Čak 41.370 kreveta na području naše županije nalazi se u nekomercijalnim objektima, no ono što brine jest veliki rast koji se u toj kategoriji dogodio od 2019. godine. Od tada do danas je, naime, broj kreveta u ovoj kategoriji smještaja porastao za više od 9 tisuća. S takvom ‘eksplozijom’ kreveta prostora je za sivu zonu, ili bolje rečeno iznajmljivanje na crno, daleko više. O ovom se problemu u Hrvatskoj u posljednje vrijeme počelo sve glasnije govoriti, a najdalje su otišli istarski iznajmljivači. Oni su se ove sezone digli na noge zbog iznajmljivanja na crno, koji se često prakticira i među takozvanim vikendašima, odnosno u objektima nekomercijalnog smještaja. Na tu su temu turističke zajednice našeg najvećeg poluotoka održale i sastanak s glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem te je dogovorena velika akcija pojačanog ‘češljanja terena’.
Eksponencijalni rast
Iako je nekomercijalni smještaj legalna kategorija, koja zapravo služi za odmor obitelji i prijatelja vlasnika kuće ili stana za odmor, bez dakako naplate noćenja, problem se pojavljuje kod navodnih prijatelja kojima se noćenja itekako naplaćuju – na crno naravno. Osim toga, veliki broj vikendaša niti ne prijavljuje svoj boravak ili boravak svojih prijatelja, što su dužni napraviti pa se na taj način niti ne zna iznajmljuju li svoje kuće i stanove na crno, a na što su ukazali Istrijani. No takav problem nije prisutan samo u Istri, a da postoji i na našem području ukazala je za DuList Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik.
Ona, naime, ističe, kako je na području naše županije uočen veliki, eksponencijalni rast kapaciteta u kategoriji nekomercijalnog smještaja.
– Radili smo krivulju rasta smještajnih kapaciteta. Hoteli su bili kao ravna crta, privatni smještaj je rastao, a nekomercijalni smještaj je s najstrmijom krivuljom -ističe te napominje kako trećina ukupnih kapaciteta u našoj županiji otpada upravo na taj oblik smještaja! -To su stranci i naši ljudi koji nisu kategorizirali smještajne objekte. Oni moraju prijaviti svoj smještaj u eVisitoru samo kako bi bili evidentirani. No, tu se često krije i rad na crno. To je pravi problem. Taj rentijerski mentalitet nam je postala omča oko vrata. Nelojalna konkurencija koja ne plaća ništa. Nitko se s tim ne bavi i ne ističe to kao problem. Za to nikoga nije briga – kategorički navodi Trojić, koja smatra kako je u tom segmentu riječ o novom biznisu i poreznoj oazi, ljudi su kupovali kuće mahom na tvrtke pri čemu su izbili PDV. -To su stvari koje ne pratimo, gdje nismo ušli u dubinu tog problema -ističe.
Ne plaćaju se porezi, pristojbe, a opterećuje se infrastruktura
Njene riječi o velikom porastu kapaciteta u nekomercijalnom smještaju potvrđuju i brojke s početka teksta, a koje smo dobili od Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. Broj kreveta je u takvim objektima od pretpandemijske 2019. godine do danas narastao za više od 9 tisuća. Naime, ove godine na području naše županije imamo 9.337 objekata nekomercijalnog smještaja s 41.370 kreveta. S druge strane, 2019. smo imali 7.087 objekata s 32.320 kreveta. Razlika je to od čak 9.050 postelja. Rast je zabilježen i među privatnim iznajmljivačima u obiteljskim domaćinstvima, no ne toliki. Naime, ove godine u domaćinstvu imamo 9.728 objekata u domaćinstvu s 50.410 kreveta, dok je 2019. godine bilo 9.203 objekta s 49.361 krevetom. Tu imamo rast od tek 1.049 postelja. Cijelu situaciju za DuList je prokomentirao i direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Julijo Srgota, kojega smo pitali jesu li poput Istre ostvarili suradnju s Državnim inspektoratom u borbi protiv rada na crno.
-Cijela je priča u Istri krenula od njihove strukovne udruge iznajmljivača, koji su čak predložili sufinanciranje dodatnih turističkih inspektora jer je to zaista veliki problem. A taj problem muči sve nas. Nekomercijalni je smještaj jedan veći dio ove priče. On je sam po sebi legalna kategorija. Njihovi su vlasnici tzv. vikendaši. Posjeduju kuće ili stanove za odmor, a svoju nekretninu koriste za sebe i obitelj i tu zapravo ne bi smjelo biti nikakve naplate usluge i smještaja i takav smještaj nije kategoriziran. No problem nastaje kada se taj smještaj iznajmljuje na crno i naplaćuje se u pravilu u gotovini. Takav smještaj predstavlja nelojalnu konkurenciju svima koji rade legalno i koji ulažu u svoje nekretnine. Tu se ne plaćaju porezi, pristojbe, a opterećuje se infrastruktura i to je na terenu postao veliki problem – ističe Srgota za DuList.
‘Dogodila se eksplozija’
Ono što turističke zajednice na terenu mogu napraviti, dodaje, jest kontrolirati na kojim internet platformama se oglašavaju nekretnine, usporediti te podatke s onima iz sustava eVisitor i naravno ako se nađu oni koji oglašavaju smještaj, a nisu prijavljeni, takve treba prijaviti Državnom inspektoratu.
-Postupak je vrlo jednostavan, ali moram naglasiti kako turističke zajednice nisu represivan organ niti smiju ići po terenu. To može Državni inspektorat. Mi smo tu da pazimo i ukažemo na nepravilnosti, i u pravilu sve prijave s terena koje dolaze, zapravo dolaze od ljudi koji iznajmljuju i primjećuju takve stvari u svojoj okolini. Oni najbolje znaju tko im je u blizini, je li to susjed ili vikendaš koji iznajmljuje na crno i puno prijava dolazi upravo od legalnih iznajmljivača, što je po meni pohvalno. Ljudi rade legalno, plaćaju sva davanja, ulažu, a netko drugi iznajmljuje na crno što nije u redu. Posebno ga brine drastičan rast broja kreveta u nekomercijalnom smještaju od 2019. do danas.
-Dogodila se eksplozija broja kreveta i prostora je za tu sivu zonu daleko više. Da bi se stvar riješila, nema do izlaska na teren i dolaska inspektora. Mi smo krajem lipnja imali koordinacijski sastanak HTZ-a u Orebiću, na kojem su bile sve turističke zajednice s našeg područja i uz ostale teme govorilo se i o problematici neprijavljivanja gostiju i rada na crno. Tražili smo pojačani inspekcijski nadzor jer na području naše županije, koliko imam informaciju, nema nego jedan inspektor koji, naravno, ne može sve stići. Tražili smo dodatne inspektore, a čak je s Pelješca došla informacija da su spremni sufinancirati dodatnog inspektora tijekom sezone samo da se taj problem riješi, jer ih to jako muči na terenu. To opterećuje infrastrukturu i na terenu se jako dobro primijeti nesrazmjer gostiju s prijavljenim gostima -ističe Srgota. Pitali smo ga i imaju li povratne informacije o njihovom zahtjevu za pojačani nadzor Državnog inspektorata.
– Oni su krenuli od Istre gdje se pobunila strukovna udruga iznajmljivača budući da je problem eksplodirao. Vjerujem da je i razdoblje covida učinilo svoje i da se gledalo kako se oporaviti u turizmu, ali sad smo ušli u normalne uvjete i mislim da je krajnje vrijeme da se krene s nadzorom. Pozivam sve koji primijete nelojalnu konkurenciju na terenu neka se jave ili Državnom inspektoratu ili turističkim zajednicama te će se odmah reagirati sukladno Zakonu – zaključuje Srgota.
Četiri prijave
Budući da je glavni državni inspektor Andrija Mikulić s direktorima i direktoricama turističkih zajednica u Istri dogovorio pojačane nadzore nekomercijalnog smještaja u kojem je primijećeno nelegalno iznajmljivanje, zanimalo nas je li Državni inspektorat takvu pojavu uočio i na razini Dubrovačko-neretvanske županije te je li uspostavljena suradnja s turističkim zajednicama ovog područja. Iz Državnog inspektorata RH ističu kako je Zakonom o Državnom inspektoratu propisano da je turistička inspekcija Državnog inspektorata ovlaštena, između ostalog, obavljati inspekcijske nadzore kod pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu -iznajmljivača, kao i kod neregistriranih pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu -nelegalnih iznajmljivača.
-Slijedom navedenoga, a nastavno na radni sastanak kojeg navodite u svome upitu Državni inspektorat je kreirao posebnu adresu elektroničke pošte putem koje turističke zajednice mogu podnositi prijave u vezi možebitnog neregistriranog iznajmljivanja u domaćinstvu (možebitnih nelegalnih iznajmljivača), s relevantnim informacijama, odnosno podatcima te dokazima. S tim u vezi, ističemo da od strane turističkih zajednica Dubrovačko-neretvanske županije nismo zaprimili niti jednu predstavku u vezi možebitnog neregistriranog iznajmljivanja u domaćinstvu (možebitnih nelegalnih iznajmljivača) -ističu za DuList iz Državnog inspektorata. Nadalje navode kako turistički inspektori do saznanja o možebitnom neregistriranom pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, odnosno o nelegalnim iznajmljivačima, osim na navedeni način, dolaze i putem predstavki te neposrednim nadzorima te pretraživanjem Internet stranica za oglašavanje smještaja.
-U turističkoj predsezoni i sezoni 2023. godine, turistička inspekcija Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Dubrovniku, zaprimila je četiri predstavke u kojima podnositelji ukazuju na možebitno neregistrirano pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, odnosno na nelegalne iznajmljivače. Od navedenog broja, a slijedom obavljenog inspekcijskog nadzora jedna zaprimljena predstavka se pokazala kao neosnovana, a za preostalo je u tijeku provođenje izvidnih radnji koje prethode inspekcijskim nadzorima neregistriranog pružanja ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu. Imajući u vidu da je u tijeku provedba nadzora u svim segmentima ugostiteljstva i pružanja usluga u turizmu, tek po proteku turističke sezone možemo pružiti detaljne rezultate o inspekcijskim nadzorima nad fizičkim osobama koje neregistrirano obavljaju ugostiteljsku djelatnost, odnosno pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu – naglasili su.
Brojke na području Županije
Ove godine na području naše županije je u 9.337 objekata nekomercijalnog smještaja do kraja srpnja ostvareno 255.584 noćenja. Od tog broja 236.909 noćenja ostvarili su stranci, a i 18.675 domaći. Godine 2019., kada smo imali 7.087 objekata nekomercijalnog smještaja je do kraja srpnja ostvareno 270.428 noćenja, od čega 249.098 stranci i 21.330 domaći. Spomenimo i brojke u 2022. godini kada smo imali 8.841 objekt s 39.483 kreveta. U tim objektima je do kraja srpnja 2022. ostvareno 251.750 noćenja (233.770 stranci i 17.980 domaći). S druge strane imamo i 9.728 objekata u domaćinstvu s 50.410 kreveta u ovoj godini. U tim objektima je do kraja srpnja ove godine ostvareno 1.837.327 noćenja. Pretpandemijske 2019. smo imali 9.203 objekta u domaćinstvu s 49.361 krevetom. Do kraja srpnja 2019. ostvareno je 1.957.228 noćenja.
Iz tiskanog izdanja DuLista