Nestašice osnovnih lijekova, scenarij na kojeg već više od dvije godine upozorava struka, konačno su u fokus stavile politiku lijekova u Europskoj uniji i zemljama članicama, što će u narednim godinama biti pitanje državnih strategija i predizbornih utrka, piše Poslovni. Iako je svako tržište drukčije i ima svoje specifičnosti, osnovni uzroci nestašica jako su dobro poznati, a poznata su i rješenja čija implementacija je više nego hitna.
Iako će teško biti u kratkom roku popraviti štetu koju je na europskom tržištu lijekova napravila kombinacija okolnosti i politike rezanja cijena generičkih lijekova, postoje kratkoročna i srednjoročna rješenja za ove nestašice osnovnih lijekova, kako uvjeravaju iz udruženja Medicines for Europe, koje je početkom veljače uputilo otvoreno pismo Europskoj komisiji i zemljama članicama.
O problemu već duže komunicira i Udruga proizvođača lijekova pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, navodeći specifičnosti domaćeg tržišta i problema koje treba riješiti hrvatska legislativa.
Zvono za uzbunu
– Prošle smo godine opetovano upozoravali EU da bi trenutna visoka inflacija i geopolitički poremećeno okruženje mogli povećati rizik od nestašice osnovnih lijekova u Europi. Svi ulazni troškovi za proizvodnju lijekova kao što su energija, sirovine, pakiranje, transport i logistika dramatično su porasli u 2022. i 2023. godini. Ipak, generički lijekovi i dalje su podložni strogim ograničenjima cijena u tržišnim politikama koje onemogućuju prilagodbu ovoj inflaciji troškova. To pogoršava ionako dramatičnu opskrbe većine osnovnih lijekova, uključujući lijekove za infekcije koji su trenutno u nestašici. Strukturalni temeljni uzrok nestašica je ekonomski model za generičke lijekove u Europi – objasnili su iz europskog Udruženja.
Podsjećaju kako su sve od financijske krize 2009. nacionalne vlade model tržišta generičkih lijekova temeljile isključivo na ograničenju troškova. U Njemačkoj su prosječne cijene generičkih lijekova tijekom tog razdoblja smanjene za dvije trećine, a većina lijekova košta samo nekoliko centi dnevno, prema informacijama Udruženja koje okuplja proizvođače generičkih i biosličnih lijekova u Europi.
Iako su trenutačno nestašice u Hrvatskoj kratkotrajne i ograničene, činjenica je da je i tu bilo problema i s nekim lijekovima koji se najčešće propisuju, poput nekih antibiotika ili lijekova za tlak i kolesterol.
– To je svakako zvono na uzbunu. Proizvođači lijekova u Hrvatskoj nalaze se u specifičnoj i dugoročno neodrživoj situaciji, uzrokovanoj porastom ulaznih cijena svih ključnih elemenata u proizvodnom lancu, od sirovina i energenata do troškova rada zaposlenika. Rast troškova energije je enorman, uz sve subvencije i ograničenje cijene i dalje je višestruk i dodatno ugrožava nabavne i proizvodne lance, već ozbiljno narušene u pandemiji – objašnjava Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a i direktorica HUP-UPL.
Tri su kratkoročne mjere koje predlaže Medicines for Europe. Prvo je uvođenje fleksibilnije regulative za pakiranja lijekova (pogotovo vezano uz upute o korištenju lijeka) koja će proizvođačima omogućiti brzo preraspoređivanje lijekova unutar granica EU. Potom se predlaže dijalog s generičkom industrijom i državama članicama o trenutnim mjerama za rješavanje troškova inflacije generičkih lijekova.
– Države članice vode potpuno kontradiktorne politike po tom pitanju. Dok zemlje poput Njemačke i Portugala revidiraju svoje zakone kako bi prilagodile cijene inflaciji, zemlje poput Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva u ovoj nestašici prikriveno režu cijene u obliku povrata poreza. Komisija može pomoći u rješavanju ovoga poticanjem najbolje prakse i provedbom kriterija sigurnosti opskrbe u Direktivi o javnoj nabavi – ističu iz Udruženja.
Treća mjera je bolja predvidivost potražnje dijeljenjem podataka s generičkom industrijom, kroz dijalog između Europske agencije za lijekove i industrije, kako bi se ranije upozorilo na rizike nestašice.
Cijeli članak pročitajte ovdje.