Već u osnovnoj školi Nikša Sekulo se upoznao s tradicijom pletenja pomica. Njegova učiteljica bila je ustrajna u tome da učenici budu upoznati s tradicijom kraja u kojem žive. Na tome joj je itekako zahvalan. Naš sugovornik, rodom iz Slanoga, pome uvijek počne plesti nekoliko dana prije Palmane neđeje, kada se i nose u crkvu na blagoslov. Kad nam je odlučio pokazati uživo tu vještinu, prvo što nam je palo na pamet bilo je: ‘Ma kad ste ju prije ispleli?’. Nije ni čudo da je brz i spretan u tomu jer svake godine zna isplesti po dvjestotinjak pomica, a jednom ih je napravio i – dvije tisuće.
— Iskreno, bilo je naporno, ali imao sam pomoć prijateljica. Bili smo dobro organizirani!
Pravi ih za prijatelje i rodbinu
Sekulo tako već 25 godina plete pomice. Za njega ono označava konstantno usavršavanje jer je ipak, kako kaže, riječ o umjetnosti.
— Može se uvijek nadograđivati iz godine u godinu. No, to je i tradicija koju je potrebno njegovati. Nema nekog načina pletenja grana kojeg se treba slijepo držati. Ipak, s druge strane, može doći do određenih razlika, u smislu ako netko počinje plesti s lijeve ili desne strane. Sve to ovisi o tome kako kome odgovara. Naravno, u svemu tome veliku ulogu ima i činjenica koliko je tko kroz godine usavršio tehniku pletenja – naglasio je. Pomica, rekli smo, ne pravi puno, i rezervirane su za prijatelje i rodbinu.
— Nije to velika količina pomica koje izradim. I osobno volim da sve to bude freško, što znači da ih pravim tjedan dana prije Palmane nedjelje. To je što se tiče mene, i moga iskustva. Možda drugi ljudi, koji se bave time na veliko, imaju drukčiju metodu.
Dugogodišnji problem
Problem koji je itekako izražen i kojeg je posebno istaknuo jeset – nedostatak palminih grana.
— Radi se o problemu koji se javio prije nekoliko godina. Svi smo vjerojatno upoznati s time kako se pojavio kukac ‘Palmina pipa’ koji uništava palme. Jednostavno, ako se palme ne tretiraju određenim sredstavima, on ih uništava i palma jako brzo strune. To je baš uzelo maha. Primjerice, u Slanome, baš ove vrste palmi, više nema – ističe. Inače, kako dalje objašnjava, za pletenje poma bere se i koristi mlada, uska grana žućkaste boje, koja se nalazi u sredini palme.
Prirodni materijali
Njegova kreativnost tu ne prestaje. Inače, Sekulo radi kao vrtlar, a svi njegovi hobiji povezani su s cvijećem i biljkama.
— Želja za što kreativnijim izražavanjem sigurno je pokrenuta na radionicama izrade palmi u osnovnoj školi koje sam spomenuo. Kroz djetinjstvo, i kroz daljnje godine, to je samo jačalo. Volim izrađivati bukete i trudim se da svaki bude različit. Želim da svaki bude poseban. Također, trudim se koristiti što više prirodnih materijala. Dakle, što manje kupovnog, a što više prirodnog cvijeća i biljki. Lovorika, masline, samo su dio ‘materijala’ koje koristim. Naravno, sve ovisi o sezoni – priča nam Sekulo, ali i ističe kako je dosad radio na nekoliko projekata dekoracije na vjenčanjima.
O tradiciji
Sekulo se ponovno vraća na tradiciju te ističe kako bi se u nju trebalo više ulagati. Potrebno je, kako kaže, zahvaliti pojedincima koji su u tome itekako ustrajni.
— Najbolje bi bilo uvesti što više takvih radionica u vrtiće i škole. Čim djeca krenu s učenjem o tradicionalnim običajima od malih nogu, to znanje lako ‘kupe’ i prenose ga dalje. Mogu poslužiti kao primjer – rekao je kroz smijeh Sekulo.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 6. travnja 2022.