekla je ministrica spomenuvši i kako je gotova konzervatorska podloga za buffer zonu te će uskoro početi proces ugrađivanja u prostorne planove.
-Važno je da u ovom vremenu kad se otvaraju i brojne nove mogućnosti za ekonomsko korištenje kulturne baštine vodimo računa o održivosti i o svim postupanjima koja neće ugroziti integritet kulturnog dobra i trajno ga oštetiti – rekla je dalje ministrica.
Dubrovnik je inače prvi grad u Hrvatskoj koji je sukladno naputcima Ministarstva završio proces ugradnje adekvatnih odredbi o bankomatima u Odluku o komunalnom redu. Sada taj primjer slijede i ostali gradovi, a izrađene smjernice primjenjive su za sve gradove i za sve situacije.
-U kratkom vremenu se dogodila situacija koja je pokazala da naša postupanja i naša percepcija onoga što je dozvoljeno ili nije do kraja bila zaokružena. Konkretno, ovdje smo imali situaciju da je u prethodnim godinama jedan određeni broj bankomata, odnosno vlasnici prostora su tražili dozvole i ishodili ih. Međutim, u zadnjim tjednima postavljen ih je veliki broj bez ikakvih dozvola. Proveli smo inspekcijski nadzor i utvrdili koji su to uređaju bez dozvola i postupamo sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i sukladno ovlastima konzervatorskih odjela odnosno naše inspekcije. Paralelno, grad se odlučio da u svoju odluku o komunalnom redu ugradi obvezu ishođenja prethodnog odobrenja. To je važno je naše postupanje ima drukčiju pravnu proceduru i traje dosta dulje – objasnila je ministrica.
-Naša služba je na samom početku kad su se bankomati počeli postavljati imala ograničeni okvir postupanja te se vodila primarno računa o tome radi li se o intervenciji na samom kulturnom dobru tako da ona nije reverzibilna – rekla je dalje.
Gradonačelnik Mato Franković podsjetio je na odredbe Odluke o komunalnom redu te daljnji način postupanja ustvrdivši kako će teško koji od danas postavljenih u povijesnoj jezgri ishoditi dozvolu konzervatora.
-Prije godinu dana počeo je tzv. slučaj bankomati, koji su se potom počeli pojavljivati u sve većem broju da bi danas to završilo na brojci od 20 bankomata na Stradunu i 12 bankomata u pokrajnjim ulicama. Time se trajno narušio izgled UNESCO-ove zaštićene spomeničke baštine. Zbog toga smo krenuli rješavati pitanje sustavno sve kako u konačnici uslijed budućih sporova i svega što će nam se dogoditi ne bismo došli u situaciju da oštetimo Grad Dubrovnik ili izgubimo u nekoj od budućih parnica – rekao je gradonačelnik. Odluka Gradskog vijeća je stupila na snagu te će ovog tjedna komunalni redari obići sve prostore koji u izlozima imaju ove uređaje. Ako nemaju suglasnost konzervatora, dat će im se rok od 30 dana da suglasnost pribave.
-Po isteku roka, ako dozvolu ne ishode, kreće odluka o uklanjanju bankomata te se započinje postupak kažnjavanja pravnih osoba i odgovorne osobe u pravnoj osobi. Kazne će se pisati na dnevnoj razini. Prema uputstvu Ministarstva jasno je da će većina bankomata, koji danas nemaju suglasnost nju uspjeti i ishoditi. Preporuka je svima koji su na taj način pokušali iskoristiti benefit položaja da što prije raskinu ugovore jer se mislim nikome ne isplati plaćati visoke kazne – rekao je Franković. Dodao je i kako je u slučaju žalbi, koje očekuje, drugostupanjsko tijelo Dubrovačko-neretvanska županija. Kad ona donese odluku o tome je li Grad ispravno postupio i ako ta odluka bude u korist Grada, rješenje postaje ovršno i može se ovršiti vlasnike prostora.
-U ovom trenutku imamo više od 20 sporova s tvrtkom Auro Domus u kojima su izdana rješenja. Ona su postala pravomoćna, a na jedno je Županija dala pravorijek u korist Grada Dubrovnika. No, oni su se žalili na Upravni sud u Splitu, koji je presudio u našu korist. Radilo se isključivo o reklamama – rekao je gradonačelnik. Istaknuo je i kako bankomati trebaju biti u povijesnoj jezgri te se mora pronaći lokacija na kojoj bi se isti smjestili u zatvorenom prostoru kako bi gostima bili dostupni.
-Nije sporno da bankomati trebaju biti, ali ne smiju biti direktno u izlozima – smatra Franković.
-Projekt Poštujmo Grad odnosi se na sve nas, na mene, na vas, na one koji dolaze u grad i na one koji ga svakodnevno eksploatiraju. Za sve treba vremena i ništa ne može doći preko noći. Vladao je apsolutni nered. Ovo je samo kulminacija onoga što se godinama događalo – rekao je gradonačelnik odgovarajući na novinarsko pitanje o projektu ‘Respect the City’ i Planu upravljanja. Dodao je kako se vidi značajan napredak u odnosu na stanje koje smo imali prije dvije godine te da projekt ‘Poštujmo Grad’ nije samo mrtvo slovo na papiru. Uz to, rekao je kako nije isto poslovati u zaštićenoj spomeničkoj cjelini i primjerice na Pelješcu, u njegovim Ponikvama.
-U Ponikvama će glazba do 4 ujutro smetati samo čagljevima, a ovdje ima ljudi koji žive i to u zaštićenoj spomeničkoj baštini. Pođite onda tamo i tamo ostvarite profit – poručio je gradonačelnik.
-Naše službe ne mogu predvidjeti sve ono što mogu smisliti oni koji žele ostvariti neku partikularnu korist bez obzira kakvu će to posljedicu imati na kulturnu baštinu – nadovezala se ministrica.