Krajem 2014. godine i početkom 2015. u cijeloj Hrvatskoj zabilježeno je osjetno povećanje broja slučajeva upale pluća.
Pojedine bolnice i županijski Zavodi za javno zdravstvo prijavljuju povećanje i do 40 posto u odnosu na prošlih nekoliko godina, a veliki dio tih slučajeva odnosi se na tzv. atipičnu upalu pluća.
Jug nije iznimka
Nažalost, kako doznaje DuList ni krajnji jug Hrvatske nije iznimka i slijedi ovaj zabrinjavajući nacionalni trend.
– U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je tijekom 2014. g. bilo najviše prijavljenih upala pluća u posljednjih 10 g. i po tome pratimo trend u RH. Ukupno je prijavljeno 309 slučajeva, dok je u prethodnih 5 godina prosječno godišnje prijavljivano 207 slučajeva – stoji u odgovoru Zavoda za javno zdravstvo u kojem dalje odgovaraju što građani mogu poduzeti kako bi se zaštitili.
– Kao i kod drugih bolesti koje se prenose zrakom, tako i kod upale pluća nije laka prevencija. Budući je dokazano kako je dio upala pluća posljedica gripe, cijepljenjem protiv gripe može se smanjiti broj slučajeva upala pluća. Mogu se preporučiti i opće mjere poput redovitog pranja ruku sapunom i vodom, izbjegavanja bliskog kontakta s oboljelima, provjetravanje prostorija, mokro čišćenje podova, boravak na otvorenome, pojačana konzumacija svježeg voća i slično – ističu iz ZZJZ DNŽ.
Simptomi i mogući uzroci
Valja istaknuti kako su atipične upale pluća najčešće uzrokovane respiratornim virusima, obično nakon infekcije gornjih dišnih putova, a pojavljuju se u hladnijim zimskim mjesecima. Osim virusa, atipične pneumonije uzrokuje i bakterija Mycoplasma pneumoniae, najčešće u obliku epidemija svakih 4 do 6 godina. Treba napomenuti kako je klinička slika atipičnih upala pluća blaža od klasičnih bakterijskih upala pluća te se često nazivaju ‘hodajuće upale pluća’.
One se razvijaju postupno i praćene su općim simptomima poput glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, općom slabošću i umorom. Kašalj je suh i nadražajan, traje danima i ne prestaje. Konačna dijagnoza najčešće se potvrđuje RTG nalazom pluća. Valja istaknuti kako za virusne upale pluća ne postoji specifični lijek ili antibiotik, a liječenje je simptomatsko, a također ukoliko vam viroza potraje dulje od 10-12 dana, a prati je kašalj koji ne prestaje treba se javiti liječniku na pregled.
Nepoznat uzročnik
Ono što predstavlja dodatni problem po pitanju ovih upala je činjenica da još uvijek nije utvrđen točan uzrok bolesti. Ponovno, naša županija po tome nije iznimka.
– Mi nemamo podatke o tome što uzrokuje taj ‘višak’ oboljelih. Ja sam predložio HZJZ jedno istraživanje, a vidjet ćemo što će se napraviti. Kad je riječ o običnoj upali pluća ne rade se posebni testovi nego se to riješava antibiotikom, a ovo sad već zahtijeva utvrđivanje uzročnika. Pretpostavljam kako će se na nivou Hrvatske vidjeti je li riječ o nečemu prolaznom ili nečemu drugom. Može se dogoditi da jedna godina bude iznimna, a onda se kasnije to vrati u normalu, a može se raditi i o nekoj mutaciji i da je riječ o ‘novim virusima’ – kaže ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ Mato Lakić te ističe da se po dosad prikupljenim podacima ‘nemaju za što uhvatiti’.
Na naš upit očekuje li se smanjenje broja slučajeva, Lakić ističe kako u ovom trenutku ne može ništa prognozirati.
-Ne znamo uzroke i teško mi je to odgovoriti. Može se smanjti, ali i rasti i prognoze nisu pouzdane. Važno je istaknuti da se situacija aktivno nadzire – zaključuje dr. Lakić.
Veliki broj slučajeva
Hara i gripa
Osim upala pluća, ono čega se građani trebaju itekako paziti je gripa. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo ‘u protekle dvije sezone u DNŽ bilo je jako malo slučajeva gripe (42 u sezoni 2013./14., a 159 u sezoni 2012./13.). Ove sezone (koja je u tijeku) 2014./2015. do sada je evidentirano 305 slučajeva, a vidi se porast u posljednjem tjednu, te se očekuje daljnji porast broja oboljelih u narednim tjednima. I prije početka sezone gripe, HZJZ-a je najavio moguće znatnije povećanje broja oboljelih za razliku od prethodnih godina’, stoji u njihovom odgovoru.
Porast herpesa, salmoneloza u padu
Od ZZJZ tražili smo i podate o tome koje su bolesti u posljednjih nekoliko godina u porastu, a koje u padu.
‘U 2014. g. primijećen je porast Herpesa zostera (javlja se kod osoba koje su nekad preboljele varičele) i svraba. Herpes zostera je bilo 192, a posljednjih godina se javlja 20-40 slučajeva manje, dok je svraba bilo 59 slučajeva, a prosječno se javlja 40-ak. Kod obje bolesti ne vidi se trend porasta kroz godine, jedino što je baš 2014. g. bila godina s najvećim brojem oboljelih. Vjerojatno se radi o slučajnom nalazu, što ćemo moći reći tek nakon podataka iz godina koje dolaze.
U 2014. godini, bilo je nekoliko obiteljskih epidemija svraba, te jedna epidemija u jednom kolektivu. Herpes zoster je bolest koja se NE prenosi sa čovjeka na čovjeka’, poručili su iz Zavoda. S druge strane prošle godine ‘s najmanjom učestalošću u posljednjih 10 godina su erizipel i salmoneloza. Erizipel je streptokokna bolest kože, a lani ih je prijavljeno ukupno 26 (posljednjih godina 30-50 slučajeva). Salmoneloza je bilo 30, a posljednjih godina ih je bilo 50-80. Inače, salmoneloze imaju trend pada kroz godine, što možemo zahvaliti poboljšanim higijenskim uvjetima subjekata koji posluju s hranom, te dobrom epidemiološkom nadzoru’, zaključuju iz Zavoda.