Rodiljne naknade neće se smanjivati niti mijenjati: tijekom prvih šest mjeseci djetetova života naknada će i dalje odgovarati prosjeku pune plaće zaposlene majke.
Poručuju to iz Ministarstva socijalne politike, nadležnog za zakonsko uređenje rodiljnih naknada.
– Izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama nisu u našem normativnom planu niti je na bilo kojoj razini razgovarano o mogućem smanjenju naknada – rekli su u Ministarstvu socijalne politike. Upravo suprotno – ministrica Milanka Opačić više je puta izričito naglasila da, unatoč krizi, porodiljne naknade neće dirati.
Ostaje stoga nejasno kako će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ispoštovati zahtjev Ministarstva financija, prema kojem bi, u rebalansu proračuna, trebao ostati bez 710 milijuna kuna: 490 milijuna treba uštedjeti na zdravstvenoj zaštiti, desetak milijuna na liječenju u inozemstvu te po 100 milijuna kuna na naknadama za bolovanje i rodiljnim naknadama, piše Jutarnji.hr
Stručnjaci kategorički tvrde da se na zdravstvenoj zaštiti više ne može uštedjeti, a u postojećoj situaciji gotovo im je smiješan zahtjev da se smanje rodiljne naknade. Naime, Ministarstvo financija zahtjeva da se smanji čak 11 posto ukupnog iznosa za rodiljne naknade, koji u proračunu iznosi 900 milijuna kuna.
Ne bude li se ograničavao iznos rodiljne naknade, uštede se mogu ostvariti jedino manjim brojem rođene djece. Unatoč lošim demografskim pokazateljima, gotovo je nemoguće očekivati da će broj rođenih u 2014. pasti za čak 11 posto.
– Ušteda se postiže kada se smanji iznos obaveza. A ovo je deficit, jer su obveze ostale iste, a na raspolaganju nam je manje sredstava – izjavio je sugovornik Jutarnjem listu.
Takav zahtjev Ministarstva financija očito je razbjesnio vodstvo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, iz čijeg današnjeg priopćenja jasno proizlazi da je pred njih stavljen nemoguć zadatak, a tješi ih jedino što će uskoro biti samostalni subjekt te će samostalno odlučivati o svojim financijama.
– Najavljeni izlazak HZZO-a iz Državne riznice, koji se planira do 1. srpnja 2014., spriječit će takve situacije u kojima javni osiguravatelj ovisi o utjecaju Zakona o proračunu na poslovne procese u sustavu zdravstva. Nadamo se da će masterplan Ministarstva zdravlja biti proveden u cijelosti te će navedeno smanjenje u 2014. biti anulirano smanjenjem troškova – ističu u HZZO-u.
I Pusić protiv Linića
Podsjetimo, protiv Linića je već ranije danas ‘ustala’ čelnica HNS-a Vesna Pusić. Njezina stranka se naime oglasila priopćenjem reagiravši na najave ministra financija da će prihod Sveučilišta puniti državni proračun.
HNS se u današnjem priopćenju usprotivio mogućnosti oduzimanja financijskih sredstava visokoškolskim ustanovama, odnosno sveučilištima i fakultetima.
Potaknut najavama ministra financija Slavka Linića da bi se u rebalansu državnog proračuna državna riznica mogla namiriti i samostalnim prihodima visokoškolskih institucija u iznosu od 1,6 milijardi kuna, HNS ističe da se radi o novcu od kojeg sveučilišta i fakulteti preživljavaju.
“Zbog te činjenice ne podržavamo takav prijedlog i smatramo da se visokoškolskim institucijama u ovom trenutku ne bi trebalo oduzimati sredstva”, naglašava HNS.
Na teško stanje sveučilišta i fakulteta upozorila je i potpredsjednica Vlade Vesna Pusić, ujedno predsjednica HNS-a, poručivši kako neće dopustiti da se na bilo koji način dira u prihod visokoškolskih institucija.
Nadam se da ćemo jednog dana biti u stanju financirati fakultete i sveučilišta kako bi zaista mogli biti centri izvrsnosti, ali trenutno je minimum da im se ništa ne oduzima i ne smanjuje proračun na račun sredstava koja zarađuju. Drugim riječima, da u rebalansu ostanu barem u onoj situaciji u kojoj su bili do sada, rekla je Pusić.